• image

Nada Bezić

GLAZBENE ŠETNJE ZAGREBOM

 

Ishodišta, svrha, iskustva

 

Ako se ide tragom samog naziva projekta, glazbene šetnje Zagrebom povezane su s osnovnim pitanjem: koliko i gdje može u njima biti glazbe i zvukova

 

Glazbene šetnje Zagrebom, foto: YouTube ScreenshotGlazbene šetnje Zagrebom, foto: YouTube Screenshot

 

Razgledi grada prirodan su oblik prenošenja znanja o gradu, jer živa riječ na licu mjesta zasigurno ostavlja najtrajniji dojam. Nije, dakle, čudno da su razgledi grada preživjeli i televiziju i internet. Moglo bi se čak reći da su, barem što se Zagreba tiče, u modi nestandardni razgledi.[1] Neki od tih razgleda (zapravo tematske šetnje) privlače i svojim „modnim dodacima“ poput lampiona,[2] drugi su pak urbanistički angažirani.[3] Od 2011. godine Zagrebom se može šetati i tragom glazbe, temeljem mojih istraživanja i knjiga o glazbenoj topografiji Zagreba.[4] Glazbene šetnje Gornjim gradom i Mirogojem, koje već godinama vodim, prvenstveno su namijenjene samim građanima Zagreba jer krećem od pretpostavke da pripadnici današnjeg srednjeg građanskog sloja još uvijek imaju vremena i interesa produbljivati svoja znanja o glazbi u gradu u kojem žive (a nije nužno da su u njemu rođeni i odrasli) i da u konačnici žele bogatiti svoju opću kulturu. Svaka šetnja traje oko sat i pol; na Gornjem gradu obiđe se dvadesetak glazbenih lokacija, a na šetnji Mirogojem 23 groba glazbenika. Kao i u mojim knjigama o toj tematici, glazbene lokacije pripadaju, uz tek poneku iznimku, području tzv. umjetničke/ozbiljne glazbe. Do danas je u šetnjama sudjelovalo oko 600 osoba svih generacija, od vrhunskih intelektualaca, npr. akademika Josipa Bratulića, preko stručnjaka za povijest Zagreba – članova Društva turističkih vodiča Zagreba, do školaraca. Posebno mi je bilo drago da sam se u svibnju 2019. glazbenom šetnjom Gornjim gradom uključila u međunarodnu manifestaciju Jane's Walk.[5] Formalni okvir glazbenih šetnji osigurala sam 2015. godine kada sam od Ministarstva turizma Republike Hrvatske dobila titulu počasnog turističkog vodiča specijaliziranog za glazbenu povijest Zagreba.

 

 

Put nastajanja mojih glazbenih šetnji Zagrebom zapravo je razvoj od prave šetnje do znanstvenog rada i popularno pisane knjige. Početkom 2000-tih sam igrom slučaja – na molbu kolegice Cornelie Szabó-Knotikiz Beča, koja je u Zagreb dovela grupu austrijskih znanstvenika – vodila prvu šetnju Gornjim gradom s naglaskom na glazbenoj povijesti tog dijela grada. Nakon toga sam došla na ideju da unutar ciklusa emisija koji sam tada radila za Treći program Hrvatskoga radija pokušam napraviti radijske šetnje najstarijim dijelovima Zagreba. Upravo zbog tih zanimljivih i originalnih emisija došla je narudžba Školske knjige da napišem knjigu o glazbenom Zagrebu, no prije nego što je knjiga bila posve dovršena, pretvorila sam je u doktorat iz muzikologije, obranjen na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 2011. i objavljen kao knjiga Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. – Prostori muziciranja i spomen-obilježja. Ponovno vraćanje i dorada prvotne verzije rukopisa rezultirali su popularno pisanom knjigom Glazbene šetnje Zagrebom, koja je postala svojevrsni fenomen, jer je u manje od godinu dana rasprodano 1.000 primjeraka te je godinu dana kasnije objavljeno drugo izdanje.

 

Svi razgledi grada govore većinom o prošlosti, o onome čega više nema, o umrlim ljudima, o ustanovama i društvima koja su nekoć postojala. Budući da je glazba specifična umjetnost koja je prije svega ovisna o izvedbi, vodiču glazbenih šetnji je možda teže nego ostalim vodičima. Naime, ta su se davna muziciranja dešavala negdje iza debelih gornjogradskih zidova i njihov je zvuk odavno utihnuo. Pa čak i kad bi netko teleportirao grupu šetača natrag na ulice Gornjega grada u to vrijeme, oni ne bi mogli čuti npr. grohot i salve smijeha iz šaljivog kluba „Kvak“ prilikom izvedbi opereta-parodija u Demetrovoj 3,niti prvi koncert Musikvereina (danas Hrvatski glazbeni zavod) 18. travnja 1827. u dvorani na prvom katu gimnazije na Katarininu trgu. Muziciranje na otvorenom možda je lakše zamisliti. Kada danas na glazbenoj šetnji stojimo u Visokoj ulici ispred kuće na br. 16, uvijek se pitam se kako je to zvučalo kada je prije 120 i više godina upravo na tom mjestu bila neka druga grupa ljudi, onih koji su došli ispred kuće Ivana Zajca pjevati mu serenadu za imendan.

 

Drugo pitanje je povezano s prvim: postoji li način da se neka primjerena glazba ukomponira u šetnju. Što se tiče knjige Glazbene šetnje Zagrebom, razmišljalo se da uz nju bude priložen CD s glazbom koja je povezana s glazbenim lokacijama, no to nije realizirano. Na internetu postoji još od 2006. godine nešto slično, seminarski rad Ivane Galić Glazbena karta grada Zagreba, objavljen na mrežnoj stranici Hrvatskog kartografskog društva. Nažalost u tom radu ima pogrešaka, a prvotna verzija, u kojoj se moglo slušati ulomke skladbi pojedinih skladatelja po kojima su imenovane ulice, više ne funkcionira.[6] Otkako sam počela voditi glazbene šetnje, tehnologija je strelovito napredovala i sada postoji mogućnost da šetači tijekom šetnje slušaju preko interneta skladbe na pojedinim lokacijama. Slična je ideja realizirana u sklopu Muzičkog biennala Zagreb u travnju 2019., u okviru projekta Ispod fontana Kaffe Matthews, kada su vozači soničnih bicikala slušali tijekom vožnje Donjim gradom snimku koja je bila koordinirana GPS-om.[7] Najljepše bi, dakako, bilo da se tijekom glazbene šetnje organizira na pojedinim punktovima izvedba glazbe uživo, ili da se umorni šetači na kraju okrijepe koncertom, kao što je to bilo prije nekoliko godina na razgledu grada u organizaciji Hrvatske filharmonije.[8]

 

 

Ako se ide tragom samog naziva ovog projekta, glazbene šetnje Zagrebom povezane su s osnovnim pitanjem: koliko i gdje može u njima biti glazbe i zvukova. U Mesničkoj ulici to je uglavnom buka prometa koju je teško nadglasati, a s druge strane grupa šetača može uživati u tišini Mirogoja, gdje moramo čak stišati glas da ne remetimo spokoj tog mjesta. Susresti glazbu na glazbenoj šetnji može značiti razne stvari: naletjeti na bučne svatove na Gornjem gradu ili imati sreću da Zagrebački solisti upravo imaju probu te se u njihovom mirnom dvorištu na Trgu sv. Marka čuje prava glazba iz dvorane za pokuse.

 

Moje glazbene šetnje i knjige ne zaziru od kritičnosti, dapače. Ako je pretpostavka da su čitatelji/šetači zainteresirani za grad, onda će im biti stalo da čuju ponekad nemilosrdnu istinu o spomen-obilježjima koja su loše postavljena ili su nestala. Naravno da se u ovih nekoliko godina otkada su takve moje kritike objavljene u knjizi, a ponavljam ih tijekom šetnji i uživo,ništa nije promijenilo: nitko nije premjestio previsoko postavljenu spomen-ploču Milki Trnini u Demetrovoj 5;[9] Opera Hrvatskog narodnog kazališta nije pokrenula akciju da se vrati spomen-ploča Nikoli Falleru, koju je upravo Opera postavila u Mletačkoj ulici 7, a već godinama je nema;[10]a Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode nije nakon obnove pročelja vratio spomen-ploču Lisinskom u Opatičkoj 21, na kući u kojoj je Lisinski skladao operu Ljubav i zloba.[11]

 

Dok je prva, pra-šetnja došla na poticaj znanstvenika i kolegice muzikologinje iz Beča, ona prva za građanstvo ostvarena je na poticaj mladih, što me osobito veseli. Riječ je o grupi koja je bila okupljena pri Goethe institutu u Zagrebu u tzv. Goethe-guerilli.[12]Oni su 2011. organizirali šetnje Zagrebom unutar projekta Međumjesta.[13] Šetnje je kao radijski potencijal prvi prepoznao Mladen Kušec i emitirao u emisijama ciklusa Zagonetno putovanje Prvog programa Hrvatskog radija,[14]a 2018. godine za isti je program Iva Lovrec Štefanović zajedno s Lanom Deban napravila zapaženu emisiju Šetnjozvuk grada – Glazbe mirogojskih tišina.[15]

 

A kako je s drugim gradovima u Hrvatskoj? U sezoni 2012/2013. istraživala sam glazbenu povijest i sadašnjost gradova u ciklusu emisija Glazba i grad Trećeg programa Hrvatskog radija (urednica Gordana Krpan). Ciklus je obuhvatio gradove: Osijek, Požega, Varaždin, Karlovac, Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik te nekoliko inozemnih gradova. I ponovno se dogodilo da su se isprepleli radijska emisija, stvarna šetnja i moj tekst o tome. Ljeti 2013. godine sam na poticaj Dine Bušić, tadašnje voditeljice Koncertnog ureda Zadar, osmislila i vodila probnu glazbenu šetnju Zadrom, gradom kojeg uz Zagreb najbolje poznajem. Bio je to pokušaj koji nije imao većeg odjeka i nije, nažalost, zaživio kao projekt. No, interes za glazbenu topografiju Hrvatske postoji – o tome sam prije nekoliko godina pisala u tekstu Glazbeno sjećanje gradova: priče iz Hrvatske,[16] a u svibnju ću imati izlaganje na međunarodnom muzikološkom i interdisciplinarnom simpoziju u Splitu.[17] Idealno bi bilo da se naprave knjiga ili niz dokumentarnih filmova s radnim naslovom Glazbena topografija Hrvatske.

 

I na kraju – pravi biser! San je svakog autora da se svrha knjige, opisana obično u uvodu, ostvari. Kada sam napisala da knjiga Glazbene šetnje Zagrebom „navodi čitatelja da gleda i promatra, da podigne pogled u ulicama kojima toliko puta prolazi“[18] nisam mogla slutiti da će mi se takav čitatelj javiti. U svibnju 2019. dobila sam pismo od Zlatka Berdina, koji stanuje u naselju Novi Jelkovec (Sesvete), koje ima 15 glazbeničkih ulica.[19] Inspiriran mojom knjigom, koja mu je došla u ruke zahvaljujući knjižničarki u Knjižnici Jelkovec, pozvao me na suradnju s nizom ideja kako stanovnike svoje gradske četvrti upoznati s likom i djelom osoba po kojima nose imena ulica u kojima žive. Za sada je to ostvareno u vidu predavanja koje sam održala u toj knjižnici u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, 5. XI. 2019.,[20] a u planu je glazbeni program u ulicama naselja, glazbene šetnje naseljem, postavljanje glazbenog paviljona i dr. Ako se makar dio tih planova ostvari, možda bi mogao biti putokaz za ostale gradske četvrti koje su posvećene grupama osoba (npr. slikari u Maksimiru, glazbenici u Prečkom itd.), ali i za druge gradove u Hrvatskoj.

 



[1] Vidi paletu razgleda Zagreba pješice, trčeći (!) ikojekavim prijevoznim sredstvima na InfoZagreb.hr (http://www.infozagreb.hr/istrazi-zagreb/razgled-grada) (pristup 16. 11. 2019.).

[2]Tajne Griča (https://zivim.gloria.hr/rastem/krecu-zagrebacke-tajne-grica-jedna-od-najposebnijih-turistickih-atrakcija-na-svijetu/8996198/, pristup 10. 9. 2019.).

[3]Seminar za hodače2016. godine vodio je Saša Šimpraga, autor knjige Zagreb, javni prostor,  (https://www.kulturpunkt.hr/content/tematske-setnje-zagrebom, pristup 10. 9. 2019.).

[4]Nada Bezić: Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010: Prostori muziciranja i spomen-obilježja, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2012; Nada Bezić: Glazbene šetnje Zagrebom, Zagreb: Školska knjiga, 2016. (2. izd. 2017).

[5]Kako piše na stranici Jane’s Walk šetnje u Zagrebu, „Jane’s Walk šetnje su besplatne lokalno organizirane šetnje tokom kojih se ljudi skupljaju radi zajedničkog istraživanja, razgovora i uživanja u svojim kvartovima.“ http://mapiranjetresnjevke.com/aktivnosti-g/janes-walk/. Vidi i kratki film o šetnji u okviru Jane's Walk: "Glazbena šetnja Gornjim gradom" (https://www.youtube.com/watch?v=KicmqqGQWaQ, pristup 3. 11. 2019.).

[6]Ivana Galić, Glazbena karta grada Zagreba, Hrvatsko kartografsko društvo, (http://www.kartografija.hr/old_hkd/obrazovanje/seminarski/galic/16d.php?karta.x=368&karta.y=304, pristup 30. 9. 2019.). Pogreške su u uvrštavanju skladatelja po kojima nisu imenovane ulice, nego po njihovim prezimenjacima, npr. Karl [sic] Maria Webber [sic] nije dobio ulicu u Zagrebu, nego ju je dobio Antun Weber Tkalčević. Usp. i Bezić, Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010, str. 24 i 336.

[7]Usp. [S. n.]:Skladateljica u gostima, u: 30. Muzički biennale Zagreb, 06–13 04/2019., Zagreb: Hrvatsko društvo skladatelja, 2019, str. 52–57. Tijekom tog Muzičkog biennala, a u istom bloku HommageUrbofest 1979., multi-instrumentalist Rajko Vojtek u nekoliko je navrata izveo „glazbene šetnje“ Urbi et Orbi Matka Brekala, tj. svirao je na ulicama Zagreba, usp. 30. Muzički biennale Zagreb,..., str. 71–73 i Kronika no. 2 / 30. muzički biennale Zagreb(https://www.youtube.com/watch?v=ym4KphNWJYE, pristup 16. 11. 2019.).

[8]Glazbena razglednica Zagreba (https://www.hrvatskafilharmonija.hr/glazbena-razglednica-zg, pristup 16. 11. 2019.).

[9]Vidi fotografiju u Bezić: Glazbene šetnje Zagrebom, (2. izd.), str. 28.

[10]Usp. Bezić:Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010.,  str. 173-174.

[11]Usp. Bezić:Glazbene šetnje Zagrebom, (2. izd.),  str. 60.

[12]Goethe Guerilla – O nama, Goethe Institut(http://www.goethe.de/ins/cs/bel/prj/gga/uun/hr8450048.htm, pristup 16. 11. 2019.).

[13]Vidi: Akademija art(https://akademija-art.hr/2011/11/04/goethe-guerilla-zagreb-organizira-tri-etnje-zagrebom/, pristup 17. 11. 2019.), kao i kratku video-reportažu Glazbena šetnja Gornjim gradom s Nadom Bezić (https://vimeo.com/32476319, pristup 17. 11. 2019.).

[14]Šetnja Mirogojem emitirana je 1. studenog 2014., a šetnja Gornjim gradom, snimljena 2011., višekratno je reprizirana, između ostalog i 2016. godine, vidi najavu Zagonetno putovanje – Nada Bezić(https://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/zagonetno-putovanje-nada-bezic/144078/, pristup 22. 11. 2019.).

[15]Emisija je imala nominacije na natjecateljskim festivalima radijskih emisija Prix Marulić 2019 i Prix Italija ([S. n.]: City Soundwalk – MusicofSilence at a GloriousGraveyard, u: 71st PrixItalia: InternationalCompetition Radio, TelevisionAnd Web, Rome, 2019, str. 50 (http://www.rai.it/dl/doc/2019/10/03/1570115228748_71_PRIX_ITALIA_2019.pdf, pristup 4. 11. 2019.).

[16]Nada Bezić: The musical memory of cities: Storiesfrom Croatia, u: MusikundErinnern. Festschrift für Cornelia Szabó-Knotik, ur. Christian Glanz i Anita Mayer-Hirzberger, Wien: Hollitzer, 2014, str. 157–169.

[17]Simpozij Music, LiteraryandperformingartsinCentral-EuropeanandMediterraneancontext, Split, 7–9. svibnja 2020.

[18]Bezić, Glazbene šetnje Zagrebom, (2. izd.), str. 6.

[19]Dokumentacija autorice.

[20]Usp. najavu u vijestima naselja Sesvete (http://www.sesvete-danas.hr/vijesti/dodite-na-glazbene-setnje-novim-jelkovcem-10111, pristup 30. 11. 2019.).