{"id":172,"date":"2024-01-15T15:27:08","date_gmt":"2024-01-15T14:27:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/?p=172"},"modified":"2024-06-03T13:28:00","modified_gmt":"2024-06-03T12:28:00","slug":"alberto-fortis-morlaci-i-glagoljica","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/2024\/01\/15\/alberto-fortis-morlaci-i-glagoljica\/","title":{"rendered":"Alberto Fortis, Morlaci i glagoljica"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-right\">Autor: Marin Buovac \/ <\/p>\n\n\n\n<p>Alberto Fortis \u2013 talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac, prosvjetitelj, publicist, novinar i redovnik, krsnoga imena Giovanni Battista, ro\u0111en u Padovi 1741. godine. Od 1754. do 1757. godine poha\u0111a padovansko sjemeni\u0161te, nakon \u010dega stupa u augustinski red. Izme\u0111u 1760. i 1765. godine boravi u razli\u010ditim samostanima: Vicenza, Bologna i Rim. Po povratku u Veneciju usko sura\u0111uje s \u010dasopisom <em>Europa letteraria<\/em>. Zahvaljuju\u0107i toj suradnji Alberto Fortis sti\u010de brojna poznanstva, te je sve prisutniji u mleta\u010dkim intelektualnim krugovima. Izme\u0111u 1765. i 1770. godine objavljuje svoje prve eseje o mineralogiji i prirodoslovlju u tjedniku <em>Giornale d&#8217;Italia<\/em>. Do 1791. godine Alberto Fortis boravi u ukupno dvanaest navrata na podru\u010dju Dalmacije, Istre i Primorja, ostvaruju\u0107i kontakte i zapisuju\u0107i svoje do\u017eivljaje sa Morlacima.<\/p>\n\n\n\n<p>Na temelju spomenutih putovanja objavljuje svoje prvo djelo pod nazivom \u201eOgled zapa\u017eanja o otocima Cresu i Lo\u0161inju\u201c (<em>Saggio d\u2019osservazioni sopra l\u2019isola di Cherso ed Osero<\/em>) koje je napisao u Veneciji na talijanskom jeziku 1771. godine. To je prva knjiga iz opse\u017enog cjelo\u017eivotnog opusa kojega je Alberto Fortis posvetio prou\u010davanju povijesti, dru\u0161tvenih odnosa, narodnih obi\u010daja i prirodoslovnih znanosti na podru\u010dju isto\u010dne obale Jadrana, dalmatinskom zale\u0111u i nekim drugim podru\u010djima gdje \u017eivi hrvatski narod. Ve\u0107 1774. godine objavljuje svoje najpoznatije djelo pod nazivom \u201ePut po Dalmaciji\u201c (<em>Viaggio in Dalmazia<\/em>) koje, nastalo u ozra\u010dju prosvjetiteljstva, zna\u010dajno pridonosi pokretu romantizma i njegovoj te\u017enji ka promicanju narodnog folklora. Djelo se sastoji od niza pisama s putovanja, poslanih pripadnicima aristokracije i kolegama znanstvenicima, te opisuje morfologiju, prirodne pojave, arheolo\u0161ka nalazi\u0161ta, isto kao i gospodarsku stvarnost, povijest, tradiciju i obi\u010daje naroda koji nastanjuje Dalmaciju. Kona\u010dno, zadnje djelo Alberto Fortisa (Napulj 1780 \/ Venecija 1794) koje je prevedeno na hrvatski jezik 2017. godine glasi \u201eO uzgoju kestena i o njegovu uvo\u0111enju u primorsku i unutra\u0161nju Dalmaciju\u201c (<em>Della coltura del castagno da introdursi nella Dalmazia marittima e medditerranea<\/em>), koje progovara o povijesno-gospodarskim prilikama na ovim prostorima.<\/p>\n\n\n\n<p>U njegovom najpoznatijem putopisnom djelu \u201ePut po Dalmaciji\u201c (<em>Viaggio in Dalmazia<\/em>) objavljenom u Veneciji 1774. godine, Alberto Fortis daje kratki prikaz glagolji\u010dnog zapisa Hasanaginice, \u010diji prijepis donosimo u nastavku teksta.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"693\" height=\"238\" data-id=\"174\" src=\"https:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/rz.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-174\" srcset=\"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/rz.png 693w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/rz-300x103.png 300w\" sizes=\"(max-width: 693px) 100vw, 693px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<p>Spomenuti glagolji\u010dni tekst iz Fortisovog djela \u201eViaggio in Dalmazia\u201c u transkripciji glasi:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u0160to se bili u gori zelenoj?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Al su snizi al so labutove?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Da su snizi ve\u0107 bi okopnuli;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Labutove ve\u0107 bi poletili.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, Alberto Fortis posjedovao je nekoliko glagolji\u010dkih knjiga, koje se danas \u010duvaju u brojnim knji\u017enicama po Europi (Oxford, Portugal i drugo). O dodatnoj povezanosti Alberta Fortisa i glagoljice govore nam ujedno sljede\u0107i podaci u prilog:<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li>Gradska knji\u017enica u&nbsp;Sieni&nbsp;u Italiji posjeduje dva glagolji\u010dka dokumenta, jedan je dar upravo Alberta Fortisa.&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Veoma stari i vrijedni glagolji\u010dki rukopisi (me\u0111u njima barem \u0161est kodeksa) nalaze se u&nbsp;Oxfordu&nbsp;u znamenitoj <em>Bodleian Library<\/em>. Tu su oxfordski brevijar iz godine 1310., dva oxfordska misla iz 14. st., i oxfordski zbornik iz 15. st. (jedan od njegovih vlasnika bio je upravo Alberto Fortis).&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Javna knji\u017enici u Portu (<em>Biblioteca Publica Municipal<\/em>) u Portugalu u posjedu je glagolji\u010dke knjige korizmenih propovjedi (Ms 639-14-3-12), pisane u Hrvatskoj godine 1460. Bila je jedno vrijeme u vlasni\u0161tvu upravo Alberta Fortisa.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>IZVORI:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li>Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, (Marjan tisak, Split, 2004.) preveli Mate Maras i Darko Novakovi\u0107<\/li>\n\n\n\n<li>Alberto Fortis, Ogled zapa\u017eanja o otocima Cresu i Lo\u0161inju, (Split, 2014.) preveo Dubravko Balenovi\u0107<\/li>\n\n\n\n<li>Alberto Fortis, O uzgoju kestena i o njegovu uvo\u0111enju u primorsku i unutra\u0161nju Dalmaciju (Zadar &#8211; Znanstvena knji\u017enica Zadar); preveli Mirela Kalcina i Marin Buovac, 2017.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>LITERATURA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Buovac, Marin: Antroponimi, hagionimi i teonimi u djelu Alberta Fortisa \u201cPut po Dalmaciji\u201c \/ Anthroponyms, hagionyms and theonyms in the work of Alberto Fortis \u201cTravel into Dalmatia\u201c, u: Zagora izme\u0111u sto\u010darsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar \u2013 Zagreb \u2013 Split, 2011, str. 455-464.<\/p>\n\n\n\n<p>Ferluga-Petronio, Fedora. &#8220;Talijanski prijevod Hasanaginice.&#8221; Dani Hvarskoga kazali\u0161ta, vol. 43, br. 1, 2017, str. 38-47.<\/p>\n\n\n\n<p>Luke\u017ei\u0107, Iva. &#8220;Dijalektolo\u0161ko \u010ditanje Fortisove \u00bbAsanaginice\u00ab.&#8221; \u010cakavska ri\u010d, vol. XXXIII, br. 1-2, 2005, str. 101-129.<\/p>\n\n\n\n<p>Maixner, Rudolf. &#8220;Miho Sorgo-Sorko\u010devi\u0107 i Fortis u Parizu 1796.&#8221; Filologija, vol. , br. 2, 1959, str. 153-159.<\/p>\n\n\n\n<p>Malinar, Smiljka. &#8220;Language and Speakers of the Kvarner Area in the Investigations of Alberto Fortis.&#8221; Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, vol. 56, br. -, 2011, str. 3-13.<\/p>\n\n\n\n<p>Rogli\u0107, Josip. &#8220;200 obljetnica Fortisova putovanja po Dalmaciji.&#8221; Hrvatski geografski glasnik, vol. 36.-37., br. 1., 1974, str. 5-15.<\/p>\n\n\n\n<p>Roi\u0107, Sanja. &#8220;Due lettere inedite di Alberto Fortis.&#8221; Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, vol. 29-30, br. -, 1984, str. 271-275.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ari\u0107, Marko. &#8220;Dositejevo vi\u0111enje Dalmacije i fenomen morlakizma: prilog historijskoj imagologiji.&#8221; Povijesni prilozi, vol. 46, br. 46, 2014, str. 223-254.<\/p>\n\n\n\n<p>Vince-Pallua, Jelka. &#8220;Apsyrtides \u2013 Fortis na stazama Argonauta prema europskoj etnologiji\/antropologiji.&#8221; Narodna umjetnost, vol. 44, br. 2, 2007, str. 135-146.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Autor: Marin Buovac \/ Alberto Fortis \u2013 talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac, prosvjetitelj, publicist, novinar i redovnik, krsnoga imena Giovanni Battista, ro\u0111en u Padovi 1741. godine. <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/2024\/01\/15\/alberto-fortis-morlaci-i-glagoljica\/\" title=\"Alberto Fortis, Morlaci i glagoljica\">[&#8230;]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":173,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,6],"tags":[8,50],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":385,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172\/revisions\/385"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/173"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}