• image

Loinjak Igor

Muzej likovnih umjetnosti, Osijek

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Preobražaj forme

 

Kao svjedok svoga društva oduvijek sam se intenzivno bavio pseudobiološkim krugom proizvodnje,

potrošnje i uništavanja. I dugo vremena sam se bojao činjenice da je jedan od najvidljivijih materijalnih rezultata preplavljenost našega svijeta smećem i istrošenim odbačenim predmetima.

Arman

Vidjevši prvi puta radove Vjekoslava Filipovića dok su neki od njih još uvijek bili u nastajanju, glavom mi je prostrujila misao kako je jednostavnost osnova svake moguće složenosti. I doista, što sam ih više gledao, spomenuta se misao pokazivala sve točnijom. Prije no što dođem do konkretnih radova, vratio bih se na same izvore iz kojih su oni potekli. Filipović u svojim svakodnevnim šetanjama prema zgradi kiparskoga odsjeka na Umjetničkoj akademiji u Osijeku uočava brojne i često nemarno odložene DSC03114Foto: Sanjin Vinkovićdrvene gajbe za voće. Jesu li one uporabni predmeti u kojima je autor otkrio estetski naboj? Nije lako dati odgovor na to pitanje, ali teško se oteti dojmu kako autor u njih taj estetski naboj upravo upisuje koristeći ih u pronađenom stanju (kao ready-made) ili intervenirajući u njih. U prvi su mah one bile tek vizualna činjenica, odloženi predmeti čija je sudbina, vjerojatno, da budu uništeni. Autor ih tada počinje skupljati isprva ne znajući što bi s njima činio. Ali ne zadugo. Akumulacija odbačenoga materijala postaje osnovom čitave serije radova u kojoj je Filipović uvijek iznova širio spektar morfoloških mogućnosti upisanih u drvene gajbe. Započevši sa slaganjem i preslagivanjem nepromijenjih i ponuđenih oblika do kojih je došao, autor vrlo brzo ulazi u proces razgradnje pronađenih predmeta ne bi li njihovi sastavni dijelovi u konačnici postali stanice budućih umjetničkih organizama. Nešto mora biti uništenoDSC03129Foto: Sanjin Vinković da bi se izrodila nova stvar! Na koji se način to novo razvijalo u Filipovićevu radu? Postupno, ali sigurno jer autor ne radi skokove. Od prvih pokušaja u kojima se mogla vidjeti tek nagomilana masa drvenih elemenata, dolazi se do reljefnih slika, krugova, spirala... Faze su sljedeće: a) prikupljanje drvenih gajbi i njihovo slaganje u različite oblike, b) rastavljanje istih bez potrebe za daljnim preslagivanjem, c) oblikovanje novih formi po modelu širenja interpretativnih mogućnosti upisanih u osnovne drvene sastavnice gajbi. Na tom tragu radove možemo podijeliti u tri podciklusne kategorije: a; a+b; a+b+c. Matematički model opisa djeluje vrlo jednostavno, ali kada se u obzir uzmu mogućnosti morfoloških varijacija brzo otkrivamo da je „a“ sastavljen od a1, a2, a3, a4... an, dok „c“ omogućava sličnu operaciju i mogućnost uvođenje c1, c2, c3, c4... cn. Širenje Filipovićeva rada nije samo morfološke naravi. To nam pokazuje rad u kojem autor koristi podnice gajbi poput karata ih slažući u trokustati oblik po vertikali i horizontali. Mogućnost prostornoga širenja ovoga rada biva ograničeno tek gradivnim materijalom jer brojčano dodavanje novih dijelova ima potencijal beskonačnoga.DSC03122Foto: Sanjin Vinković

Bitna je oznaka cjelokupnoga ciklusa lišavanje radova čvrste vanjske ovojnice što proizlazi iz samih svojstava gradivnoga materijala. Prozračnost radova pruža mogućnost svjetlosne igre korištenjem dinamičkoga odnosa svjetla i sjene. Osobito su tome skloni reljefi koji postavljeni na zid izbijaju u prostoriju istovremeno uvlačeći prostor kroz vlastite pore u vlastitu unutrašnjost. Gledajući tek pojedinačne radove, Filipovićeva se ideja tek stidljivo nadaje zainteresiranome oku koje zaključuje  da se radi o zanimljivom oblikovnom rješenju. Ali, okupljanjem većeg broja djela u kojima se vidi ne samo razvojni, nego i morfološki razgranat sklop realizacija te ideje, postajemo svjesni da je Filipović neprestano bio na putu variranja s kojega još uvijek nije skrenuo ujedno šireći interpretacijske horizonte oblicima začetima u vlastitoj glavi. Ili upisanima u drvene elemente gajbi od kojih sve počinje i u kojima sve završava.  

Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.