{"id":182,"date":"2024-01-15T16:06:52","date_gmt":"2024-01-15T15:06:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/?p=182"},"modified":"2024-06-03T13:26:32","modified_gmt":"2024-06-03T12:26:32","slug":"interkulturalni-sadrzaji-u-udzbenicima-glazbene-kulture","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/2024\/01\/15\/interkulturalni-sadrzaji-u-udzbenicima-glazbene-kulture\/","title":{"rendered":"Interkulturalnost u glazbenoj kulturi"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-right\">Autor: Amir Begi\u0107 \/ <\/p>\n\n\n\n<p>Pojava i razvoj multimedija, interneta i civilizacijskih promjena op\u0107enito sa sobom nosi novonastale kulturne i dru\u0161tvene promjene na globalnoj razini. Novonastale promjene uzrokuju me\u0111usobnu izlo\u017eenost i mije\u0161anje razli\u010ditih kulturnih identiteta u velikim razmjerima. Pojam <em>kultura <\/em>javlja se u razli\u010ditim kontekstima i mo\u017ee sadr\u017eavati razli\u010dita zna\u010denja. Osnovno obilje\u017eje svake kulture je odnos pojedinca prema grupi ljudi i okolini u kojoj boravi.<sup>[1]<\/sup> Pojedinac boravkom u odre\u0111enoj okolini postupno prihva\u0107a norme pona\u0161anja iste te postaje dio odre\u0111ene kulturne sredine. Identitet je sklop \u010dovjekovih ideja i stavova o tome tko je on i \u0161to ga spaja, odnosno razlikuje od drugih ljudi, odnosno individualaca, obitelji, zajednica, institucija, kultura, dru\u0161tava, dr\u017eava.<sup>[1]<\/sup> Karakteristike dru\u0161tva prema kontekstu kulture mo\u017eemo primijetiti od najve\u0107ih razmjera (isto\u010dna kultura, zapadna kultura, Bliski Istok, afri\u010dka kultura&#8230;) do kulturnih razlika unutar dr\u017eava, regija, naselja, pa sve do male grupe ljudi odre\u0111ene organizacije ili kulture odre\u0111ene obitelji. Isto tako mo\u017eemo primijetiti kulturnu raznolikost izme\u0111u regija unutar dr\u017eava, ali i kulturna obilje\u017eja karakteristi\u010dna za odre\u0111eni grad ili naselje.<\/p>\n\n\n\n<p>Appadurai (1993)<sup>[2]<\/sup> smatra da globalizacija, komunikacija kroz medije i drugi oblici modernizma ote\u017eavaju razlikovanje jedne kulture od druge. To mijenja na\u010din na koji \u017eivimo kao i na\u010din na koji komuniciramo s drugim ljudima diljem svijeta. Ovdje nalazimo razloge za prou\u010davanjem drugih kultura i u\u010denja o pojmu <em>kultura<\/em> op\u0107enito. Do pojave medija, interneta i novih migracijskih valova ljudi nisu imali priliku \u010desto se susretati s drugim, njima stranim kulturama. Postojao je odre\u0111eni oblik barijere izme\u0111u kultura. Danas imamo puno br\u017ei pristup i olak\u0161anu interakciju na vi\u0161e na\u010dina s ljudima nama nepoznatih kulturnih grupa. Pojavio se novi pristup u kojemu su nam sve kulture koje su stvarane stolje\u0107ima na dohvat ruke u na\u0161oj svakodnevici, a samim time i potreba za poznavanjem i prihva\u0107anjem stranih kultura.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a>Interkulturalna kompetencija<\/a><\/h2>\n\n\n\n<p>Pojam <em>interkulturalizam<\/em><sup>[3] <\/sup>&nbsp;naziv je za oblike znanstvenih istra\u017eivanja, izobrazbe, javnih politika prema useljenicima te poslovnih odnosa i komunikacija izme\u0111u tvrtki kojima se omogu\u0107uje razumijevanje i suradnja me\u0111u pripadnicima razli\u010ditih kultura i naroda i tako smanjuju ili uklanjaju predrasude i stereotipi o drugima. Pojam interkulturalizam, isto kao pojam \u201ekultura\u201c, nije mogu\u0107e jednozna\u010dno odrediti.<em> Interkulturalizam<\/em> je pojam hrvatskog jezika koji se upotrebljava u razli\u010ditim kontekstima srodnog zna\u010denja. U engleskom jeziku postoje termini kao \u0161to su: <em>global competitive intelligence<\/em>, <em>cultural competence<\/em>, <em>cultural sensitivity<\/em>, <em>ethno relativity<\/em>, <em>international competence<\/em> itd.<sup>[4] <\/sup>&nbsp;U\u010denje o razli\u010ditim kulturama, osim \u0161to samo po sebi predstavlja cilj, razvija u u\u010denika interkulturalnu kompetenciju. \u201ePojam <em>kompetencija <\/em>podrazumijeva da neka osoba ima znanja, sposobnosti, vje\u0161tine, iskustva, tj. da je stru\u010dna ili mjerodavna u nekoj vrsti djelatnosti ili za neko podru\u010dje\u201c.<sup>[5]<\/sup>&nbsp;Bennett<sup>[6]<\/sup>&nbsp;navodi kako se interkulturalna kompetencija sastoji od interkulturalnog na\u010dina mi\u0161ljenja (<em>Mindset<\/em>) i od interkulturalnih vje\u0161tina (<em>Skillset<\/em>). Interkulturalna kompetencija je sposobnost efektivne i prikladne komunikacije u interkulturalnim situacijama temeljenim na interkulturalnom znanju, vje\u0161tinama i stavovima.<sup>[7] <\/sup>&nbsp;Postoje razli\u010dite definicije interkulturalne kompetencije u raznim podru\u010djima, ali navedena<sup>[8] <\/sup>&nbsp;je prihva\u0107ena kao op\u0107a i standardna.<\/p>\n\n\n\n<p>Elementi interkulturalne kompetencije su:<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li>Znanje: &nbsp;kulturalna samosvijest, poznavanje odre\u0111ene kulture, sociolingvisti\u010dka svijest;<\/li>\n\n\n\n<li>Vje\u0161tina: slu\u0161anje, promatranje, vrednovanje; analiza, interpretacija, povezivanje; kriti\u010dko mi\u0161ljenje.<\/li>\n\n\n\n<li>Stavovi: po\u0161tovanje, otvorenost, radoznalost, otkrivanje.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Elementi interkulturalne kompetencije vode do unutarnjih ishoda (odnose se na osobu koja u\u010di postati fleksibilnom, prilagodljivom, empati\u010dnom i prihva\u0107a etnorelativnu perspektivu) i vanjskih ishoda (odnose se na vidljiva pona\u0161anja i na\u010din komunikacije pojedinca). Interkulturalnu kompetenciju ne mo\u017eemo nau\u010diti, ve\u0107 neprestano radimo na njoj, a razvija se iskustvima kojima smo direktno ili indirektno uklju\u010deni u kulturni \u017eivot. Tako stje\u010demo konkretna znanja i iskustvo o kulturnom \u017eivotu odre\u0111enog naroda i smanjujemo mogu\u0107nost za krivo tuma\u010denje i do\u017eivljavanje kulturalnih znanja, vjerovanja, umjetnosti, zakona, morala, obi\u010daja i drugih vje\u0161tina i navika.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><a>Interkulturalni odgoj u nastavi glazbe<\/a><\/h3>\n\n\n\n<p>U <em>Nastavnom planu i programu za osnovnu \u0161kolu<\/em><sup>[9] <\/sup>se pojam <em>interkulturalna kompetencija<\/em> \u010desto spominje. Me\u0111utim, u predmetu <em>Glazbena kultura <\/em>ne pojavljuje se ni jednom, a naj\u010de\u0161\u0107e se pojavljuje u predmetima stranih jezika. Me\u0111utim, u odgojno-obrazovnom procesu nastavnik Glazbene kulture treba poticati razvoj interkulturalne kompetencije u\u010denika. Postavlja se pitanje kako?<\/p>\n\n\n\n<p>Pristup izvorima razli\u010ditih glazba svijeta, kao \u0161to su video i audio snimke, olak\u0161an je pojavom <em>YouTubea<\/em> i suradnjom glazbenih pedagoga s etnomuzikolozima kako bi osigurali detaljne vizualne i slu\u0161ne informacije o raznim glazbenim praksama.<sup>[10] <\/sup>&nbsp;S obzirom na koli\u010dinu sadr\u017eaja i materijala koje dana\u0161nji nastavnik ima na raspolaganju, on mora dobro promisliti i odlu\u010diti koji sadr\u017eaj \u0107e prou\u010davati te koji sadr\u017eaj \u0107e pou\u010davati i s kojim ciljem. Nastavnik koji u plan i program nastave uklju\u010di glazbu druge kulture, u obilju informacija i mogu\u0107nosti mora vrlo oprezno odabrati sadr\u017eaj rada prema konkretnoj situaciji. Abril (2006)<sup>[10] <\/sup>navodi polazne to\u010dke od kojih nastavnik treba krenuti kako bi prona\u0161ao \u0161to prikladniji materijal. Nastavnik treba:<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li>poznavati referentne izdava\u010de za ciljanu temu,<\/li>\n\n\n\n<li>pobrinuti se da u\u010denici razumiju kulturu i stil,<\/li>\n\n\n\n<li>prona\u0107i kontekstualne detalje o glazbi,<\/li>\n\n\n\n<li>prikupiti \u0161to vi\u0161e informacija o na\u010dinu izvo\u0111enja glazbe.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Svaki nastavnik bi trebao odre\u0111enu kulturu samostalno prou\u010diti prije nego je krene pou\u010davati. \u0160to bolje nastavnik poznaje odre\u0111enu kulturu, to \u0107e je kvalitetnije prezentirati u\u010denicima. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o kulturi koju je nastavnik upoznao preko medija i koju mo\u017eda nikada nije do\u017eivio (ili upoznao u\u017eivo). Stoga treba biti svjestan da, unato\u010d prou\u010davanju, nastavnik ima nepoznanice o autenti\u010dnosti. Ako je nastavnik posjetio odre\u0111eno podru\u010dje i do\u017eivio stranu kulturu, tada ima najve\u0107e izglede u\u010denicima vjerodostojno prikazati odre\u0111enu kulturu.<\/p>\n\n\n\n<p>Formalna naobrazba u ve\u0107em dijelu svijeta je pod paradigmom zapadne kulture. To zna\u010di da najve\u0107i postotak nastavnog sadr\u017eaja obuhva\u0107a glazbu zapadne europske kulture. Mi, kao pripadnici zapadne europske kulture, imamo glazbu koja nama pripada. Jasno ju mo\u017eemo definirati i prepoznati. Imamo svoju glazbenu teoriju, instrumentarij, glazbene materijale kroz povijest i glazbu dijelimo na umjetni\u010dku, folklornu i popularnu. Unato\u010d tomu, svi imamo razli\u010dite stavove i mi\u0161ljenja o glazbi. U\u010denici razvijaju stav i ukus prema glazbi odgojem i obrazovanjem, ali isto tako slobodnim i drugim aktivnostima. Pojam <em>razli\u010dite kulture <\/em>se ne odnosi samo na nama strane kulture, ve\u0107 i na kulturnu raznolikost unutar na\u0161e same. Ako upoznavanje glazbe razli\u010ditih kultura za cilj ima razvoj interkulturalne kompetencije u\u010denika, onda pod pojmom <em>razli\u010dita kulturoa <\/em>podrazumijevamo sve \u0161to sadr\u017ei razlike u mi\u0161ljenju i stavovima me\u0111u ljudima. Tako dolazimo do prihva\u0107anja i razumijevanja te raznolikosti i stvaramo temelj boljeg kulturnog razumijevanja u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Istra\u017eivanje<\/h2>\n\n\n\n<p>Cilj je ovoga istra\u017eivanja bio uvidjeti u kojoj je mjeri glazba razli\u010ditih kultura zastupljena u nastavnim podru\u010djima pjevanja, sviranja i slu\u0161anja glazbe u nastavi glazbene kulture od \u010detvrtog do osmog razreda osnovne \u0161kole, odnosno jesu li time stvorene pretpostavke za razvijanje u\u010denikove interkulturalne kompetencije. Prou\u010deni su i analizirani ud\u017ebenici glazbene kulture za \u010detvrti, peti, \u0161esti, sedmi i osmi razred (<em>Glazbena \u010detvrtica, Glazbena petica, Glazbena \u0161estica, Glazbena sedmica i Glazbena osmica<\/em>) izdava\u010dke ku\u0107e<em> Profil<\/em> odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) radi uo\u010davanja implementacije glazbe razli\u010ditih kultura u podru\u010djima pjevanja, sviranja i slu\u0161anja glazbe. Primijenjen je postupak analize sadr\u017eaja u kojem su ud\u017ebenici za nastavu glazbene kulture bili predmetom istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>U istra\u017eivanju se polazilo od hipoteze: <em>U\u010denici se na nastavi glazbene kulture ne upoznaju s dovoljnom koli\u010dinom glazbe razli\u010ditih kultura<\/em>. Iz navedenog cilja proiza\u0161la su sljede\u0107a istra\u017eiva\u010dka pitanja:<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li><em>Koliko primjera razli\u010ditih glazba svijeta za pjevanje, sviranje i slu\u0161anje sadr\u017ee ud\u017ebenici glazbene kulture?<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Koliko su zastupljeni primjeri<\/em> <em>razli\u010ditih glazba svijeta u odnosu na ostale vrste glazbe?<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Jesu li primjeri razli\u010ditih glazba svijeta u ud\u017ebeniku etnomuzikolo\u0161ki obra\u0111eni i u kojoj mjeri?<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Mo\u017ee li sadr\u017eaj ud\u017ebenika omogu\u0107iti razvoj interkulturalne kompetencije u\u010denika<\/em>?<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Analiza ud\u017ebenika s obzirom na zastupljenost glazba razli\u010ditih kultura<\/h2>\n\n\n\n<p>Ud\u017ebenici <em>Glazbena \u010detvrtica, Glazbena petica, Glazbena \u0161estica, Glazbena sedmica <\/em>i <em>Glazbena osmica<\/em> su analizirani s obzirom na implementaciju interkulturalizma, odnosno zastupljenost glazbenih primjera razli\u010ditih kultura i na\u010din na koji je predvi\u0111ena njihova obrada u okviru odre\u0111ene nastavne jedinice. Glazbom neke kulture smatraju se tradicijski i folklorni primjeri nekog naroda, ali i suvremeni glazbeni izraz sa specifi\u010dnim obilje\u017ejima odre\u0111ene kulture. Bo\u017ei\u0107ne i prigodne pjesme uvr\u0161tene u ud\u017ebenik mogu se smatrati tradicijskim pjesmama te su uvr\u0161tene u tablice s popisom tradicijskih primjera.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Glazbena \u010detvrtica <\/strong>ud\u017ebenik je za nastavu glazbene kulture s tri pripadaju\u0107a CD-a za \u010detvrti razred osnovne \u0161kole. Autorice su Jelena Sikirica i Ana Miljak.<sup>[12]<\/sup>&nbsp;Ud\u017ebenik ima 80 stranica, a sadr\u017eaj je podijeljen u tri cjeline:<\/p>\n\n\n\n<ol>\n<li><em><\/em><em>Ritam, metar, tempo,<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em><\/em><em>Melodija,<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Istra\u017eite zvukove oko sebe.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>U prvom planu su elementi glazbene pismenosti koji se svladavaju pjevanjem, slu\u0161anjem, sviranjem i plesanjem. Ud\u017ebenik ima 32 pjesme predvi\u0111ene za pjevanje i 44 primjera za slu\u0161anje. Ispod naslova svake pjesme nalazi se ime autora i notni zapis s tekstom uz zapisanu harmonijsku pratnju. Uz svaki od slu\u0161nih primjera zadan je zadatak na koji u\u010denici moraju odgovoriti nakon slu\u0161anja. Ud\u017ebenik sadr\u017ei 17 primjera razli\u010ditih glazbenih kultura (Tablica 1.) i to devet hrvatskih i <strong>osam stranih<\/strong>: tri <strong>austrijske<\/strong> i po jednu <strong>englesku<\/strong>, <strong>belgijsku<\/strong>, <strong>ameri\u010dku<\/strong> i <strong>rusku<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 1: <em>Popis pjesama za pjevanje i sviranje u Glazbenoj \u010detvrtici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Ple\u0161i ple\u0161i crni kos (Gradi\u0161\u0107e)<\/em> <em>Sedi ma\u010dek (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Darove nam Niko daj (Tradicijska prigodna &#8211; sv. Nikola)<\/em> <em>O kakva to svetlost (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Sve su koke poludile (Dalmacija)<\/em> <em>Ja imado (Slavonija)<\/em> <em>Nanaj, nanaj, lipi sin (Istra)<\/em> <em>Zeleni Juraj (Pokuplje)<\/em> <em>Ferandine moj (Dalmacija)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Austrija<\/strong><\/td><td><em>Rum tum tum (Tradicijska polka)<\/em> <em>Plje\u0161\u0107imo<\/em> <em>Kukavica<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Engleska<\/strong><\/td><td><em>Nas je sad osmero<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Belgija<\/strong><\/td><td><em>Nek&#8217; svud ljubav sja<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Amerika<\/strong><\/td><td><em>Hickory Dickory Doc<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Poljska<\/strong><\/td><td><em>Kad se pjeva<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Rusija (\u017eidovska)<\/strong><\/td><td><em>Tum balalaika<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Sve hrvatske tradicijske pjesme ispod teksta imaju poglavlje <em>Upoznajte hrvatska narje\u010dja<\/em> u kojem su zapisane manje poznate rije\u010di pjesme karakteristi\u010dne za to podru\u010dje (npr.: <em>postole &#8211; <\/em>cipele; <em>ma\u010dek &#8211; <\/em>ma\u010dak; <em>med &#8211; <\/em>izme\u0111u; <em>popeva &#8211; <\/em>pjeva; <em>pivac &#8211; <\/em>pjevac; <em>zermon &#8211; <\/em>ro\u0111ak; <em>ugota &#8211; <\/em>magarica&#8230;). Sve strane pjesme prepjevane su na hrvatski jezik. Nijedna strana pjesma u ud\u017ebeniku <strong>nije na izvornom jeziku<\/strong>. U\u010denicima nije lako izgovarati rije\u010di jezika koji ne poznaju, ali jednako tako je upitna vjerodostojnost prepjevanog sadr\u017eaja. Ud\u017ebenik sadr\u017ei pjesme razli\u010ditih kultura predvi\u0111enih za pjevanje, ali vrlo malo podataka o kulturi kojoj pripadaju. Naime, razgovor o kulturi jednako je va\u017ean za interkulturalni odgoj u\u010denika kao i samo upoznavanje odre\u0111ene pjesme. Jer, povrh pjevanja, u\u010denike bi trebalo upoznati i s kulturom odre\u0111enog podru\u010dja.<sup>[11] <\/sup>&nbsp;Od 44 slu\u0161na primjera knjiga sadr\u017ei 11 pjesama razli\u010ditih kultura za slu\u0161anje. Od toga su osam hrvatskih, i <strong>tri strane<\/strong> jedna <strong>talijanska<\/strong>, jedna <strong>vel\u0161ka<\/strong> i jedna <strong>francuska <\/strong>pjesma (Tablica 2.). Od navedenih 11, \u010detiri pjesme su Bo\u017ei\u0107ne pjesme. Osim slu\u0161nih primjera, ud\u017ebenik sadr\u017ei i matrice za pjevanje svih zapisanih pjesama u ud\u017ebeniku.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 2: <em>Popis slu\u0161nih primjera u Glazbenoj \u010detvrtici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Zginula je piku\u0161a<\/em> <em>Zdravo budi mladi kralju (Prigodna &#8211; Bo\u017ei\u0107na)<\/em> <em>Veselje ti navje\u0161\u0107ujem (Prigodna &#8211; Bo\u017ei\u0107na)<\/em> <em>Diridonda<\/em> <em>Konavosko potkolo<\/em> <em>Ninaj nanaj lipi sin<\/em> <em>Paun leti da poleti (Dalmacija)<\/em> <em>Zeleni Juraj<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Italija<\/strong><\/td><td><em>Napuljska tarantella<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Francuska<\/strong><\/td><td><em>Ding,dong! Merryl on high (Prigodna &#8211; Bo\u017ei\u0107na)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Wales<\/strong><\/td><td><em>Deck the halls (Prigodna &#8211; Bo\u017ei\u0107na)<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Vel\u0161ka i francuska pjesma su prigodne bo\u017ei\u0107ne pjesme. Osim njih, u ud\u017ebeniku je jo\u0161 samo jedna talijanska pjesma. Zadatak za vrijeme slu\u0161anja pjesme glasi: <em>Kakav je tempo i karakter skladbe? Kora\u010dajte, zaple\u0161ite ili zasvirajte tjeloglazbom uz zvuke tarantelle<\/em>. Nigdje se ne spominje tradicijska i kulturna vrijednost tarantelle, talijanska kultura ili \u0161to je uop\u0107e tarantella. Sljede\u0107i zadatak, koji je naveden u ud\u017ebeniku, mogao bi doprinijeti interkulturalnom odgoju u\u010denika: <em>Organizirajte u razredu ili \u0161koli malu izlo\u017ebu. Neka svatko donese stvari za koje misli da su dio tradicije njegova kraja.<\/em> <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Glazbena petica <\/strong>ud\u017ebenik je za nastavu glazbene kulture s dva pripadaju\u0107a CD-a za peti razred osnovne \u0161kole. Autori su Ljiljana \u0160\u010dedrov i Sa\u0161a Mari\u0107.<sup>[13]<\/sup> Ud\u017ebenik ima 79 stranica, a sadr\u017eaj je podijeljen u dvije cjeline:<\/p>\n\n\n\n<ol>\n<li><em><\/em><em>Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu,<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em><\/em><em>Slu\u0161anjem upoznajemo glazbena djela.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Ud\u017ebenik ima 36 pjesama predvi\u0111enih za pjevanje i sviranje, od toga 30 pjesama razli\u010ditih kultura. Ukupno je 12 hrvatskih tradicijskih pjesama, a <strong>ostalih 18<\/strong> su iz <strong>\u0160vicarske<\/strong>, <strong>Slovenije<\/strong>, <strong>Njema\u010dke<\/strong>, <strong>Engleske<\/strong>, <strong>\u0160panjolske<\/strong>, <strong>Rusije<\/strong>, <strong>Italije<\/strong>, <strong>\u010ce\u0161ke<\/strong>, <strong>Ju\u017enoafri\u010dke Republike<\/strong>, <strong>Francuske<\/strong>, <strong>Gr\u010dke<\/strong> i <strong>Kube<\/strong>. Uz ud\u017ebenik pripadaju i dva CD-a s ukupno 61 slu\u0161nim primjerom, od toga 15 pjesama razli\u010ditih kultura.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Glazbena petica <\/em>sadr\u017ei znatno vi\u0161e pjesama razli\u010ditih kultura (Tablica 3.) od <em>Glazbene \u010detvrtice.<\/em> Pjesme su zapisane na isti na\u010din kao u <em>Glazbenoj \u010detvrtici. <\/em>Pjesme imaju notni zapis, harmonijsku pratnju i tekst. Ispod teksta hrvatskih tradicijskih pjesama su zapisane manje poznate rije\u010di iz teksta pjesme.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 3: <em>Popis primjera za pjevanje i sviranje u Glazbenoj petici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Moja diridika (Slavonija)<\/em> <em>Ja posijah repu (Posavina)<\/em> <em>Lipe li su mlade Ka\u0161telanke (Dalmacija)<\/em> <em>\u0106iri biri bela (Dalmacija)<\/em> <em>Spavaj mi, spavaj, An\u010dice (Dalmacija)<\/em> <em>Zginula je piku\u0161a (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Mamica su \u0161trukle pekli (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Lepe ti je Zagorje zelene (Hrvatsko zagorje)<\/em> <em>Rika je bili grad (Istra)<\/em> <em>Grad se beli (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Raca plava po Dravi (Me\u0111imurje)<\/em> <em>O pastiri<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Engleska<\/strong><\/td><td><em>Sretan Bo\u017ei\u0107<\/em> <em>Volim cvije\u0107e<\/em> <em>Sti\u017ee jesen<\/em> <em>Jutarnji vjetar<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>\u010ce\u0161ka<\/strong><\/td><td><em>U na\u0161em vrtu<\/em> <em>Zelengaj<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>\u0160vicarska<\/strong><\/td><td><em>Mi pjevamo<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Francuska<\/strong><\/td><td><em>Ma\u010dji kanon<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>\u0160panjolska<\/strong><\/td><td><em>Sutra<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>JAR<\/strong><\/td><td><em>Siyahamba<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Rusija<\/strong><\/td><td><em>Minka<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Poljska<\/strong><\/td><td><em>Ima baka kokota<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Gr\u010dka<\/strong><\/td><td><em>Gle tamo usred polja<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Kuba<\/strong><\/td><td><em>Malo pjesme<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Njema\u010dka<\/strong><\/td><td><em>Ptice se vra\u0107aju<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Italija<\/strong><\/td><td><em>Palenta<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Tanzanija<\/strong><\/td><td><em>Simama ka<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Slovenija<\/strong><\/td><td><em>Na planincah<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Ud\u017ebenik ima 15 pjesama razli\u010ditih kultura predvi\u0111enih za slu\u0161anje od \u010dega <strong>sedam stranih<\/strong> (Tablica 4.):<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 4: <em>Popis slu\u0161nih primjera u Glazbenoj petici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Moja diridika<\/em> <em>\u017dita (ples iz Slavonije)<\/em> <em>Rvatsko kolo (ples iz Ka\u0161tel Novog)<\/em> <em>\u010cetvorka (ples iz Splita)<\/em> <em>Za ribara (Dalmacija)<\/em> <em>Pod mostec (ples iz Hrvatskog zagorja)<\/em> <em>Katarina, zlata h\u0107i<\/em> <em>Repa ( ples iz Posavine)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Engleska<\/strong><\/td><td><em>A soalin&#8217;<\/em> <em>Scarborough Fair<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Kuba<\/strong><\/td><td><em>Un poquito cantas<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>JAR<\/strong><\/td><td><em>Siyahamba<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Rusija<\/strong><\/td><td><em>U tamnoj \u0161umi<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Slovenija<\/strong><\/td><td><em>Ob jezeru<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Crna\u010dka duhovna<\/strong><\/td><td><em>Michael Row the Boat<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Uz neke od hrvatskih tradicijskih pjesama u ud\u017ebeniku je opisan tradicijski ples toga kraja, a zadatak u\u010denika je da probaju plesati u u\u010dionici uz pratnju glazbenog primjera (<em>Slavonija, Posavina, Dalmacija, Me\u0111imurje, Hrvatsko zagorje).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Glazbena \u0161estica <\/strong>ud\u017ebenik je za nastavu Glazbene kulture s tri pripadaju\u0107a CD-a za \u0161esti razred osnovne \u0161kole. Autori su Jelena Sikirica i Sa\u0161a Mari\u0107.<sup>[14] <\/sup>Ud\u017ebenik ima 88 stranica, a sadr\u017eaj je podijeljen u dvije cjeline:<\/p>\n\n\n\n<ol>\n<li><em><\/em><em>Pjevanjem i sviranjem upoznajmo glazbu,<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em><\/em><em>Slu\u0161anjem upoznajmo glazbena djela.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Prvo poglavlje sastoji se od 24 pjesme, od \u010dega je 14 pjesama razli\u010ditih kultura. Sedam je hrvatskih tradicijskih pjesama, a ostalih <strong>sedam <\/strong>su iz <strong>Ma\u0111arske<\/strong>, <strong>Izraela<\/strong>, <strong>Sardinije<\/strong>, <strong>Rusije<\/strong> i <strong>Engleske<\/strong> (Tablica 5.). U usporedbi <em>s Glazbenom peticom, Glazbena \u0161estica <\/em>ima znatno manjeprimjera za pjevanje, a vi\u0161e sadr\u017eaja za upoznavanje glazbala i glazbenih oblika.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 5: <em>Popis primjera za pjevanje i sviranje u Glazbenoj \u0161estici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Prvo leto slu\u017eim (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Vuprem o\u010di ( Me\u0111imurje)<\/em> <em>Pozvale su dekle de\u010dke (Podravina)<\/em> <em>U na\u0161eg Marina (Dalmacija)<\/em> <em>Golubice bijela (Slavonija)<\/em> <em>Tamo doli (Istra)<\/em> <em>Veselje ti navje\u0161\u0107ujem<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Italija<\/strong><\/td><td><em>Sa kule starog dvorca (Sardinija)<\/em> <em>Santa Lucia (Teodoro Cottrau)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Ma\u0111arska<\/strong><\/td><td><em>Svibanjski povjetarac<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Izrael<\/strong><\/td><td><em>Tombaj<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Rusija<\/strong><\/td><td><em>Korobu\u0161ka<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Karibi<\/strong><\/td><td><em>Kalipso<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Engleska<\/strong><\/td><td><em>Tko se smije<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Pjesme su zapisane na isti na\u010din kao i u <em>Glazbenoj \u010detvrtici i Glazbenoj petici <\/em>(notni zapis, harmonijska pratnja i tekst pjesme). Ispod notnog zapisa nalaze se manje poznate rije\u010di i njihovo zna\u010denje. <em>Kalipso <\/em>je zapisan uz pratnju udaraljka\u0161kih instrumenata. Osim toga, u\u010denici se upoznaju sa zna\u010denjem rije\u010di: \u201eKalipso potje\u010de s otoka Trinidad u Karipskom moru&#8230; U vrijeme karnevala na otoku Trinidadu i ostalim otocima Karipskog mora kao \u0161to je Jamajka tradicionalno se pjeva, svira i ple\u0161e kalipso\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim primjera za pjevanje, ud\u017ebenik ima 67 slu\u0161nih primjera, od \u010dega osam (Tablica 6.) pjesama razli\u010ditih kultura, a samo <strong>dvije strane<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 6: <em>Popis slu\u0161nih primjera u Glazbenoj \u0161estici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Falila se Jagica (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Ples z rop\u010decom (Podravina)<\/em> <em>U na\u0161eg Marina (Dalmacija)<\/em> <em>Stari splitski plesovi (Dalmacija)<\/em> <em>\u0160oka\u010dko kolo (Slavonija)<\/em> <em>Popuhnul je tihi vetar (Istra)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>\u0160panjolska<\/strong><\/td><td><em>Flamenco<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Jamajka<\/strong><\/td><td><em>Jamaica Farewell (mento)<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Ud\u017ebenik sadr\u017ei nekoliko pojmova koji poti\u010du na kulturnu i tradicijsku svijest.<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li><em>Dalmatinska no\u0161nja: Usporedite dalmatinsku no\u0161nju s ostalim no\u0161njama podneblja Hrvatske!<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>\u0160oka\u010dko kolo: \u0160oka\u010dko kolo je narodni ples koji izvodi mje\u0161ovita skupina koja pjeva i ple\u0161e.<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Tambure: narodno trzala\u010dko glazbalo, najpopularnije u Slavoniji.<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Flamenco: Flamenco je \u0161panjolska narodna pjesma koja se izvodi uz ples te instrumentalnu pratnju gitare.<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Kastanjete su udaraljke izra\u0111ene od dva izdubljena komadi\u0107a drveta koji se dr\u017ee u dlanu.<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U\u010denici se susre\u0107u s kulturolo\u0161kim pojmovima \u010de\u0161\u0107e nego u prethodna tri razreda, ali jo\u0161 uvijek nedovoljno za razvoj interk<a>ulturalne kompetencije u\u010denika.<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Glazbena sedmica <\/strong>ud\u017ebenik je za nastavu Glazbene kulture s tri pripadaju\u0107a CD-a za sedmi razred osnovne \u0161kole. Autori su Ljiljana \u0160\u010dedrov i Sa\u0161a Mari\u0107.<sup> [15] <\/sup>&nbsp;&nbsp;Ud\u017ebenik ima 77 stranica, a sadr\u017eaj je podijeljen u dvije cjeline:<\/p>\n\n\n\n<ol>\n<li><em><\/em><em>Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu,<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em><\/em><em>Slu\u0161anjem upoznajemo glazbena djela.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Ud\u017ebenik ima 25 pjesama predvi\u0111enih za pjevanje i sviranje, te 65 primjera za slu\u0161anje glazbe.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvo poglavlje sadr\u017ei 25 pjesama, od toga 20 primjera razli\u010ditih kultura (Tablica 7.). Osam je hrvatskih tradicijskih pjesama, a <strong>ostalih 12<\/strong> su iz <strong>Engleske<\/strong>, <strong>Italije<\/strong>, <strong>Francuske<\/strong>, <strong>Afrike<\/strong>, <strong>Japana<\/strong>,<strong> Izraela<\/strong>, s <strong>Kube<\/strong> i <strong>Havaja<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 7: <em>Popis primjera za pjevanje i sviranje u Glazbenoj sedmici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Ki su de\u010dki \u010drlene\u0161i (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Vesela je \u0160okadija (Slavonija)<\/em> <em>Oj, violo (Dalmacija)<\/em> <em>\u010ca je more (Istra)<\/em> <em>Letovani\u0107 (Pokuplje)<\/em> <em>Mila Marice (Podravina)<\/em> <em>Svim na zemlji<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Engleska<\/strong><\/td><td><em>Sad sretan budi \u010dovje\u010de<\/em> <em>Greensleeves<\/em> <em>Milost<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Italija<\/strong><\/td><td><em>Do\u0111i na moju barku<\/em> <em>Pjesma trubadura<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Francuska<\/strong><\/td><td><em>Marie<\/em> <em>Pjesma trubadura<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Afrika<\/strong><\/td><td><em>Sin jen jen jen<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Japan<\/strong><\/td><td><em>Tre\u0161njin cvijet<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Izrael<\/strong><\/td><td><em>Do\u0111ite svi<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Brazil<\/strong><\/td><td><em>Samba Brazil<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Kuba<\/strong><\/td><td><em>Guantanamera<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Havaji<\/strong><\/td><td><em>Aloha oe (Lili&#8217;uokalani)<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Pjesme su zapisane na isti na\u010din kao i u prethodnim ud\u017ebenicima (notni zapis, harmonijska pratnja i tekst pjesme). Ispod notnog zapisa nalaze se manje poznate rije\u010di i njihovo zna\u010denje. Nekoliko pjesama je zapisano originalnim tekstom i prepjevom na hrvatski jezik. To su pjesme <em>God Rest You Merry Gentlemen, Greensleeves, Vieni sulla barcheta, Sakura, Amazing Grace, Simi jadech, Guantanamera <\/em>(Tablica 7.)<em>. <\/em>Jedna je pjesma zapisana samo originalnim tekstom: <em>Sin Jen Jen Jen. <\/em>Pjesma je iz Afrike, ali nije zapisano o kojem jeziku se radi ni o kojoj zemlji je rije\u010d. Velika prednost ovog ud\u017ebenika je \u0161to postoji zvu\u010dni zapis svake od navedenih pjesama osim <em>Vieni sulla barcheta<\/em> na originalnom jeziku, pa u\u010denici mogu \u010duti izgovor rije\u010di. U pjesmi <em>Vieni sulla barcheta <\/em>&nbsp;zapisana je uputa za izgovor stranih rije\u010di (<em>npr.: barcheta-barketa, bianca-bianka&#8230;)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Neke od pjesama su zapisane s vrlo jednostavnom pratnjom udaraljki koju u\u010denici mogu svirati dok pjevaju. To su pjesme: <em>Ki su de\u010dki, Oj violo, Letovani\u0107, Mila Marice, Pjesma trubadura, Samba Brazil, Simi jadech. <\/em>Pjesma <em>Samba Brazil <\/em>u okviru instrumentalne pratnje sadr\u017ei klasi\u010dnu ritamsku figuru sambe koja se mo\u017ee u\u010denicima predstaviti kao va\u017ena informacija o kulturi brazilske glazbe. Da bi to mogao, nastavnik mora biti upoznat s obilje\u017ejima brazilske sambe. Pjesma <em>Sakura <\/em>zapisana je uz pratnju ksilofona na neobi\u010dan i nejasan na\u010din, bez zapisanih uputa za u\u010denike. U pjesmi <em>Balun <\/em>u\u010denici se upoznaju s istarskom ljestvicom. Ljestvica je u ud\u017ebeniku zapisana grafi\u010dkim prikazom, ali se pretpostavlja da \u0107e nastavnik odsvirati u\u010denicima ljestvicu.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;U pjesmi <em>Sakura <\/em>u\u010denici se upoznaju s pentatonskom ljestvicom: \u201e<em>Glazba Dalekog istoka lako se prepoznaje po pentatonskoj ljestvici, jednoj od najstarijih ljestvica na svijetu. Sastoji se od samo pet ravnopravnih tonova\u201c.<\/em> U ud\u017ebeniku postoji grafi\u010dki prikaz pentatonske ljestvice (prilog iz ud\u017ebenika).U ovom primjeru radi se o japanskoj <em>myako-bushi <\/em>pentatonici (<em>e, f, a, h, c, e<\/em>), koja je samo jedna od mnogih vrsta japanske pentatonike, ali se to nigdje ne spominje u ud\u017ebeniku.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz pjevanje hrvatskih tradicijskih pjesama u\u010denici se upoznaju i s narodnim glazbalima. Tako uz slavonsku pjesmu <em>Vesela je \u0160okadija <\/em>u\u010deniciupoznaju tambure: <em>\u201eTambura je najpoznatije hrvatsko tradicionalno glazbalo. Osobito je popularna u Slavoniji, ali i u drugim krajevima Hrvatske. U tambura\u0161kom zboru svira ve\u0107i broj tambura\u0161a na tamburama razli\u010ditih veli\u010dina: bisernica, bra\u010d, bugarija, berde, \u010delovi\u0107 i \u010delo\u201c. <\/em>Na slici se nalaze svi tambura\u0161ki instrumenti s kratkim opisom. Uz dalmatinsku pjesmu <em>Oj, violo <\/em>u\u010denici upoznaju mandolinu,a uz podravsku pjesmu <em>Mila Marice <\/em>u\u010denici se upoznaju s cimbalom.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 65 primjera predvi\u0111enih za slu\u0161anje, 18 je primjera primjera razli\u010ditih kultura od toga <strong>11 stranih<\/strong> (Tablica 8.). Uz slu\u0161anje tradicijske glazbe u\u010denici se upoznaju s raznim etnomuzikolo\u0161kim pojmovima koji su definirani u ud\u017ebeniku. To su: <em>drme\u0161, balun, ra\u0161pa, samba, budnica, call and response, klapa, \u0161etano kolo.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>U\u010denici tako\u0111er imaju zadatak vezan za slu\u0161anje tradicijskih instrumenata razli\u010ditih kultura (Japan &#8211; koto, Havaji &#8211; havajska gitara). U ud\u017ebeniku ti instrumenti nisu opisani niti postoji grafi\u010dki prikaz.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugo poglavlje <em>Slu\u0161anjem upoznajemo glazbena djela<\/em> sadr\u017ei upoznavanje glazbala simfonijskog orkestra raspore\u0111enih po skupinama. Osim instrumenata koji su karakteristi\u010dni za zapadnu umjetni\u010dku glazbu, u ud\u017ebeniku se nalaze i karakteristi\u010dna glazbala razli\u010ditih kultura. To je drveno puha\u010dko glazbalo <em>di\u0111eridu<\/em> koje je navedeno uz slu\u0161ni primjer i kratak opis: \u201eDi\u0111eridu &#8211; najstarije puha\u010dko glazbalo na svijetu-stvara monotonu i sugestivnu glazbu u kojoj \u010dujemo zvukove iz prirode: zvuk vjetra, \u0161u\u0161tanje drve\u0107a, \u017eubor vode, hod stopala po zemlji, glasanje \u017eivotinja. Nema piska niti rupice: duboki, odjekuju\u0107i zvukovi dobivaju se puhanjem u u\u017ei dio grane, te oblikuju pomo\u0107u usnica, usne \u0161upljine i cijelog grla. Slo\u017eene ritmove svira\u010d izvodi pomo\u0107u naglih izdaha zraka, sli\u010dno otpuhivanju pera ispred nosa\u201c. U skupini udaraljki orkestar je preuzeo izvorni oblik nekih tradicijskih glazbala. To su: <em>conge, tamburin, kastanjete, \u0161tapi\u0107i, guiro, korejska drva, maracas, kinesko drvo<\/em>. Glazbala su samo navedena uz grafi\u010dki prikaz.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 8: <em>Popis slu\u0161nih primjera u Glazbenoj sedmici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Drme\u0161<\/em> <em>Drme\u0161 za Pendereckog<\/em> <em>Jabuka je moja (Hvar)<\/em> <em>Trogirska kvadrilja<\/em> <em>Barbanski balun (Pula)<\/em> <em>Letovani\u0107 (Pokuplje)<\/em> <em>Ra\u0161pa (\u0110ur\u0111evac)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Engleska<\/strong><\/td><td><em>God rest you Merry, Gentleman<\/em> <em>Greensleeves<\/em> <em>Amazing Grace<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Francuska<\/strong><\/td><td><em>Pjesma trubadura<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Brazil<\/strong><\/td><td><em>Samba Brazil<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Afrika<\/strong><\/td><td><em>Sin Jen Jen<\/em> <em>Ladysmith Black Mambazo<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Japan<\/strong><\/td><td><em>Haru-No-Kyoku<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Kuba<\/strong><\/td><td><em>Guantanamera<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Havaji<\/strong><\/td><td><em>Aloha oe<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Australija<\/strong><\/td><td><em>Old Groove<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Glazbena osmica <\/strong>ud\u017ebenik je za nastavu Glazbene kulture s tri pripadaju\u0107a CD-a za osmi razred osnovne \u0161kole. Autori su Ljiljana \u0160\u010dedrov i Sa\u0161a Mari\u0107.<sup> [16] <\/sup>&nbsp;&nbsp;Ud\u017ebenik ima 113 stranica, a sadr\u017eaj je podijeljen u dvije cjeline:<\/p>\n\n\n\n<ol>\n<li><em><\/em><em>Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu,<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em><\/em><em>&nbsp;Slu\u0161anjem upoznajemo glazbena djela.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>U prvom poglavlju je zapisano 17 pjesama za pjevanje i sviranje, od toga 14 primjera razli\u010ditih kultura od \u010dega <strong>deset stranih<\/strong> (Tablica 9.). Ud\u017ebenik sadr\u017ei ukupno 88 slu\u0161nih primjera, od toga 9 primjera razli\u010ditih kultura (Tablica 10.). Veliki dio slu\u0161nih primjera pripada umjetni\u010dkoj glazbi, a vrlo malo primjerima razli\u010ditih kultura.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 9: <em>Popis primjera za pjevanje i sviranje u Glazbenoj osmici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Klin\u010dek stoji pod oblokom (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Ljubav se ne tr\u017ei (Me\u0111imurje)<\/em> <em>Preko Drave (Podravina)<\/em> <em>Pojmo mi, Jele<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Crna\u010dka duhovna<\/strong><\/td><td><em>He&#8217;s Got the Whole World<\/em> <em>Oh, When the Saints<\/em> <em>RockMy Soul<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Gr\u010dka<\/strong><\/td><td><em>Samiotissa<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Rusija<\/strong><\/td><td><em>Ve\u010dernji zvon<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Ma\u0111arska<\/strong><\/td><td><em>Pada ki\u0161a<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Koreja<\/strong><\/td><td><em>Ahrirang<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Izrael<\/strong><\/td><td><em>Hava nagila<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Francuska<\/strong><\/td><td><em>O, Holy Night (Prepjev na engleskom)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>\u017didovska<\/strong><\/td><td><em>Dona dona<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Pjesme su zapisane na isti na\u010din kao u ud\u017ebenicima prethodnih razreda (notni zapis, tekst, a hrvatske tradicijske jo\u0161 s dodanim manje poznatim rije\u010dima). Sedam tradicijskih pjesama zapisano je s instrumentalnom pratnjom. To su: <em>Klin\u010dek stoji pod oblokom, Samiotissa, Oh, when the Saints, Ve\u010dernji zvon, Ljubav se ne tr\u017ei, Ahrirang. <\/em>U glazbenoj sastavnici <em>Metar<\/em> u\u010denici u\u010de tradicijske pjesme i analiziraju metar u pjesmi. Osim dvodobne, trodobne i \u010detverodobne mjere, u\u010denici se upoznaju sa sedamosminskom mjerom u pjesmi <em>Samiotissa. <\/em>To je tradicijska pjesma koja potje\u010de iz Gr\u010dke, a za tradicijsku glazbu Gr\u010dke su karakteristi\u010dne mje\u0161ovite mjere kao \u0161to su sedamosminska, devetosminska i jedanaestosminska.<\/p>\n\n\n\n<p>U pjesmi <em>Pada ki\u0161a <\/em>u\u010denici se upoznaju s karakteristi\u010dnim ritmom tradicijske glazbe iz Ma\u0111arske. Ud\u017ebenik sadr\u017ei notni zapis i tekst o skladbi: <em>Ma\u0111arske narodne pjesme prepoznatljive su po osebujnom ritmu. Koju ste ritamsku figuru prepoznali? <\/em>U\u010denici \u0107e nakon pjevanja pjesme lako povezati ritmi\u010dke karakteristike ma\u0111arske narodne glazbe. U pjesmi <em>Ahrirang <\/em>u\u010denicima je ponu\u0111en tekst o pentatonici isto kao u <em>Glazbenoj sedmici: Glazba Koreje, Indije, Kine, Japana i drugih dalekoisto\u010dnih zemalja lako se prepoznaje. Njihova glazba ne koristi dursku ili molsku, ve\u0107 pentatonsku ljestvicu ili skra\u0107eno-pentatoniku. <\/em>Ud\u017ebenik sadr\u017ei grafi\u010dki i notni prikaz pentatonske ljestvice (d,e,g,a,h).<\/p>\n\n\n\n<p>Od ukupno 88 slu\u0161nih primjera, ud\u017ebenik sadr\u017ei samo devet primjera (<strong>\u0161est stranih<\/strong>) razli\u010ditih kultura od kojih su sedam ve\u0107 predvi\u0111eni za pjevanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Tablica 10: <em>Popis slu\u0161nih primjera u Glazbenoj osmici<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td><td><em>Klin\u010dek stoji pod oblokom (Me\u0111imurje- u izvedbi rock sastava Azra)<\/em> <em>Ljubav se ne tr\u017ei (Me\u0111imurje- u izvedbi rock sastava Vje\u0161tice)<\/em> <em>Preko Drave (Podravina)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Izrael<\/strong><\/td><td><em>Hava nagila<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Francuska<\/strong><\/td><td><em>O, Holy Night<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Japan<\/strong><\/td><td><em>Zoku (Japanski sastav bubnjeva Kodo)<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>Crna\u010dka duhovna<\/strong><\/td><td><em>He&#8217;s Got the Whole World<\/em> <em>Oh, When the Saints<\/em><\/td><\/tr><tr><td><strong>\u017didovska<\/strong><\/td><td><em>Dona dona<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a>Interpretacija rezultata<\/a><\/h2>\n\n\n\n<p>Polazi\u0161te ovog istra\u017eivanja bila su istra\u017eiva\u010dka pitanja. Interpretacija je utemeljena na odgovorima koji su proiza\u0161li iz sljede\u0107ih pitanja:<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li><em>Koliko primjera razli\u010ditih kultura za pjevanje, sviranje i slu\u0161anje sadr\u017ee ud\u017ebenici Glazbene kulture?<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Koliko su zastupljeni primjeri razli\u010ditih kultura u odnosu na ostale vrste glazbe?<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>Jesu li primjeri razli\u010ditih kultura primjeri u ud\u017ebeniku etnomuzikolo\u0161ki obra\u0111eni i u kojoj mjeri?<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>&nbsp;Mo\u017ee li sadr\u017eaj ud\u017ebenika omogu\u0107iti razvoj interkulturalne kompetencije u\u010denika?<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Analizirani ud\u017ebenici izdava\u010dke ku\u0107e Profil (<em>Glazbena \u010detvrtica, Glazbena petica, Glazbena \u0161estica, Glazbena sedmica, Glazbena osmica) <\/em>sadr\u017ee ukupno 55 primjera razli\u010ditih kultura predvi\u0111enih za pjevanje i sviranje. <em>Glazbena \u010detvrtica<\/em> sadr\u017ei osam primjera (10,52%), <em>Glazbena petica<\/em> 18 (60%), <em>Glazbena \u0161estica<\/em> 7 primjera (29,16%), <em>Glazbena sedmica<\/em> 12 primjera (48 %) i <em>Glazbena osmica<\/em> 10 primjera (14,74%). <em>Glazbena petica<\/em> sadr\u017ei najvi\u0161e primjera razli\u010ditih kultura (Grafikon 1.). Zaklju\u010dujemo da u\u010denici pjevanjem i sviranjem samo u petom razredu imaju priliku upoznati znatniji broj primjera razli\u010ditih kultura.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"609\" src=\"https:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr1-1024x609.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-183\" srcset=\"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr1-1024x609.png 1024w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr1-300x178.png 300w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr1-768x457.png 768w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr1.png 1101w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Od ukupno 95 primjera razli\u010ditih glazbenih kultura, ukupno je 39 hrvatskih tradicijskih pjesama (41,05%), a ostalih 55 (58,95%) su iz razli\u010ditih kultura. Pjesme razli\u010ditih kultura potje\u010du iz sljede\u0107ih dr\u017eava: Austrija, Engleska, Belgija, Amerika, Poljska, Rusija, \u010ce\u0161ka, \u0160vicarska, Francuska, \u0160panjolska, JAR, Gr\u010dka, Kuba, Njema\u010dka, Italija, Tanzanija, Slovenija, Karibi, Izrael, Ma\u0111arska, Japan, Brazil, Havaji, Koreja, te pjesme koje nisu odre\u0111ene dr\u017eavom nego izvorno\u0161\u0107u: afri\u010dka, crna\u010dka duhovna, \u017eidovska. Pjesme za pjevanje i sviranje potje\u010du iz 28 razli\u010ditih kulturnih sredina. Zaklju\u010dujemo da u\u010denici pjevanjem i sviranjem imaju priliku upoznati dovoljno hrvatskih tradicijskih pjesama. Nakon hrvatskih, upoznaju devet primjera iz Engleske, a primjere ostalih dr\u017eava koli\u010dinski znatno manje.<\/p>\n\n\n\n<p>Analizirani ud\u017ebenici izdava\u010dke ku\u0107e Profil (<em>Glazbena \u010detvrtica, Glazbena petica, Glazbena \u0161estica, Glazbena sedmica, Glazbena osmica) <\/em>sadr\u017ee ukupno 29 primjera razli\u010ditih kultura predvi\u0111enih za slu\u0161anje glazbe (Grafikon 2.). Glazbena \u010detvrtica sadr\u017ei 3 primjera (6,81%), Glazbena petica sedam primjera (46,7%), Glazbena \u0161estica dva primjera (2,98%), Glazbena sedmica 11 primjera (16,92%) i Glazbena osmica 6 primjera (6,82). Mo\u017eemo zaklju\u010diti kako ud\u017ebenici sadr\u017ee znatno vi\u0161e primjera razli\u010ditih kultura za pjevanje i sviranje nego za slu\u0161anje. Treba podsjetiti kako je prema otvorenom modelu nastave glazbe u osnovnoj \u0161koli sredi\u0161nja aktivnost upravo slu\u0161anje glazbe.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"661\" src=\"https:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr2-1024x661.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-184\" srcset=\"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr2-1024x661.png 1024w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr2-300x194.png 300w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr2-768x496.png 768w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr2.png 1038w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Od 62, ukupno je 33 hrvatskih tradicijskih pjesama (54,1%), a ostalih 29 (44,9%) su iz razli\u010ditih kultura. Primjeri razli\u010ditih kultura potje\u010du iz sljede\u0107ih dr\u017eava: Italija, Francuska, Wales, Engleska, Kuba, JAR, Rusija, Slovenija, \u0160panjolska, Jamajka, Brazil, Japan, Australija, Gr\u010dka, Ma\u0111arska, Koreja, Izrael, te pjesme koje nisu odre\u0111ene dr\u017eavom nego izvorno\u0161\u0107u: \u017eidovska, afri\u010dka, crna\u010dka duhovna. Primjeri predvi\u0111eni za slu\u0161anje glazbe potje\u010du iz 21 razli\u010dite kulturne sredine. Zaklju\u010dujemo da u\u010denici slu\u0161anjem glazbe imaju priliku upoznati dovoljno hrvatskih tradicijskih primjera, ali ne i glazbu i kulturu drugih naroda. Kako bi se dobilo realan odnos u ud\u017ebenicima, potrebno je usporediti koli\u010dinu primjera razli\u010ditih kultura s koli\u010dinom svih drugih vrsta glazbe.<\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li><strong>Pjevanje i sviranje<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Sveukupno gledaju\u0107i, ud\u017ebenici od \u010detvrtog do osmog razreda sadr\u017ee ukupno 134 primjera za pjevanje i sviranje glazbe, od toga 55 primjera razli\u010ditih kultura (41%). Prema dobivenom rezultatu (Grafikon 3.) zaklju\u010dujemo da u nastavnom podru\u010dju pjevanja i sviranja ima dovoljno primjera razli\u010ditih kultura, \u0161to zna\u010di da bi na nastavi trebalo biti dovoljno vremena za upoznavanje tradicijske glazbe i glazbe razli\u010ditih kultura.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"904\" height=\"538\" src=\"https:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr3.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-185\" srcset=\"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr3.png 904w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr3-300x179.png 300w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr3-768x457.png 768w\" sizes=\"(max-width: 904px) 100vw, 904px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<ul>\n<li><strong>Slu\u0161anje glazbe<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ud\u017ebenici od \u010detvrtog do osmog razreda sadr\u017ee ukupno 325 primjera za slu\u0161anje glazbe, od toga 29 primjera razli\u010ditih kultura (8,92%).<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"885\" height=\"529\" src=\"https:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr4.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-186\" srcset=\"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr4.png 885w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr4-300x179.png 300w, http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/gr4-768x459.png 768w\" sizes=\"(max-width: 885px) 100vw, 885px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Prema dobivenom rezultatu (Grafikon 4.) zaklju\u010dujemo da u podru\u010dju slu\u0161anja glazbe ud\u017ebenici ne sadr\u017ee dovoljno primjera razli\u010ditih kultura.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak<\/h1>\n\n\n\n<p>Cilj ovoga rada bio je analizirati implementaciju glazbe razli\u010ditih kultura u osnovno\u0161kolskoj nastavi glazbe radi postizanja interkulturalne kompetencije koja je u\u010denicima potrebna zbog prihva\u0107anja i razumijevanja kulturne i tradicijske razlike s kojom se sve vi\u0161e susre\u0107u. Interkulturalna kompetencija u modernom svijetu postaje sve va\u017enija u odgoju i obrazovanju u\u010denika od samog po\u010detka \u0161kolovanja. Temeljni dokumenti za osnovno\u0161kolski odgoj i obrazovanje nemaju dovoljno sadr\u017eaja koji bi nastavniku olak\u0161ao razvoj interkulturalne kompetencije u\u010denika. Program predvi\u0111en za osnovno\u0161kolsku nastavu glazbe, koji se mo\u017ee povezati s kulturnim i tradicijskim sadr\u017eajem, ve\u0107inom se odnosi na nastavne teme folklorne glazbe razli\u010ditih podru\u010dja unutar Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Analizom najzastupljenijih ud\u017ebenika za osnovno\u0161kolsku nastavu glazbene kulture izdava\u010dke ku\u0107e Profil u radu je obuhva\u0107en kompletan sadr\u017eaj slu\u0161nih primjera i primjera predvi\u0111enih za slu\u0161anje i sviranje te opisan na\u010din na koji je taj sadr\u017eaj predstavljen u\u010denicima. Sva tradicijska glazba uz naslov ima zapisano&nbsp;podru\u010djeglazbenog primjera, ali \u010desto ud\u017ebenik ne nudi konkretan etnomuzikolo\u0161ki sadr\u017eaj zna\u010dajan za odre\u0111eno podru\u010dje pa u\u010denicima kulturna vrijednost glazbenog primjera ostaje nepoznata. Ujedno zaklju\u010dujemo kako je etnomuzikolo\u0161ki popratni sadr\u017eaj vezan za glazbene primjere iz Republike Hrvatske, ali za primjere iz drugih razli\u010ditih kultura nije. Tako je te\u0161ko utjecati na razvoj interkulturalne kompetencije kod u\u010denika.&nbsp;Nadamo se kako \u0107e autori ud\u017ebenika za nastavu glazbe u bli\u017eoj budu\u0107nosti uo\u010diti navedene nedostatke i time olak\u0161ati va\u017enu ulogu suvremenog nastavnika koji bi trebao interkulturalno odgajati.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><a>Literatura<\/a><\/h1>\n\n\n\n<ul>\n<li>Bennett, M. J. (2001). Intercultural Competence for Global Leadership. Oregon: The Intercultural Communication Institute.<\/li>\n\n\n\n<li>Beegle, A. C.(2012). World Music Resources, <em>General Music Today,<\/em> 26(1), 48\u201349.<\/li>\n\n\n\n<li>Deardorff, D. K. (2011). Assesing Intercultural Competence. <em>New Directions for Institutional Research<\/em>, 149,&nbsp; 65-79.<\/li>\n\n\n\n<li>Deardorff, D.K. (2006). The Identification and Assesment of Intercultural Competence as a Student Outcome of Internationalization at Institutions of Higher Education in the United States. <em>Journal of Studies in International Education<\/em>, 10, 241-266.<\/li>\n\n\n\n<li>Dobrota, S., Ku\u0161\u010devi\u0107, D. (2009). Glazbeni identiteti u kontekstu popularne glazbe, <em>Godi\u0161njak Titius<\/em>, 2(2), 195-206.<\/li>\n\n\n\n<li>Ilari, B. (2013). Singing and cultural understanding: A music education perspective, <em>International Journal of Music Education<\/em>, 31(2) 202\u2013216.<\/li>\n\n\n\n<li>Nastavni plan i program za osnovnu \u0161kolu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i \u0161porta.<\/li>\n\n\n\n<li>Rojko, P (2012) Metodika nastave glazbe. Teorijsko tematski aspekti.&nbsp; Osijek: Sveu\u010dili\u0161te J. J. Strossmayera-Pedago\u0161ki fakultet u Osijeku.<\/li>\n\n\n\n<li>Sikirica, J. Mari\u0107, S. (2007). Glazbena \u0161estica. Ud\u017ebenik glazbene kulture s tri CD-a za \u0161esti razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/li>\n\n\n\n<li>Sikirica, J. Miljak, A. (2008). Glazbena \u010detvrtica. Ud\u017ebenik Glazbene kulture s tri CD-a za \u010detvrti razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/li>\n\n\n\n<li>Spaji\u0107-Vrka\u0161, V., Kuko\u010d, M., Ba\u0161i\u0107, S. (2001). Interdisciplinarni rje\u010dnik: obrazovanje za ljudska prava i demokraciju.&nbsp; Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.<\/li>\n\n\n\n<li>\u0160\u010dedrov, Lj. Mari\u0107, S. (2008). Glazbena petica. Ud\u017ebenik glazbene kulture s dva CD-a za peti razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/li>\n\n\n\n<li>\u0160\u010dedrov, Lj. Mari\u0107, S. (2007). Glazbena sedmica. Ud\u017ebenik glazbene kulture s tri CD-a za sedmi razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/li>\n\n\n\n<li>\u0160\u010dedrov, Lj. Mari\u0107, S. (2007). Glazbena osmica. Ud\u017ebenik glazbene kulture s tri CD-a za osmi razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Internet izvori<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul>\n<li>http:\/\/www.gcu.ac.uk\/media\/gcalwebv2\/theuniversity\/centresprojects\/globalperspectives\/Definition_of_Intercultural_competence.pdf<\/li>\n\n\n\n<li>www.enciklopedija.hr-interkulturalizam<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><sup>[1] <\/sup>Dobrota, S., Ku\u0161\u010devi\u0107, D. (2009). Glazbeni identiteti u kontekstu popularne glazbe, <em>Godi\u0161njak Titius<\/em>, 2(2), 195-206.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[2] <\/sup>Ilari, B. (2013). Singing and cultural understanding: A music education perspective, <em>International Journal of Music Education<\/em>, 31(2), 202\u2013216.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[3] <\/sup>www.enciklopedija.hr-interkulturalizam<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[4]<\/sup> Deardorff, D. K. (2011). Assesing Intercultural Competence. <em>New Directions for Institutional Research<\/em>, 149,&nbsp; 65-79.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[5] <\/sup>&nbsp;Spaji\u0107-Vrka\u0161, V., Kuko\u010d, M., Ba\u0161i\u0107, S. (2001). Interdisciplinarni rje\u010dnik: obrazovanje za ljudska prava i demokraciju.&nbsp; Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[6] <\/sup>&nbsp;Bennett, M. J.(2001). Intercultural Competence for Global Leadership. Oregon: The Intercultural Communication Institute<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[7] <\/sup>&nbsp;Deardorff, D.K.(2006). The Identification and Assesment of Intercultural Competence as a Student Outcome of Internationalization at Institutions of Higher Education in the United States. <em>Journal of Studies in International Education<\/em>, 10, 241-266.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[8]<\/sup>http:\/\/www.gcu.ac.uk\/media\/gcalwebv2\/theuniversity\/centresprojects\/globalperspectives\/Definition_of_Intercultural_competence.pdf<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[9] <\/sup>&nbsp;Nastavni plan i program za osnovnu \u0161kolu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i \u0161porta.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[10] <\/sup>&nbsp;Beegle, A. C.(2012). World Music Resources, <em>General Music Today,<\/em> 26(1), 48\u201349.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[11] <\/sup>&nbsp;Rojko, P (2012) Metodika nastave glazbe. Teorijsko tematski aspekti.&nbsp; Osijek: Sveu\u010dili\u0161te J. J. Strossmayera-Pedago\u0161ki fakultet u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[12] <\/sup>&nbsp;&nbsp;Sikirica, J. Miljak, A. (2008). Glazbena \u010detvrtica. Ud\u017ebenik Glazbene kulture s tri CD-a za \u010detvrti razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[13] <\/sup>&nbsp;&nbsp;\u0160\u010dedrov, Lj. Mari\u0107, S. (2008). Glazbena petica. Ud\u017ebenik glazbene kulture s dva CD-a za peti razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[14] <\/sup>&nbsp;&nbsp;Sikirica, J. Mari\u0107, S. (2007). Glazbena \u0161estica. Ud\u017ebenik glazbene kulture s tri CD-a za \u0161esti razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[15] <\/sup>&nbsp;&nbsp;\u0160\u010dedrov, Lj. Mari\u0107, S. (2007). Glazbena sedmica. Ud\u017ebenik glazbene kulture s tri CD-a za sedmi razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>[16] <\/sup>&nbsp;&nbsp;\u0160\u010dedrov, Lj. Mari\u0107, S. (2007). Glazbena osmica. Ud\u017ebenik glazbene kulture s tri CD-a za osmi razred osnovne \u0161kole. Zagreb: Profil International.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Autor: Amir Begi\u0107 \/ Pojava i razvoj multimedija, interneta i civilizacijskih promjena op\u0107enito sa sobom nosi novonastale kulturne i dru\u0161tvene promjene na globalnoj razini. Novonastale <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/2024\/01\/15\/interkulturalni-sadrzaji-u-udzbenicima-glazbene-kulture\/\" title=\"Interkulturalnost u glazbenoj kulturi\">[&#8230;]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":188,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4,57],"tags":[54,56,55],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182"}],"version-history":[{"count":7,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":382,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182\/revisions\/382"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/188"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}