• image

Šarlija, Tamara mag. mus.

Glazbena škola Josipa Runjanina u Vinkovcima

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Popularizacija kulturnog i kreativnog sektora

 

            Sve je više gradova koji doživljavaju razvoj uz pomoć kulture. Također, kultura postaje pokretačem razvoja lokalnih i/ili širih zajednica i to ne samo na kulturnom polju. Stvarajući poveznice, kultura preobražava gradove, naselja te ih svojom otvorenošću čini privlačnima za život. Osijek, grad bogate kulturne tradicije, trenutno se natječe za Europsku prijestolnicu kulture znajući da kulturna i kreativna  industrija ima važan gospodarski potencijal. Kako poticanjem kreativnosti potaknuti poslovanje te društveni i gospodarski razvoj, teorijski i praktično bavi se Kreativna riznica, popularizacijski simpozij kulturne i kreativne industrije Ekonomskoga fakulteta u Osijeku.

4Okrugli stol Osvijetljenost kulturne i kreativne industrije kroz društvene mreže (K. Bilandžić/Kreativna riznica 2015.,24.4.2015.)Kreativna riznica  prvi je popularizacijski simpozij kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj i zato je iznimno važan za promicanje ovih industrija. Popularizacijski simpozij uspio je udružiti sveučilišne potencijale te okupiti profesore s više sveučilišnih sastavnica osječkoga, zagrebačkoga i zadarskog sveučilišta. Program prve Kreativne riznice održane od 22. do 25. travnja 2015. godine potpisao je Programski odbor u kojem se nalazilo 15 znanstvenika. U programu je svoje mjesto našlo više od 70 raznovrsnih događanja (predavanja, radionice, okrugli stolovi, tribine, izložbe, performansi, predstavljanje knjiga, kinoprojekcije te glazbeni program)  u kojima je sudjelovalo 117 izlagača.[1] Teme predavanja bile su raznovrsne i odnosile su se na pojedine segmente kulturne ili kreativne industrije.[2] Prema riječima organizatora i sudionika, Kreativna riznica događanje je koje promiče i naglašava važnost kulturne i kreativne industrije za cjelokupnu zajednicu, a poseban je naglasak  stavljen na akademsku zajednicu i mlađe dobne skupine. Ovaj je simpozij,  iako namijenjen prvenstveno studentima preddiplomskih i diplomskih studija svih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, privukao  i srednjoškolce, umirovljenike, samozaposlene, nezaposlene osobe te gospodarstvenike. Simpozij su organizirali Ekonomski fakultet u Osijeku, Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet i Studentski zbor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Dekan Ekonomskoga fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Vladimir Cini, kao domaćin ovoga događanja, otvorio je  simpozij te ocijenio kako je Kreativna riznica pokazala da kultura nije statična kategorija premda ju treba čuvati u riznicama i neizostavno kreativno unaprjeđivati upravo onako kako je to pokazala sama Kreativna riznica. Predsjednica Programskoga odbora Kreativne riznice prof. dr. sc. Jasna Horvat objasnila je naziv simpozija:"Riječ kreativna izabrana je radi širine pojma koji u sebi podrazumijeva i kulturu i stvaralačku domišljatost, a riječ riznica radi poveznice s EFOS-om koji poučava o gospodarenju resursima i stvaranju dodanih vrijednosti."

            2Organizacijski odbor i volonteri Kreativne riznice 2015. (F. Rašković/Kreativna riznica 2015., 24. 4. 2015.)Kreativna riznica svoja  je nastojanja usmjerila na udruživanje  profesionalaca i amatera te teoretičara i stručnjaka/umjetnika iz domene kreativne industrije. Organizatori ovoga događanja u izjavama za medije izjavljivali su kako je upravo nedostatak dijaloga znanosti i struke prijepor koji je potrebno nadvladati u fazi institucionaliziranja kreativne industrije. Tako organiziran simpozij popularizira kreativni sektor u nastajanju te mogućnosti samozapošljavanja u poslovnim pothvatima koji kreativni potencijal crpe iz kulture.[3] Prva Kreativna riznica bila je volonterski i entuzijastični projekt svih sudionika, učinila je prostore Ekonomskog fakulteta mjestom susreta znanstvenika, profesionalaca i amatera iz svih sastavnica sektora kulturne i kreativne industrije.

          Posebnosti su ovoga simpozija otvorenost širokoj javnosti, oslobođenje sudionika plaćanja kotizacije i raznovrsnost ponuđenih događanja.Na taj se način povezuju  kulturna i kreativna teorija i praksa te se prostor lokalne zajednice povezuje sa znanstvenom institucijom koja svoja teorijska promišljanja stavlja u funkciju korisnosti sektora u nastajanju. siječnju 2016. godine oglašen je poziv za Kreativnu riznicu 2016. Kako se riznice obično povezuju blagom koje čuvaju, vrijednost  blaga Kreativne riznice 2016., moći ćprocijeniti svi koji posjete događanja na Ekonomskom fakultetu Osijeku od 20. do 23. travnja. Osijek će četiri dana biti mjesto susreta  teoretičara i praktičara kulturne i kreativne industrije te će na taj način uvelike doprinijeti kandidaturi grada za Europsku prijestolnicu kulture. Suradnjom teoretičara i praktičara iz domene kulturnoga i kreativnoga sektora udružit će se njihove snage i potencijali, a znanstveno moderiranje otvorit će nove paradigme. Tema predstojećega simpozija nosi naziv: Društveno odgovorna kreativnost  i o njoj će promišljati svi dionici kreativnoga sektora (nakladnici, urednici, književnici, novinari, dizajneri, glazbenici, glumci, redatelji, ICT-ovci, arhitekti, plesači, fotografi te ostali audiovizualni i izvedbeni umjetnici, praktičari i znanstvenici). Kako najavljuju organizatori, Kreativna  riznica  2016. bavit će se društvenom  odgovornošću  kreativnosti, ali će istovremeno inzistirati na stvaranju mreže kontakata nazočnih predstavnika kulturnih i kreativnih institucija (Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, Ministarstva kulture, Ministarstva poduzetništva i obrta), dionika svih sastavnica kulturne i kreativne industrije, akademskih institucija, umjetničkih strukovnih udruga, slobodnih umjetnika te medija.[4]

Kreativna riznica 2016. otvorena je za javnost koja će imati priliku posjetiti više od 110 sadržaja podijeljenih u tri područja:

 - stručna i znanstvena predavanja

 - kulturni i kreativni nastupi

 - javne rasprave i paneli.

          Ekonomski fakultet u Osijeku, kao znanstveno-nastavna institucija, otvara nove putove promišljanja kulturne i kreativne  industrije. Kreativna riznica 2016. pridonosi  oživljavanju kulturnih i kreativnih sadržaja u  istočnoj Hrvatskoj, a aktivno sudjelovanje pripadnika mlađih dobnih skupina izgradnji njihovih životnih navika vezanih uz kulturne i kreativne sadržaje. Riječima prof. dr. sc. Horvat, Kreativnoj riznici i nadalje će biti misija čuvanje kulturnih vrijednosti i njihova kreativna promocija porastom kulturne potrošnje i institucionaliziranjem kulturnoga i kreativnoga sektora kao tvorca novih sadržaja izraslih na kulturi Republike Hrvatske. S obzirom na to da novi trendovi globalne ekonomije donose rasprave o konceptualiziranju kulturne industrije, kreativne industrije i kreativne ekonomije te o ustroju ovih fenomena za koja se još uvijek traže najbolja rješenja, prema riječima organizatora, cilj Kreativne riznice jest aktivno i kontinuirano uključivanje svih struktura društva u oblikovanje kulturne i kreativne industrije Republike Hrvatske populariziranjem njezinih ključnih sadržaja.[5]     Partneri u organiziranju Kreativne riznice 2016. su: Ekonomski fakultet u Osijeku, Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet, Odjel za kulturologiju i Studentski zbor Sveučilišta  J. J. Strossmayera.

Nedvojbeno, utjecaj Kreativne riznice dalekosežan je te dotiče sve slojeve društva. S obzirom da je organizirana kao „popularizacijski simpozij“ Kreativna riznica apelira na sve strukture društva koje svojim dolaskom mogu izraziti potporu kulturnom i kreativnom sektoru te doprinijeti njegovu populariziranju. Tu se naglasak stavlja na svakog pojedinca kao i na svaku kulturnu/kreativnu aktivnost. Poruka tako organiziranog simpozija jest da je svako oplemenjivanje društvene zajednice i poticanje razvoja načina doživljavanja okruženja, neovisno o izabranom mediju,  vrijedno pozornosti i osobnog aktivizma. Povezanost kvalitete življenja i kulturnoga uzdizanja posjećivanjem ili aktivnim sudjelovanjem u kulturnim događanjima te pitanje važnosti kulturnih događanja u lokalnoj sredini poticaj su za razvitak gospodarskih, socijalnih i kulturnih sadržaja.

 

Popis literature i izvora:

  1. Tomašević, Nives: Kreativna industrija i nakladništvo. Naklada Ljevak, Zagreb 2015.
  2. http://www.efos.unios.hr/kreativna-riznica/program/ (posjet 31. 1. 2016.)
  3. Kreativna riznica: http://www.efos.unios.hr/kreativna-riznica/
  4. http://www.efos.unios.hr/kreativna-riznica/poziv-na-kreativnu-riznicu-2016/ (posjet 31. 1. 2016.)

[2] Tomašević, Nives: Kreativna industrija i nakladništvo. Naklada Ljevak, Zagreb 2015., str. 182.

[3] Isto, str. 192.

[4] Više o Kreativnoj riznici nalazi se na poveznici: http://www.efos.unios.hr/kreativna-riznica/