Autorica: Lea Mihaljević /
Glazbene industrije danas koriste kreativne tehnologije kako bi automatizirale svoje poslove i izgradile moderna, kreativna rješenja za brojne izazove. Danas je sve više potrebno privlačenje publike koristeći moderan pristup, s obzirom na povećanje konkurencije na glazbenom tržištu. No, veliko je pitanje može li se i umjetna inteligencija smatrati kreativnom tehnologijom za kreiranje glazbenih sadržaja ili samo može biti prijeteća opasnost, kojom se potencijalno gubi glazbena autentičnost, ljudski ton i glazbena ideja.
Mnogi danas misle kako glazbene industrije žive od isključivo glazbe koja upućuje na „zabavu“, no stvarnost je znatno drugačija. Današnji glazbeni svijet nadilazi primarno tradicionalne ideje te polako prati digitalne trendove, koji su oblikovani digitalnom transformacijom. Digitalna transformacija ove industrije posebno je izražena od početka 1990-ih godina prvim uvođenjem MP3 formata sve do danas. Novi digitalni trendovi uvode i nove načine prihoda za glazbenu industriju. Tako je i umjetna inteligencija sasvim odjednom buknula kao srž mnogih poslova, pa tako i u glazbenoj industriji. Osim što je alat za kreiranje „zabavne“ glazbe, umjetna inteligencija također je i profesionalni alat, koji ovisi upravo o budućnosti ove industrije.
Umjetna inteligencija kao zamjena ili samo prednost ?
Samo jedna od prednosti uporabe umjetne inteligencije u ovoj industriji jest brzo generiranje melodije, ritma i harmonije, što uistinu ubrzava kreativni proces koji bi inače bio vremenski složeniji, posebno ako je u pitanju izuzetno komercijalan projekt. Pomoću umjetne inteligencije, glazbeni producent može „nadopuniti“ svoju ideju s idejom koju je predložila umjetna inteligencija. U tom slučaju, umjetna inteligencija je više od alata, ona je poslovni partner. Može stvoriti ideje i glazbene stilove koje možda čak nisu nikad niti prije viđene.
Sljedeća prednost jest smanjenje troškova, što je gotovo svim kreativnim industrijama danas važno. Naime, umjetna inteligencija može testirati probne verzije pjesama u kratkom roku, što znači da nije potrebno uvijek platiti studijske glazbenike za obavljanje tog posla, pa tako nije niti potrebno unajmiti studio za probu pjesme.
Potom, ako producent to izričito zahtijeva, moguće je i da umjetna inteligencija obavlja jako puno tehničkih poslova (npr. podešavanje ujednačenje frekvencije zvuka, prilagođavanje glasnoće za razne platforme, uklanjanje šuma i pogrešaka, dodavanje efekata i slično), dok se kreativni posao prepušta ljudskom umu. Time je potencijalno transparentna i jasna raspodjela poslova. Osim toga, umjetna inteligencija unaprjeđuje marketing glazbene industrije, kreirajući vizuale, sadržaje, animacije i oglase koji unaprjeđuju korisničko iskustvo. Za primjer, to može biti virtualni asistent ili chatbot koji se izravno obraća obožavateljima i predlaže im što slušati od ponuđenih pjesama. Ujedno, nevjerojatno je koliko umjetna inteligencija može predvidjeti što ciljana skupina glazbene industrije danas sluša. To pripomaže u istraživanju i analizi ciljane skupine.
Problemi i prijetnje uporabe umjetne inteligencije – lako rješenje ili novi izazovi?
Iako umjetna inteligencija donosi mnogo koristi za glazbenu industriju, mogu se razviti ozbiljni etički problemi. Ako se glazbena industrija pretežito usmjeri na stvaranje glazbe pomoću umjetne inteligencije koja teži umjetnom „savršenstvu“, a pritom zanemari lokalnu kulturu i autentičnost, može doći do krize identiteta same industrije, ali i glazbenog izričaja.
Nadalje, najizraženiji problem jest vrlo vjerojatno autorsko pravo i vlasništvo kod uporabe umjetne inteligencije. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, danas se stvaraju lažne pjesme, dolazi do krađe postojećih pjesama umjetnika i glazbenih plagijata. Ukoliko glazbena industrija koristi tuđu autorsku ideju, postavlja se i veliko pitanje je li to uopće inspiracija ili zapravo krađa.
Uostalom, ako zakoni o autorskom pravu nisu dovoljno revidirani i ažurirani, to mnogi glazbenici i glazbene industrije mogu iskoristiti za ostvarivanje profita, što dovodi do obmanjivanja publike i smanjenja reputacije umjetnika, čija je originalnost eksponirana kao kopija tuđe pjesme.
Također, ukoliko se glazbena industrija previše oslanja na popularnu ideju koja je isključivo proizvod umjetne inteligencije, može zaboraviti na stvarne trendove koji su publici privlačni. Dakle, iako umjetna inteligencija uvelike predlaže nešto što je već popularno, njezine ideje mogu i lako zastarjeti. Današnje je tržište pogotovo, osim što je zasićeno, promjenjivo je. Pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju ujedno dovodi do gubitka originalnosti poslovanja glazbene industrije te „igranja na sigurno“.
Naposljetku, valja naglasiti kako ova industrija postoji već gotovo 4000 godina. Glazba je oduvijek bila izraz umjetnosti i kreativnosti umjetnički nadarenih osoba ili grupa. Prekomjerna uporaba umjetne inteligencije može obeshrabriti umjetnike, koji već u samom početku uče raditi u dinamičnom, ali nestabilnom okruženju.
Važnost stjecanja ravnoteže između uporabe umjetne inteligencije i stvaranja autentične glazbe
Današnji digitalni trendovi postali su ključni aspekt ekonomskog tržišta, među kojem se nalazi i glazbena kultura. Potrebno je shvatiti umjetnu inteligenciju kao koristan alat, a ne prijetnju ako se glazbena industrija prilagođava regulatornoj praksi. Ukoliko se umjetna inteligencija konstantno shvaća kao prijetnja i „propast“ za glazbenu industriju, istovremeno se razvija strah od njezine uporabe. Njezina uporaba istinski može biti efikasna uz ravnotežu između umjetničkih i digitalnih vrijednosti. No, vrijedno je i naglasiti da umjetna inteligencija nije niti „spasitelj“ glazbene industrije. Ona mora biti kontrolirana i regulirana, pomoćan alat, ne i zamjena za ljudsku emociju, kreativnost i tradicionalnu glazbenu umjetnost.