Autorica: Ivana Pušić /
U suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu objavljivanje djela koje sustavno, znanstveno i afirmativno progovara o važnosti glazbe u školi od iznimne je važnosti. Nova knjiga prof. dr. sc.Jasne Šulentić Begić, koja ima status sveučilišnog udžbenika, objavljena je u biblioteci ars academica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Na svojih 350 stranica ovo djelo predstavlja putokaz za razumijevanje glazbene pedagogije 21. stoljeća. Ono što ovu monografiju čini specifičnom jest autoričina sposobnost da u tekstu pomiri uloge znanstvenice, praktičarke i sveučilišne profesorice. Prof. dr. sc.Šulentić Begić piše kao znanstvenica koja se oslanja na recentna istraživanja, kao praktičarka (bivša učiteljica Glazbene kulture, nastavnica Glazbene umjetnosti i voditeljica školskih zborova) te kao sveučilišna nastavnica glazbeno-pedagoških predmeta, prvo na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, gdje je sudjelovala u obrazovanju budućih učitelja razredne nastave, dok danas na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku obrazuje buduće učitelje i nastavnike glazbe.
Kroz 20 poglavlja, autorica sustavno obrađuje sve aspekte glazbene pedagogije. U uvodnom dijelu ističe kako je knjiga namijenjena svima koji sudjeluju u glazbenom odgoju i obrazovanju, od studenata do iskusnih praktičara, obuhvaćajući vertikalu od osnovne škole do gimnazije. Poglavlje Povijesni prikaz nastave glazbe općeobrazovnih škola u Hrvatskoj služi kao temelj za razumijevanje suvremenosti. Autorica prati razvoj predmeta od 18. stoljeća, preko austrougarskih utjecaja do današnjih dana, objašnjavajući kako su se društvene promjene odražavale na status glazbe u školama.U poglavlju Karakteristike nastave Glazbene kulture fokus je stavljen na specifičnosti razredne i predmetne osnovnoškolske nastave glazbe. Jasno se razgraničavaju uloge učitelja razredne nastave i predmetnih učitelja glazbe, uz naglasak na ciljeve otvorenog kurikuluma koji teže razvoju cjelovite ličnosti djeteta.Poglavlje Karakteristike nastave Glazbene umjetnosti se bavi gimnazijskom nastavom glazbe. Razmatra se položaj predmeta u okviru tjedne satnice te potreba za razvojem glazbenog ukusa adolescenata kroz različite modele organiziranja nastave. Glazbene aktivnosti i sadržaji u nastavi glazbe je najopsežniji dio knjige koji raščlanjuje samu bit nastave kroz pet ključnih podcjelina. Prva, Slušanje glazbe i upoznavanje muzikoloških sadržaja, tretira slušanje kao primarnu aktivnost kojom učenici upoznaju glazbeno-izražajne sastavnice. Podcjelina o Pjevanju naglašava važnost razvoja dječjeg glasa, dok se kod Sviranja nudi metodički okvir za primjenu dječjeg instrumentarija. Poglavlje o Dječjem glazbenom stvaralaštvu i glazbenim igrama potiče spontanost učenika, dok se Glazbeno opismenjivanje postavlja u funkciju glazbene prakse, izbjegavajući pretjerano teoretiziranje.Pitanje ocjenjivanja u poglavlju Vrednovanje učenika u nastavi glazbe dobiva stručni dokimološki okvir. Autorica nudi rješenja za objektivno vrednovanje glazbenih postignuća, vodeći računa o individualnim sposobnostima i motivaciji učenika.Poglavlje Planiranje i programiranje nastave glazbe služi kao praktični priručnik za izradu pedagoške dokumentacije. Detaljno se opisuju hodogrami za izradu godišnjih izvedbenih kurikuluma te mjesečnih i tematskih planova.Poglavlje Organiziranje odgojno-obrazovnog procesa je podijeljeno na inovativne aspekte poučavanja. Podcjelina o Projektnoj nastavi zagovara suradničko učenje, dok se analiza Nastave glazbe na daljinu osvrće na digitalnu transformaciju i izazove koje je donijela suvremena tehnologija u području glazbe.Poglavlje Nastavna sredstva i pomagala u nastavi glazbe klasificira alate potrebne za suvremenu nastavu, od klasičnih instrumenata i zvučnih zapisa do najnovijih softverskih rješenja. Glazbene sposobnosti učenika i glazbeno darovita djeca je poglavlje u kojem se produbljuje psihološka dimenzija glazbene pedagogije. Razmatraju se rani pokazatelji glazbene darovitosti i načini na koje se unutar općeobrazovnog sustava može adekvatno odgovoriti na potrebe nadarenih učenika. Poglavlje Učenici s teškoćama i nastava glazbe donosi humanističku poruku o inkluzivnosti. Nude se konkretne prilagodbe nastavnih metoda kako bi glazba postala prostorom integracije i osobnog rasta za svako dijete, bez obzira na razvojne prepreke. U poglavlju Glazbeni ukus i glazbene preferencije učenika autorica istražuje sociološki aspekt glazbe, analizirajući kako okolina i mediji oblikuju glazbeni ukus učenika. Poglavlje služi kao most za razumijevanje onoga što učenici slušaju izvan škole i kako to iskoristiti u nastavnom procesu. Harmoniziranje i transponiranje pjesama je usmjereno na stručno-glazbene kompetencije samog učitelja. Pružaju se jasna pravila za prilagodbu tonaliteta i harmonijske pratnje pjesmama, čime se osigurava kvalitetna vokalna izvedba u razredu. Poglavlje Tradicijska glazba u nastavi glazbe naglašava važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Autorica predlaže načine na koje tradicijski plesovi, instrumenti i pjesme mogu ostati relevantni i bliski suvremenim generacijama. U poglavlju Popularna glazba u nastavi glazbe uvažavajući suvremeni kontekst, autorica ukazuje na to kako je kod učenika potrebno razviti kritički odnos prema masovnim medijima, ali i iskoristiti motivacijski faktor popularne glazbe bliske učenicima. Glazba se u poglavlju Nastava glazbe i interkulturalizam promatra kao univerzalni jezik te se zagovara upoznavanje različitih svjetskih glazbenih kultura kao put prema razvijanju tolerancije i razumijevanja u multikulturalnom društvu. U poglavlju Interdisciplinarno povezivanje nastave glazbe s neglazbenim predmetima autorica nudi primjere korelacije s drugim područjima, poput matematike, povijesti ili likovne umjetnosti, pokazujući kako glazba može obogatiti razumijevanje kompleksnih znanstvenih i umjetničkih pojmova. Izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti je poglavlje u kojem je fokus na školskom pjevačkom zboru te individuanom i grupnom sviranju. Razmatra se njihova uloga u kulturnom životu škole te načini na koji te aktivnosti doprinose osjećaju pripadnosti i zajedništva. Cjeloživotno usavršavanje učitelja glazbe je poglavlje koje podsjeća da proces učenja ne završava diplomom. Naglašava se potreba za stalnim stručnim i znanstvenim rastom učitelja kao preduvjetom za kvalitetno obrazovanje. Knjiga završava izrazito praktičnim vodičem za mlade učitelje u okviru poglavlja Pripravnički staž i polaganje stručnog ispita učitelja glazbe, u kojem autorica koristi i svoje bogato iskustvo ispitivačice metodike u povjerenstvima za stručne ispite.
Knjiga Teorija i praksa nastave glazbe općeobrazovnih škola djelo je koje snažno afirmira glazbu kao bitan čimbenik u razvoju cjelovite ličnosti učenika. Prof. dr. sc. Jasna Šulentić Begić u ovoj monografiji dokazuje da nastava glazbe nadilazi okvire običnog školskog predmeta; ona je vitalno mjesto u funkciji cjelovitog razvoja učenika. Visoku razinu stručnosti i znanstvenu težinu djela dodatno potvrđuju recenzije prof. dr. art. dr. sc. Antoanete Radočaj-Jerković i prof. dr. sc. Snježane Dobrote. Stoga knjiga funkcionira na dvije razine: kao znanstvena monografija i kao vrijedan putokaz iskusnim učiteljima glazbe, ali i onima koji će to tek postati, jer, poput enciklopedije, odgovara na sva postavljena te preduhitruje i ona nepostavljena pitanja koja proces organiziranja nastave glazbe nosi sa sobom. Kao takva, izravno podupire studente koji su u svojim probnim ulogama učitelja tek zakoračili na taj put.