• image

SADRŽAJ

 

INTERVJU S POVODOM

 

Tretinjak, Igor Intervju s izv. prof. art. dr.sc. Antoaneta Radočaj-Jerković, prodekanicom za nastavu i studente Umjetničke akademije u Osijeku

 

Izv. prof. art. Antoaneta Radočaj-Jerković profesorica je na Odsjeku za glazbenu umjetnost i prodekanica za nastavu i studente na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. U razgovoru za Artos dotakla se razvoja Umjetničke akademije, koja je u posljednjih nekoliko godina pokrenula više studijskih programa, povezanosti među odsjecima, pristupu studentima na njenom matičnom odsjeku te svjetski priznatog vokalnog ansambla Brevis, čija je utemeljiteljica i voditeljica.

 

KRITIKA I

 

Kazališna umjetnost

 

Žeravica, Katarina  Zagorka u odmaku (Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku: Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni, red. Dražen Ferenčina, prem. 9. prosinca 2016.)

 

Kulminaciju ove predstave, koja ne prenosi „duh“ Zagorkinog romana i odmak od kojeg se bazira na posezanju za nepotrebnim pretjerivanjima kako bi se dočaralo licemjerje društva, političkih moći i sila, od glume pa do vizualnih scenskih elemenata, koji jesu dojmljivi, ali ne i neophodni za predstavu, čini Skype snimka nekoliko mladića – Slavonaca iz Dublina koji u prostoru nekog kafića u veselom zanosu pjevaju slavonske pjesme. Vjerujem da je dobar dio publike u nekome od tih mladića mogao prepoznati člana svoje obitelji, prijatelja, poznanika ili susjeda koji je svoju sreću potražio upravo u Irskoj. Tragično je što se događa sa Slavonijom, regijom u koju su nekad prije dolazili ljudi „trbuhom za kruhom“ iz drugih krajeva lijepe naše pa i šire, a sad se događa obratno. No, s obzirom kako je građena predstava na kraju izostane katarza, a mi se kao publika s pravom možemo zapitati kome je zapravo upućena kritika da je Slavonija ostala bez vitezova voljnih da se bore za nju, onima koji su otišli ili nama koji smo još uvijek ovdje.

 

Likovna umjetnost

 

Loinjak, Igor Monokromija na dvije fakture

 

Slikarstvo Roberta Fišera odaje postakademsku svježinu toliko potrebnu ne bi li se naučeno, viđeno i sugerirano dovelo pod umjetničku metodsku sumnju i stavilo u slikarske zagrade te se time otvorio prostor za neopterećeno traganje koje je nerazdvojivo od Fišerova umjetničkog habitusa. Smjer kojim se njegov rad kreće još je uvijek povratak domaćim idealima koje okuplja Makovićeva Tabula rasa. Čišćenje od naučenoga umjetnička je pustinja u kojoj svaki pustinjak traga za osnovom kojom se ili zadovoljava ili svjestan te osnove započinje njezinu nadgradnju proširujući je. Fišerov je boravak u pustinji hvale vrijedan, a o daljnjim dosezima njegova rada može se tek nagađati. Pustit ćemo stoga uz svesrdno odobravanje da umjetnikovo čišćenje bude osnovom njegova zenita. 

 

 

MANIFESTACIJE

 

ČLANCI SURADNIKA

           

 

9. Dioniz – igrom do različitosti

 

Gajin, Igor 9. Dioniz – igrom do različitosti: spektakularna prezentacija novog poslijediplomskog specijalističkog studija kreativne terapije

 

Međunarodni festival kazališnih akademija pod nazivom Dioniz u organizaciji Umjetničke akademije u Osijeku održao se već devetu godinu za redom (od 14. do 20. ožujka 2016. godine), te se - tik do jubilarnog izdanja - ponovno potvrdio kao afirmirana, relevantna manifestacija, sve snažnije percipirana i u međunarodnim okvirima. Festival Dioniz tradicionalno u Osijeku i Đakovu okuplja redovito 200-injak studenata glume s europskih kazališnih akademija kako bi kroz sedam intenzivnih dana razmijenili znanja, iskustva i metode tako što sudjeluju u edukativnim radionicama eminentnih europskih stručnjaka za teoriju i praksu glume, ali i tako što kazališna mladež prezentira rezultate svoga glumačkoga osposobljavanja kroz atraktivne studentske predstave.

 

Festival lutke 2016.

 

Tretinjak, Igor Izostanak emocije u predstavama Kamp i Pepeo.

 

Ovogodišnji bienalni međunarodni lutkarski festival Lutke 2016 ponudio je vrlo bogat i raznovrstan program čiji se vrhunci sastoje od odličnih predstava za djecu, poput LGL-vih jakih domaćih snaga Patke, Smrti i tulipana te Medveda i malog te izuzetno promišljenih predstava za odrasle, među kojima bih istaknuo predstave Logor, nizozemskog Hotela Modern i Pepeo, francusko-norveškog kazališta Plexus Polaire.

 

Obilježavanje godine Mije Čorak Slavenske i Međunarodnog dana plesa

 

Mehić, Selma Karakia za osječko plesno pleme

 

Dan plesa povodom kojeg se uvijek trudimo okupiti ljude kojima je važno i drago pomicati granice shvaćanja plesa u Osijeku neizmjerno je važna manifestacija. Ta potreba za vraćanjem osječkoj zajednici otvara prostor za zanimljive suradnje, koje su nekada davno započete ili tek čekaju svoje vrijeme te tako Dan plesa 2016. u Osijeku predstavlja još jednu molitvu za (po)kretanje našeg grada.

 

Međunarodna studentska kiparska radionica – Jarčevac 2016.

 

Krašković, Denis Juraj Međunarodna studentska kiparska radionica – Jarčevac 2016.

 

Budući da studenti tijekom deset dana dijele svoj radni i stambeni prostor, držim da je vrijednost ove radionice i silna količina zdrave komunikacije i povjerenja koja se događala između sudionika, koja je svakako potencirana i nedostatkom signala za mobilne telefone, televiziju i internet. Premda vrlo naporno rade, studenti zasigurno u čitavom procesu i uživaju, što je vrlo bitno u prezentaciji i percepciji ove vrste kiparske tehnike. Kroz gotovo svaki od nastalih radova reflektira se mladalačka razigranost, nesputanost pa i iznimna količina svježe energije prenesena u prirodnu materiju. 

 

Dani Julija Kniffera 2016.

 

Turkalj, Margareta Dani Julija Knifera u Osijeku

 

Senzibiliziranje javnosti o rođenom Osječaninu Juliju Kniferu, umjetniku svjetskog glasa, dugoročni je cilj Umjetničke akademije u Osijeku. Sve je započelo  2014. godine kada je na inicijativu UAOS ta godina proglašena godinom Julija Knifera (1924.-2004.) – na 90. obljetnicu njegova rođenja i 10. obljetnicu njegove smrti te je obilježena nizom umjetničkih zbivanja s ciljem da se promovira lik i djelo jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika. 

 

51. Borštnikovi susreti

 

Vidović, Anđela 51. Borštnikovi susreti: jučer, danas i sutra

 

Borštnikovi su susreti najvažniji slovenski kazališni događaj gdje možemo vidjeti najbolja slovenska dramska ostvarenja u minuloj sezoni, vrijedne studentske produkcije i međunarodna gostovanja. Važnost se međunarodnih gostovanja očituje u kontekstu sve oskudnijega programa Festivala svjetskog kazališta u Zagrebu i postupnoj izolaciji koju sprječavaju Festival novoga cirkusa, Ganz novi festival te gdjekoja gostovanja u sklopu Gavellinih večeri i Dana satire.

                       

Svjetski kongres UNIMA-e i međunarodni lutkarski festival

 

Kroflin, Livija Tek malen uvid u široko polje lutkarstva

 

U Europi je najveća koncentracija lutkarskih kazališta, festivala, akademija, nacionalnih centara UNIMA-e i ostalih lutkarskih institucija, no budući da je Europa tek jedan mali kontinent i budući da se, politički korektno, želi po svaku cijenu izbjeći europocentrizam, njezin se glas sve manje čuje. Osobito glas srednje i istočne Europe, gdje se i danas događaju vrhunska lutkarska ostvarenja, gdje postoje školovani glumci lutkari i lutkarski redatelji, gdje je kazalište lutaka pravo kazalište, ravnopravno dramskome, gdje se još (barem povremeno) izvode velike ansambl-predstave, gdje stvaraju veliki lutkarski redatelji. No promjene u tom smislu teško se mogu očekivati, budući da su u najvišem tijelu UNIMA-e zastupljeni doslovno svi krajevi svijeta.

 

Simpozij Virtualni prostor – suvremeni prostor

 

Kuhar, Robert Virtualni prostor – suvremeni prostor

 

Snažan utjecaj suvremenih tehnologija u Svijetu, imputira se sve više i na području RH, kao što su tehnologije virtualne stvarnosti (VR), proširene stvarnosti (AR), 3D skeniranja i aditivnih tehnologija (3D print) i krajnje je za interveniranje na onim područjima i poljima na kojima se takva tehnologija već u dobroj mjeri primjenjuje. To su područja tehničkih znanosti i umjetničko područje, odnosno područja i polja koja su im vrlo bliska. Stoga, 1.  Simpozij na temu Virtualni prostor- suvremeni prostor saziva dr. art Robert Kuhar, prof., koji u svom ranijem projektu: HoloArt iz 2014. godine postavlja potrebe za korelacijom više područja/polja na kojima se suvremene tehnologije virtualnih prostora planiraju primijeniti kao i metode primjene pojedinih suvremenih tehnologija, posebice 2D i 3D virtualnih prostora, odnosno holograma.

 

STUDENTSKI ČLANCI

 

9. Dioniz – igrom do različitosti

 

Trdin, Lovorka i Marijanović, Gordan Deveti Dioniz ujedinjeni u različitosti

 

Festival je otvoren četrnaestog ožujka u auli Umjetničke akademije performansom u kojem su sudjelovali studenti  svih odsjeka. Performans je bio najava navedenih kreativnih terapija, a režirao ga je  Robert Raponja u suradnji s umjetničkom voditeljicom festivala Jasminom Pacek i koreografkinjom  Sanelom Janković Marušić. Nakon svečanog otvorenja uslijedilo je potpisivanje ugovora o međunarodnoj suradnji s dekanom Rider Universityja Ivanom Fullerom iz Sjedinjenih Američkih Država. Program Dioniza nastavio se predavanjima, informativnim razgovorima te radionicama kreativnih terapija. Radionice su održane na različitim lokacijama poput domova za starije i nemoćne, odjelima KBC-a Osijek, psihijatrijskim ustanovama, udrugama za borbu protiv ovisnosti te udrugama za pomoć osobama s mentalnom retardacijom.

 

49. PIF

 

Gugić, Stipe Raznolikost lutkarskih izričaja

 

49. PIF je konačno bio na dobrom tragu da privuče raznovrsnu publiku i dokaže da je lutkarstvo umjetnička, a ne dobna kategorija. Omogućio nam je gledanje različitih lutkarskih izričaja iz čak deset zemalja, a samim time i obogatio naše znanje. Potreba za lutkom neće se dati lako iskorijeniti iz nas, što starost ovog festivala i dokazuje. Što stariji to bolji, rekli bi ljudi, nadamo se da će tako biti s jubilarnim 50. PIF-om jer ova vjerodostojna tradicija posvećena čudesnoj lutki zaslužuje i više od toga.

 

Bienalni Festival lutke 2016.

 

Kunić, Hana; Jurišić, Ana-Marija; Zmazek, Ines i Jelić, Krešimir Od pepela do svemira u par lutkarskih koraka

 

Bienalni lutkarski međunarodni festival Lutke 2016. teško je promatrati odvojeno od grada domaćina - Ljubljane, s kojom raste i razvija se. Na svakom se koraku kroz grad, u interijerima i eksterijerima, uočava predanost i rad. Parkovi, zgrade, tvrđava, kazalište i njegova okolica... svaki detalj je pametno osmišljen i izgleda kao da se niti u jednom aspektu nije štedjelo i radilo napola. Ta slika grada savršeno je preslikana na festival koji je, iako bogatog programa i pratećih događaja, u svakom trenutku djelovao besprijekorno. Osim odlične organizacije, festival je ponudio gledateljima velik broj zanimljivih predstava, a mi ćemo dati pregled predstava koje su nas se posebno dojmile - što pozitivno, što negativno. 

 

Lutkokaz 2016.  

           

Tretinjak, Igor; Kamenski Bačun, Rea; Jovanović, Iskra; Matijašević, Dražen;  Pletikosić, Marija; Šćrbak, Luka; Subotić, Lucija; Lanšćak, Monika; Vondrak, Luka; Pjevac, Ivana; Tarbuk, Joana i Pataky, Tena Rušeći predrasude

7. međunarodna revija lutkarstva - Lutkokaz održana je od 16. do 19. i 30. studenog u Osijeku. Na reviji su sudjelovali studenti UAOS sa svojim završnim ispitima/predstavama, Teatar to Go iz Bjelovara, Lutkovno gledališče Ljubljana iz Slovenije, Titeres Etcetera iz Granade, Španjolska, Cassiopea Teatar iz Trsta i općina Cividale, Italija.

 

 

ESEJI

 

Šulentić Begić, Jasna; Begić, Amir i Grundler, Ema Glazbene aktivnosti učenika kao protuteža negativnim utjecajima današnjice

 

Tema ovog rada su glazbene izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u prva četiri razreda osnovne škole. Te aktivnosti pripadaju slobodnom vremenu učenika, a slobodno vrijeme se definira kao vrijeme za odmor, razonodu i osobni razvitak pojedinca kao ličnosti. Kako bi se slobodno vrijeme kvalitetno iskoristilo, na snagu stupa odgojno-obrazovna uloga škole koja je dužna organizirati različite izvannastavne aktivnosti u koje se učenici uključuju prema osobnim afinitetima. Udruge, društva ili organizacije izvan škole organiziraju izvanškolske aktivnosti. U okviru ovoga rada provedeno je istraživanje u jednoj osnovnoj školi u Osijeku tijekom 2014. godine. Anketirani su učenici od prvog do četvrtog razreda (N = 255). Ovim radom željelo se istražiti kojim se glazbenim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima bave učenici mlađe školske dobi. Rezultati su pokazali da učenici polaze pjevački zbor i ritmiku kao izvannastavne aktivnosti te suvremeni i folklorni ples, balet te sviranje glasovira, sintisajzera, tamburice i gitare kao izvanškolske aktivnosti. Vrlo mali broj učenika svira neki instrument izvan škole, dok čak četvrtina učenika koji imaju mogućnost pohađati školski pjevački zbor (samo četvrti razredi) pohađa isti. Također, četvrtina djevojčica ove škole pohađa školsku ritmiku. Od ukupnog broja ispitanih učenika njih oko petine pohađa neku izvanškolsku aktivnost od kojih je najpopularniji suvremeni ples u nekom od osječkih plesnih klubova. Rezultati su pokazali da su izvannastavne glazbene aktivnosti popularnije od izvanškolskih što se može objasniti činjenicom da svi učenici nemaju podjednake uvjete za bavljenje nekom aktivnošću izvan škole, bilo da se radi o financijskim sredstvima ili vremenskoj organizaciji odlaska na te aktivnosti.

Ključne riječi: slobodno vrijeme, glazbene izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, učenici mlađe školske dobi.

 

 

Uzelac, Zlatko Barokna preobrazba srednjovjekovne (orijentalizirane) urbane strukture Osijeka

 

Morfološka struktura ulica i trgova središnje povijesne jezgre Osijeka – Tvrđe, rezultat je radikalne  planski geometrizirane transformacije starijeg srednjovjekovnog, orijentaliziranog, gradskog tkiva u novi barokni grad-tvrđavu. O srednjovjekovnom Osijeku može se, stoga nešto više saznati dedukcijom planova grada i projekata nove regulacije, a prvenstveno plana grada sa zatečenim snimkom postojećeg stanja iz 1688., te osobito uz pomoć rezultata novijih arheoloških istraživanja.

Ključne riječi: Osijek, srednjovjekovni Osijek, barokni gradovi-tvrđave, Mathias von Kaiserfeld, J. Petis de la Croix

 

 

Mihnjak, Jelena Uloga knjižnica u prevladavanju društvenih različitosti

 

Od vremena kada su nastali prvi oblici knjižnica do danas, obilježja koja definiraju knjižnicu i knjižničnu djelatnost mijenjala su se, formirala i unaprjeđivala sukladno promjenama konkretnih društava u kojima su djelovale. Kako su se društva i njihovi članovi razlikovali, bilo da se radilo o društvenim razlikama u konkretnoj zajednici u kojoj knjižnica djeluje, preko društvenih obilježja koja su specifična za određeni narod, kulturu ili neke druge vrste obilježja, koja su definirala društvenu zajednicu onakvom kakva jeste, čak i na globalnoj razini, na kojoj vrijede općenitija pravila ponašanja za određenu društvenu zajednicu, tako su se razlikovale i informacijske potrebe članova tih društava.     

Knjižnice i njeni djelatnici, koje za društvenu zajednicu obavljaju vrlo odgovoran posao prikupljanja svih vrsta knjižne i neknjižne građe, u kojoj se pohranjuje cjelokupno ljudsko znanje, i pružanja usluga i informacija svim vrstama korisnika na području na kojem djeluju, moraju se moći othrvati bilo kojem obliku subjektivnih ili osobnih stavova, mišljenja i prosudbi prema svakom pojedincu zajednice korisnika koje uslužuju. U ovom su radu prikazani izazovi knjižnica kao aktivnih sudionika u zajednici u vremenu napretka informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Navedeni su zajednički problemi, koje, u manjem ili većem opsegu, imaju sve knjižnice danas, bez obzira na njihovu vrstu i ponuđene su uloge knjižnice u prevladavanju društvene isključenosti.

Ključne riječi: knjižnica,društvena isključenost, informacijsko doba, dostupnost informacija, intelektualna sloboda

 

 

Loinjak, Igor i Kriška, Marko Teozofija i apstrakcija – utjecaj doktrine na slikarsku praksu

 

Teozofija, kao kompleksan misaoni sustav koji su zastupali pojedinci okupljeni oko Teozofskog društva, u svojoj je razgranatoj primjeni utjecala i na umjetnost. Umjetnici koji su se pri oblikovanju vlastitih umjetničkih poetika oslanjali na bitne postavke teozofije načelno su pripadnici generacija čije se djelovanje smješta u prvu polovicu 20. stoljeća. Teozofija je u to doba na određeni način pripadala duhu vremena i dijelu svjetonazora epohe. Budući da teozofske komponente nije moguće eksplicitno naći u samim umjetničkim djelima, najprije treba pokušati reći nešto o samoj teozofiji i njezinim osnovnim načelima. Ne vodeći se potrebom za kvantitetom u retcima koji će uslijediti nakon općega uvoda u teozofijsku misao više će se pažnje pridati tek trojici umjetnika koji pripadaju velikanima svjetskoga slikarstva svoga doba, a u čijim je djelima moguće iščitavati zasade teozofske misli i filozofije. Bili su to Vasilij Kandinski, Kazimir Maljevič i Piet Mondrian. Analizom dijela tekstova koje su trojica umjetnika napisala, kao i usporedbom ondje iznesenih ideja te onih proklamiranih unutar Teozofskog društva, u radu će se nastojati ukazati na idejnu povezanost umjetnosti Kandinskoga, Maljeviča i Mondriana s teozofijskim naukom.

Ključne riječi: Teozofija, Nova teozofija, apstraktno slikarstvo, Blavatsky, Kandinski, Maljevič, Mondrian.

 

 

Lukić, Dina i Ratkovčić, Rosana Performans kao sinteza umjetničkog izraza Satana Panonskog

 

U članku ćemo predstaviti performanse Ivice Čuljka/Satana Panonskog kao formu u kojoj su objedinjeni svi drugi oblici kreativnog djelovanja autora; slikarstvo i crtež, poezija i proza, radio drame, dizajn odjeće, stvaranje i izvođenje glazbe. Odabrane performanse prikazat ćemo prema dostupnim video snimkama. S obzirom na osobitost i dostupnost autorovog pismenog izražavanja pojedine teme bit će popraćene iskazima samog autora, kao i nekih drugih aktera iz tog perioda. Djelovanje Satana Panonskog željele smo prikazati bez kvalitativnih prosudbi i uobičajenih razmatranja kada je riječ o ovom autoru o tome radi li se uopće o umjetnosti, ostavljajući da autor i njegova ostvarenja govore sami za sebe. Članak završavamo pregledom utjecaja i referencama koje je ovaj autor ostavio na domaćoj umjetničkoj sceni, kao i u dijelovima bivše države.

Ključne riječi: Ivica Čuljak (Satan Panonski), performans, Punk prisna porodica, Hard Blood Shock

 

 

Kirchhoffer, Sonja i Kirchhoffer, Zoran Brijunske lovačke kočije

 

Lovačke kočije iz zbirke kočija koje su u vlasništvu Nacionalnog parka Brijuni ukazuju na to da je određivanje tipologije kočija u pojedinim primjerima težak i kompleksan posao. Svrstavanje spomenutih brijunskih kočija u kategoriju kočija za lov posljedica je njihove najveće sličnosti s kočijama ove namjene i činjenice da identične primjere nismo našli u vrlo raznolikom dijapazonu kočija. Sam termin lovačke kočije jasno definira njihovu primarnu namjenu prijevoza lovaca, oružja i lovine, koja je usklađena s vizualnim izgledom vozila, a koja se očituje u njihovoj masivnijoj konstrukciji. Među dvjema obnavljanim lovačkim kočijama najveće su razlike u veličini, ali dijelom i konstrukciji  tijela kočija. Za vrijeme postupka obnavljanja paralelno smo nastojali kroz materijalnu građu doći do podataka o povijesti restauriranih kočija jer o njima nije sačuvana nikakva dokumentacija. Kao što je to već uobičajeno u tehničkoj baštini ovih naših prostora, predmet je najčešće jedini izvor informacija o svojoj povijesti i prvobitnom izgledu.

Ključne riječi: lovačke kočije, Nacionalni park Brijuni, restauracija i konzervacija.

 

Kuhar, Robert Pokret kao zvuk

 

Materija, sile, okolni prostor i njihov međusobni odnos predstavljaju pokret. Primjećujemo ga pri djelovanju određene sile na materiju, kada se ona izmješta iz postojeće pozicije i premješta u neku novu. Pritom, pokret definiramo kao (određeno) gibanje u (određenom) prostoru.  U živih bića pokret simbolizira kretanje i snagu, odnosno životnost, što proizlazi iz zdravih tjelesnih karakteristika ljudske figure te stabilnog odnosa duha i tijela, kao i kompletne atmosfere prostora kojeg tijelo čovjeka ispunjava. Nadasve, pokret simbolizira naše postojanje i definira kretanje u prostoru i postojećem vremenu u kojem živimo i djelujemo.  Pokret primjećujemo i kod neživih stvari i predmeta na sličan način, samo što kod nežive materije ne primjećujemo interno djelovanje drugih sila (proizvedenih emocijama, gestama, impulsnim naučenim ili slučajnim reakcijama) i onima nastalim snagom volje.    Ljudsko tijelo i njegove osobnosti odnosno sposobnosti, definirane pokretima nastalim unutarnjim reakcijama i refleksima, predmet su i sredstva našeg istraživanja, a nastavlja se na ono ranije provedeno u doktorskoj disertaciji na temu Diskontinuitet u skulpturi. Istraživanje se provodi uz pomoć promatranja naučenih kretnji u sportskim i plesnim vještinama, kao i onih spontanih, odnosno prirođenih kretanja. Namjera je koristiti dosadašnje poznate izvore o pokretu i kretanju ljudskog tijela, a zatim osobno istražiti vrste pokreta u korist pokreta kao zvuka. Važno je promatrati položaje tijela čovjeka i reakcije u nekom kretanju, posebno njegovih ruku i nogu, te kroz vizualno doživljena kretanja bilježiti zamijećene promjene skicom ili crtežom, a zatim uz njihovu pomoć izvući određene karakteristike pokreta. Promatrajući kretanje ljudske figure primjećujemo da dominiraju ruke i noge u odnosu na trup, jer se najviše pokreću. Stoga je odlučeno da će se kroz sveukupno istraživanje pokreta pratiti kretanje ruku i nogu, dok će kretanje trupa i drugih dijelova tijela biti manje važno. Pokreti ruku označavati će se oznakama R1 i R2 (točke kretanja lijeve i desne ruke) i pokreti nogu N1 i N2 (točke kretanja lijeve i desne noge).

Ključne riječi: Pokret, zvuk, ljudsko tijelo, kretanje, kretne strukture, sportske tehnike, vještine, ples, poskakivanje, prirodni pokret, spontani pokret, naučeni pokret, točke kretanja, putanje, transformiranje, doživljavanje, ritam, tempo, note, skladanje, sviranje.

 

Buovac, Marin Prikaz i značaj knjige u svijetu filatelije

 

U ovom radu obrađuje se značaj knjige i kulture čitanja, koji su zabilježeni na filatelističkom materijalu Republike Hrvatske u vremenskom razdoblju od njezinog osamostaljenja pa zaključno do 2005. godine. U tom vremenskom odsječku pažnja će biti posvećena motivu određenih knjiga, koje su svakako od iznimnog značaja za hrvatsku povijest.

Ključne riječi: Knjiga, kultura čitanja, filatelija, Republika Hrvatska, povijest

 

 

IZDAVAŠTVO

 

Milinović, Majda Chances and Choices

 

Uzimajući u obzir specifičnosti bavljenja glazbom i glazbenog obrazovanja u formalnom ili neformalnom obliku, činjenica je kako se većina sudionika ovog istraživanja glazbom počela baviti već u ranom djetinjstvu, što je pretpostavka i za većinu glazbenika koji nisu sudjelovali u ovoj studiji. Glazbeno obrazovanje od najranijeg djetinjstva, pogotovo ako je riječ o stručno vođenom, zasigurno određuje daljnji tijek školovanja većine onih koji su se tom specifičnom umjetničkom izobrazbom počeli baviti još kao djeca. Kako je istaknula i autorica Pitts, neupitna je važnost povezanosti potpore koju djeca dobivaju kod kuće i u školi, što nije slučaj samo u području bavljenja glazbom, već i u svim drugim aktivnostima prema kojima djeca pokazuju interes.