<\/p>\n\n\n\n
Autor: Antun Mikol\u010di\u0107 \/ <\/p>\n\n\n\n
1994. je bila godina za pam\u0107enje u svijetu filma. Godina u kojoj su iza\u0161li veliki filmski klasici kao \u0161to su Forrest Gump<\/em>, Shawshank Redmption<\/em> i Lion King<\/em> je smatrana ponajboljom godinom u filmskoj povijesti. Me\u0111u tim filmovima se tako\u0111er na\u0161ao film ameri\u010dkog redatelja Quentina Tarantina, Pulp Fiction<\/em>. Film je imao svoju premjeru na Filmskom festivalu u Cannesu, gdje je sami festival prethodilo puno interesa za novo djelo redatelja koji je odu\u0161evio kritiku i publiku dvije godine ranije sa svojim debitantskim filmom Reservoir Dogs<\/em>. Pulp Fiction<\/em> je osvojio Zlatnu palmu, nagradu za najbolji film godine i tako zapo\u010deo uspje\u0161nu sezonu filmskih nagrada koja je zavr\u0161ila na Oscarima, gdje je Tarantino nagra\u0111en s Oscarom za ‘Najbolji originalni scenarij’. Da konkurencija nije bila toliko jaka, vjerojatno bi bilo vi\u0161e Oscara za Tarantina i Pulp Fiction<\/em>. Iako je dobio ”samo” jednog Oscara, Pulp Fiction<\/em> je imao ogromni utjecaj na filmsku industriju i tako se smjestio rame uz rame me\u0111u najve\u0107e svjetske filmske klasike.<\/p>\n\n\n\n Radnja filma je o dvojici mafija\u0161kih ubojica, boksa\u010da, gangstera i njegove \u017eene te dva bandita iz restorana isprepli\u0107u se u \u010detiri pri\u010de o nasilju i iskupljenju. Kada u prvim scenama filma vidite bandite koji \u017eele oplja\u010dkati restoran i dvojicu ubojica kako idu odraditi posao za svog \u0161efa lako se po\u017ee pomisliti da je ovo jo\u0161 jedan gangsterski film kao npr. Goodfellas(1990)<\/em> koji je i dan danas prva asocijacija kada netko spomene \u017eanr gangsterskog filma. No Pulp Fiction<\/em> je potpuno druk\u010diji od tog. Tarantino je svojim dugim dijalozima, kori\u0161tenjem nelinaerane strukture radnje, i spominjanjem brojnih pop-kulturnih referenci napravio film kakav nitko do tada nije vidio. Tako\u0111er netipi\u010dno za gangsterske filmove je to da napetost, nasilje, i ozbiljnost scene budu popra\u0107eni ili prekinuti\u00a0 nekom humoristi\u010dnom radnjom, kao u sceni u kojoj Vincent Vega( John Travolta) slu\u010dajno puca u glavu svom zarobljeniku Marvinu. Iako se \u010dini da je to Vincent napravio slu\u010dajno; nije, jer Vincent nije zako\u010dio svoj pi\u0161tolj\u00a0 Film je pun takvih scena a tu se mo\u017ee vidjeti koliko se Tarantino bazira na likove .Vincent je ubio Marvina zbog svoje neopreznosti i neprofesionalnosti u svom poslu. Njegova neozbiljnost je mogla ko\u0161tati \u017eivota njega i njegovog kolegu Julesa( Samuel L. Jackson) jer Vincent nije provjerio je li sve ”\u010disto” u sobama Brettovog stana. Na njihovu sre\u0107u, njihov potencijalni ubojica je proma\u0161io i to vi\u0161e puta. Mnogi bi rekli da je to slu\u010dajnost, no Jules tvrdi da su pre\u017eivjeli zbog Bo\u017eanske intervencije. Ta scena je izrazito va\u017ena za ostatak filma jer je postavila religiozne teme i moralna pitanja s kojima se likovi u filmu susre\u0107u. Julesu je ovo znak da treba prestati s poslom koji radi i da treba postati ‘pastir’. Jules i je postao ‘pastir’ tako \u0161to je pustio Pumpkina(Tim Roth) i Honeybunny (Amanda Plummer) da oti\u0111u iz restorana kojeg su oplja\u010dkali. U prvoj sveni filma su njih dvoje razgovarali kako ne \u017eele ubiti nikoga u svojim plja\u010dkama. Zato se mo\u017ee re\u0107i da su zaslu\u017eeno pu\u0161teni od strane Julesa , te je tako je njih\u00a0 dotakla ta Bo\u017eanska intervencija i vjerojatno ni njih dvoje vi\u0161e ne\u0107e plja\u010dkati, kao \u0161to Jules ne\u0107e ubijati. Kada me netko pita o \u010demu se radi o ovom filmu, ponekad mi je te\u0161ko objasniti to\u010dno o \u010demu zbog na\u010dina na koje se pri\u010de likova isprepli\u0107u. Odsada vjerujem da \u0107e moj odgovor biti da se u filmu radi o iskupljenju.<\/p>\n\n\n\n Pulp Fiction je imao ogromni utjecaj na filmsku umjetnost od svoje premijere u Cannesu. Toliko je bio popularan da se mo\u017ee prona\u0107i puno njegovih ”kopija” u narednim godinama koje su dolazile. Nakon \u0161to je Tarantino napravio 2 niskobud\u017eetna krimi trilera s duhovitim likovima, to je sve \u0161to su filma\u0161i radili i to je sve \u0161to su studiji htjeli. Naravno, puno tih filmova nisu postigli uspjehe Pulp Fictiona, no svejedno su odli\u010dni filmovi koje valja spomenuti.<\/p>\n\n\n\n Redatelj Guy Ritchie je predvodnik ovog dru\u0161tva ”plagijatora”. Njegovi najpoznatiji filmovi: Lock, Stock and a Two Smoking Barrels<\/em>(1998), Snatch<\/em>(2000) i The Gentlemen<\/em>(2019) su odli\u010dni filmovi koji imaju elemente nasilja, humora i likova \u010dije se radnje isprepli\u0107u. No u tim filmovima se vidi originalnost i prepoznatljivost Guya Ritchieja, dok filmovi su filmovi Get Shorty<\/em>(1995) i\u00a0 Thursday<\/em>(1998) doslovne kopije Tarantinovog filma.<\/p>\n\n\n\n Film koji nije kopija Pulp Fictiona, ali savr\u0161eno koristi njegove elemente vi\u0161estrukog pripovijedanja i nelinearnih radnji je Oskarom nominirani film meksi\u010dkog redatelja Alejandra Gonz\u00e1leza I\u00f1\u00e1rritua, Amorres Perros<\/em>(2000). To je bio prvi I\u00f1\u00e1rrituov film i tim je filmom Meksikanac postavio temelje za svoju fenomenalnu karijeru u kojoj \u0107e se njegovo ime pojaviti u brojnim nominacijama za Oskara. Tarantino je kroz svoju karijeru uzimao iz tu\u0111ih filmova samo da bi vidio kako njegovi filmovi postaju kinematografski leksikon za budu\u0107e redatelje.<\/p>\n\n\n\n Utjecaj Pulp Fictiona<\/em> i Tarantina se mo\u017ee vidjeti i danas u kori\u0161tenju pop- kulturnih referenci. Mo\u017ee se vidjeti u filmovima o superherojima i animiranim filmovima. Gotovo da ne postoji vi\u0161e takav film koji nema neku pop-kulturnu referencu o nekom filmu ili poznatoj osobi. Moj najdra\u017ei primjer je iz Marvelovog filma Captain America: The Winter Soldier<\/em>(2014) u kojem je lik Samuela L. Jacksona ubijen, a na njegovom nadgrobnom spomeniku pi\u0161e Ez 25:17. Ez 25:17 je odlomak iz Biblije koji recitira neposredno prije nego \u0161to su on i njegov partner Vincent Vega ubili dvojicu klinaca koji su ukrali drogu njihovom \u0161efu. Toliko smo okru\u017eeni pop kulturom da mi se \u010dini kao da sam ja Vincent Vega koji hoda kroz Jack Rabbit Slim’s i gledam svoje verzije Marilyn Monroe i Elvisa Presleya.<\/p>\n\n\n\n Trideset godina kasnije, Pulp Fiction<\/em> stoji u samom vrhu svjetske kinematografije i s tog vrha se ne\u0107e spu\u0161tati. U kakvom god stanju bio svijet filma, koje god filmove novi redatelji budu stvarali i koje god na\u010dine budu koristili, korijeni dana\u0161njeg filmskog svijeta su iznikli prije trideset godina u Cannesu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"