{"id":439,"date":"2024-07-07T17:18:03","date_gmt":"2024-07-07T16:18:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/?p=439"},"modified":"2024-07-09T11:07:12","modified_gmt":"2024-07-09T10:07:12","slug":"u-glazbi-ja-vidim-spas","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/2024\/07\/07\/u-glazbi-ja-vidim-spas\/","title":{"rendered":"U glazbi ja vidim spasenje"},"content":{"rendered":"\n

Razgovarala: Nata\u0161a Belaj \/<\/p>\n\n\n\n

Konstantin Krasnitski<\/strong> dobitnik je prve nagrade i posebne nagrade publike na I. Me\u0111unarodnom pijanisti\u010dkom natjecanju EPTA \u201eSvetislav Stan\u010di\u010d\u201c u Zagrebu 1999. godine te \u010detvrte nagrade na III. Me\u0111unarodnom pijanisti\u010dkom natjecanju \u201eS. Rahmanjinov\u201c u Moskvi 2002. Dobitnik je i nagrade posebnog fonda Predsjednika Republike Bjelorusije 2002. Ro\u0111en u Minsku u obitelji profesionalnih glazbenika, prvu poduku iz klavira primio je od majke pijanistice. U dobi od pet godina primljen je u Srednju specijalnu glazbenu \u0161kolu za talentiranu djecu u razred profesora J. Puksta. Nakon uspje\u0161nog zavr\u0161etka nastavio se \u0161kolovati na Bjeloruskoj dr\u017eavnoj muzi\u010dkoj akademiji u razredu prof. Vladimira Nehaenka. Veliki utjecaj na mladog Konstantina imalo je njegovo poznanstvo s ruskim pijanistom Viktorom Mer\u017eanovom, kod kojeg se usavr\u0161avao tijekom sedam godina. Na Bjeloruskoj dr\u017eavnoj akademiji stekao je naziv \u201emagistra umjetnosti\u201c, gdje je od 1999. nastavio djelovati kao pedagog. Ubrzo je postao gostuju\u0107i profesor Umjetni\u010dke akademije Anyang Normal University u Kini, docent Bjeloruske dr\u017eavne akademije te docent Umjetni\u010dke akademije Sveu\u010dili\u0161ta J. J. Strossmayera u Osijeku. Danas je Konstantin Krasnitski redoviti profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Bavi se pedago\u0161kim radom i aktivno koncertira.<\/p>\n\n\n\n

Klavir ste po\u010deli svirati dosta rano, jesu li Vam kao djetetu koncerti te\u0161ko padali ili ste oduvijek voljeli koncertirati?<\/h5>\n\n\n\n

U mnogim intervjuima drugih umjetnika, primijetio sam da \u010desto isti\u010du kako su ve\u0107 u ranoj dobi shvatili da je sviranje klavira njihov poziv. I ja sam vrlo rano, ve\u0107 kao petogodi\u0161njak, zavolio sviranje, no kao i sva druga djeca, volio sam se dru\u017eiti te igrati nogomet.<\/p>\n\n\n\n

Moja majka je bila  profesorica klavira te me je uvijek poticala i motivirala na vje\u017ebanje, stoga je ona zaslu\u017ena \u0161to sam od malena u glazbenom svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Ima jedna povijesna pri\u010da o Richteru koji je smatrao  kako klavir treba vje\u017ebati \u0161est sati dnevno. Svakodnevne sate vje\u017ebanja je pedantno bilje\u017eio do kraja \u017eivota, a ukoliko bi svirao manje od \u0161est sati, sate bi nadokna\u0111ivao kada bi imao priliku. Iako se radi o jednom od najboljih pijanista na\u0161eg vremena, kad je preminuo, Richter je imao vi\u0161e od dvije tisu\u0107e sati duga vje\u017ebanja klavira. Praksu kontinuiranog \u0161estosatnog vje\u017ebanja je prakticirao i profesor Nikolai Zverev, profesor Rahmanjinova, stoga ovu naizgled uspje\u0161nu praksu podr\u017eavam i ja, te se dr\u017eim te ideje koju prenosim i na studente.<\/p>\n\n\n\n

Uloga profesora je znatno bitna u cjelokupnom obrazovanju, jer osim motiviranja studenata za njihov kontinuiran napredak i vje\u017ebanje, potrebno je mo\u0107i i prodiskutirati o drugim temama, pa \u010dak i temama koje pripadaju drugom podru\u010dju (npr. nogomet, badminton, gastronomija) kako bi se nakratko odmorili od vje\u017ebanja i svje\u017ei vratili na rad.<\/p>\n\n\n\n

Govorim o vje\u017ebanju jer je ono najpotrebnije za odr\u017eavanje koncerta kojeg ne\u0107e uni\u0161titi pretjerana nesigurnost i trema. I danas kada nastupam, imam zdravu tremu koja me dr\u017ei skoncentriranim za nastup kako ne bih bio previ\u0161e opu\u0161ten i gubio koncentraciju tijekom sviranja. Bile su potrebne godine raznih iskustava, dobrih i vrlo kvalitetnih koncerata kako bih do\u0161ao do ovog na\u010dina no\u0161enja sa stresom javnog nastupa i uvijek se trudim pomo\u0107i svojim studentima i pripremiti ih maksimalno dobro i fizi\u010dki i mentalno za odr\u017eavanje uspje\u0161nog koncerta.<\/p>\n\n\n\n

U Va\u0161em su \u017eivotopisu brojne nagrade. Na koju ste najponosniji i za\u0161to<\/strong>?<\/h5>\n\n\n\n

Svaka je nagrada bitna i zaslu\u017eena, a svako natjecanje, ali i iskustvo prije ili poslije sviranja imalo je ogroman utjecaj na moj \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Osvojena prva nagrada i nagrada publike na prvom Me\u0111unarodnom natjecanju Svetislav Stan\u010di\u0107 u Zagrebu u organizaciji EPTA je prva ozbiljna nagrada na ozbiljnom natjecanju koja je ujedno bila i prekretnica u mojem \u017eivotu. Natjecanje se odr\u017ealo u Maloj i Velikoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu u  tri etape s repertoarom u cjelokupnom trajanju od oko 3 sata.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107e veliko natjecanje gdje sam bio jedan od laureata je Tre\u0107e me\u0111unarodno natjecanje Sergej Rahmanjinov u Moskvi. Koncept ovog natjecanja je monografski gdje su se isklju\u010divo izvodila djela S. Rahmanjinova. Prva i druga etapa odr\u017eale su se u maloj \u201eBijeloj dvorani\u201c Moskovskog konzervatorija, dok je tre\u0107a bila u srcu ruske glazbe – Velikoj dvorani Moskovskog konzervatorija. U tre\u0107oj etapi imao sam priliku nastupa u pratnji Moskovskog simfonijskog orkestra pod ravnanjem profesora Vladimira Ziva.<\/p>\n\n\n\n

Kao prvi bjeloruski pijanist u povijesti koji je osvojio nagradu na ovom presti\u017enom natjecanju, nagra\u0111en  sam i posebnom nagradom iz specijalnog fonda predsjednika Republike Bjelorusije za podr\u0161ku talentirane mlade\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

Koncepcija pijanisti\u010dkih natjecanja je dosta razli\u010dita \u0161to donosi izmjene ne samo u repertoaru nego i u procesu pripreme i \u017eivotnim navikama. Tako sam na primjer, nastup s orkestrom tijekom natjecanja u Zagrebu odr\u017eao u 11 sati nave\u010der, dok sam u Moskvi drugu etapu zapo\u010deo u 8 sati ujutro. U velja\u010di 1999. god. u Zagrebu  je po meni bilo  dosta toplo, dok je u velja\u010di 2002. u Moskvi bilo izri\u010dito hladno, \u010dak -15 C. Upravo je u tome trik \u2013 prilagoditi se svim novim uvjetima i postavljenim zahtjevima \u0161to nam umjetni\u010dki \u017eivot nosi, kako bi  \u0161to  bolje i to\u010dnije prezentirali svoje umjetni\u010dke ideje.<\/p>\n\n\n\n

Ove se godine odr\u017ealo Me\u0111unarodno pijanisti\u010dko natjecanje Svetislav Stan\u010di\u0107, koje smo sada spominjali i na kojemu ste 1999., kada se jo\u0161 zvalo EPTA, dobili prvu nagradu i posebnu nagradu publike. Kako biste opisali cijelo to iskustvo?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Kao \u0161to sam i rekao, osvojena prva nagrada i nagrada publike na prvom Me\u0111unarodnom natjecanju Svetislav Stan\u010di\u0107 u Zagrebu u organizaciji EPTA je prva ozbiljna nagrada koja je ujedno bila i prekretnica u mojem \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Ovo natjecanje se odr\u017eavalo u 3 etape, kako slijedi, prva etapa solo recital sa slobodnim programom u trajanju od oko 45min, u prvom djelu druge etape slobodan program u trajanju od 60min, a u drugom djelu, nastup sa zagreba\u010dkim kvartetom gdje sam upoznao maestra Gorana Kon\u010dara. U tre\u0107oj etapi  imao sam priliku svirati drugi koncert Rahmanjinov pod dirigentskom palicom Pavla De\u0161palja u pratnji orkestra HRT-a u koncertnoj dvorani Vatroslav  Lisinski.  Publika je kontinuirano pratila natjecanje svojom prisutno\u0161\u0107u, a ponajvi\u0161e u zadnjoj etapi kada su zajedno s nama natjecateljima ostali do kraja, do samog progla\u0161enja rezultata i pobjednika. Bilo je fenomenalno osjetiti takvu podr\u0161ku i ushi\u0107enje ljudi koji su slu\u0161ali pa je stoga i nagrada publike koju sam osvojio imala za mene poseban zna\u010daj.<\/p>\n\n\n\n

Ovo me natjecanje ujedno povezalo i s Hrvatskom jer sam ju tada prvi put posjetio i upoznao, a pobjeda mi je donijela i nastupe u drugim hrvatskim gradovima kao \u0161to su Vara\u017edin, \u010cakovec, Zagreb, Osijek,  Zadar te gradovima Bosne i Hercegovine, Sarajevu i Tuzli.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, nastupio sam i na svjetski poznatom festivalu Dubrova\u010dke ljetne igre, gdje sam uspje\u0161no odr\u017eao recital.<\/p>\n\n\n\n

Nakon ovih recitala gostovao sam i u Danskoj, gdje sam odr\u017eao tri recitala te u Norve\u0161koj na konferenciji u organizaciji EPTA u gradu Tromso.<\/p>\n\n\n\n

Recital u Vara\u017edinu mi je donio i poznanstvo s hrvatskim skladateljem Davorom Bobi\u0107em, a jedno je vodilo drugom. Godine 2007. red. prof. art. Davor Bobi\u0107 me je pozvao s prijedlogom da budem gostuju\u0107i profesor na Umjetni\u010dkoj akademiji u Osijeku \u0161to sam i prihvatio.<\/p>\n\n\n\n

Stoga, za natjecanje Svetislav Stan\u010di\u0107 mogu re\u0107i kako mi je otvorilo nove mogu\u0107nosti i ohrabrilo me.<\/p>\n\n\n\n

\u010cime se trenutno u svome repertoaru bavite?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

U svom solisti\u010dkom repertoaru izvodim djela raznih stilova i razdoblja, pa tako \u010desto sviram djela Rahmanjinova, Liszta, Prokofjeva, Chopina, Beethovena, Haydna i drugih skladatelja. U svaki program te\u017eim dodati i time predstaviti neko novo djelo, stoga \u010desto izvodim i djela hrvatskih autora, a ponajvi\u0161e djela D. Bobi\u0107a. Htio bih istaknuti jedan od zadnjih velikih pothvata, svjetske praizvedbe Koncerta za glasovir i simfonijski orkestar \u201eEsseker\u201c D. Bobi\u0107a, uz Hrvatski komorni orkestar pod vodstvom dirigenta Davora Keli\u0107a, na sve\u010danom otvorenju  Osje\u010dkog ljeta kulture 2021. popra\u0107en prisustvom premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Profesora D. Bobi\u0107a odavno poznajem kao prijatelja, pa mi je njegova glazba jasna, razumljiva i bliska, stoga mi je lak\u0161e do\u0107i do cilja koji je zajedni\u010dki autoru i meni.<\/p>\n\n\n\n

U mojem repertoaru su dakako i drugi hrvatski autori kao \u0161to su Berislav \u0160ipu\u0161, Sanda Majurec, Sanja Drakuli\u0107, Milko Kelemen i Josip \u0160tolcer Slavenski.<\/p>\n\n\n\n

U du\u0161i sam konzervativan umjetnik, ali sam uvijek spreman i za nove, modernije stvari.<\/p>\n\n\n\n

Po pitanju sviranja u ansamblu, sviram repertoar koji je odre\u0111en koncepcijom ili povodom doga\u0111aja\/manifestacije,  ovisno o prilici. \u010cesto sviram s kolegom Mariom Zbiljskim i iznimno mi je drago \u0161to sam kroz suradnju s njim stekao znanje i iskustvo sviranja s hrvatskim nacionalnim instrumentom tamburom. Sura\u0111ivao sam i s mnogim opernim pjeva\u010dima, primjerice s tenorom Ladislavom Vrgo\u010dem s kojim sam odr\u017eao mnogo lijepih koncerata kojih se uvijek rado sjetim.<\/p>\n\n\n\n

Imate li kompozitora \u010dija djela najradije izvodite?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Vrlo vjerojatno bi to bili S. Rahmanjinov i D. Bobi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Koje su razlike u obrazovanju pijanista u Hrvatskoj i Bjelorusiji?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Istaknuo bih kako su svuda studenti \u201egladni\u201c znanja, neovisno o tome otkuda su. Treba znati zainteresirati studente pa onda ako imamo znanje i motivirane studente, zanimljivo je raditi. Radio sam s Rusima, Bjelorusima, Kinezima, Japancima, Amerikancima, Bugarima, Hrvatima i dr. – svi su bili \u017eeljni novih znanja. Razlika bi mo\u017eda bila u \u0161kolstvu. Ja sam zavr\u0161io takozvanu \u0161kolu za nadarene; ona je bila pod pokroviteljstvom Konzervatorija. U jednoj zgradi su osnovna i srednja \u0161kola, svi predmeti, a na istom je mjestu i kantina te sportska dvorana. Dakle, djeca nikada ne moraju i\u0107i u neku drugu zgradu. Ondje sam zavr\u0161io dvanaest razreda nakon kojih sam upisao akademiju. Zbog dobre pripreme i predznanja, prijelaz na akademiju pro\u0161ao je vrlo lako i bez stresa. S obzirom na to da u Hrvatskoj nema posebnih \u0161kola za glazbeno nadarenu djecu, u\u010denici su kroz cijelu osnovnu \u0161kolu optere\u0107eni poha\u0111anjem dvije \u0161kole, a u srednjoj \u0161koli u rijetkim gradovima imaju opciju poha\u0111ati glazbeni razred, pa nastavljaju \u0161kolovanje u dvije \u0161kole te akademiju upisuju optere\u0107eni znanjem predmeta koji im za sviranje klavira nisu toliko potrebni. Najve\u0107i problem je zapravo preoptere\u0107enost djece jer od svih predmeta i obaveza koje moraju ispuniti tijekom osnovnog i srednjo\u0161kolskog obrazovanja, nemaju vremena shvatiti i naposljetku na vrijeme odlu\u010diti da je klavir njihov \u017eivotni put, stoga im je dosta te\u0161ko ste\u0107i rutinu vi\u0161esatnog vje\u017ebanja klavira dnevno, pogotovo kada im ostale zabavne aktivnosti studentskog \u017eivota odvla\u010de pa\u017enju od istog.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je najlak\u0161e, a \u0161to najte\u017ee u radu sa studentima?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Najte\u017ee je studentima osvijestiti njihovu samostalnost. Ponekad nisu svjesni da dok su djeca  roditelji i profesori brinu o njima, a \u010dim upi\u0161u fakultet trebaju znati \u0161to \u017eele i voditi sami ra\u010duna o svojim obvezama.<\/p>\n\n\n\n

Smatram kako je akademija svojevrstan me\u0111ustavak izme\u0111u \u0161kole i samostalnog \u017eivota i najbolje je kada studenti na vrijeme shvate da su jedino oni odgovorni za svoj napredak i uspjeh, a da je profesor tu samo kako bi im pomogao do\u0107i do \u017eeljenog rezultata. Kada bi to osvijestili ranije, lak\u0161e bi bilo svladati i realizirati zadatke koje im postavlja akademija. S druge strane, dana\u0161nji studenti su njegovani u 21. stolje\u0107u, koje nudi i zahtjeva visoki kriterij kvalitete i konkurentnosti, stoga sam kroz petnaestogodi\u0161nje iskustvo u pedago\u0161kom radu uvidio kako su studenti uklju\u010deni u suvremeni \u017eivot i kako su spremni odgovoriti na izazove 21. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Postoji li ne\u0161to \u0161to biste u nastavi klavira u Hrvatskoj htjeli promijeniti?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Te\u0161ko je konkretizirati ali moramo biti svjesni kako se nastava konstantno mora mijenjati u skladu s vremenom i novim postavljenim ciljevima.<\/p>\n\n\n\n

Sve ste\u010deno znanje kroz dugogodi\u0161nji profesionalno-umjetni\u010dki i pedago\u0161ki rad akumuliram u proces rada sa studentima na akademiji i inovativnim mentorskim radom postavljam nove ciljeve primjerene instituciji i dana\u0161njem vremenu, nadogra\u0111uju\u0107i i otvaraju\u0107i mogu\u0107nosti pedago\u0161ke prakse.<\/p>\n\n\n\n

Postoji li ne\u0161to na \u0161to ste se morali posebno navikavati nakon preseljenja u Hrvatsku?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Svaka velika \u017eivotna promjena, u ovom slu\u010daju preseljenje u drugu dr\u017eavu, je svojevrstan stres.<\/p>\n\n\n\n

Stres je bio minimaliziran jer je moje preseljenje bilo u dvije \u201eetape\u201c. U prvoj etapi bio sam u statusu gostuju\u0107eg profesora koji podrazumijeva povremenu anga\u017eiranost u radu akademije te dolazak u Hrvatsku. To je bio proces navikavanja i selidbe koji je uvelike olak\u0161ao drugu etapu odnosno preseljenje i stalno zaposlenje na akademiji.<\/p>\n\n\n\n

Kako su Bjelorusi i Hrvati slavenski narodi, mentalitet i \u017eivot su dosta sli\u010dni, stoga nije bilo potrebe za velikim navikavanjem.<\/p>\n\n\n\n

No ipak trebalo se naviknuti na topliju klimu i  \u017eivot u manjoj sredini  koji je puno opu\u0161teniji i mirniji nego u gradu Minsku gdje je klima hladnija zbog skandinavskog utjecaja, gdje ima vi\u0161e od 2 milijuna ljudi i 3 linije Metroa.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jednu pote\u0161ko\u0107u predstavljalo je savladavanje hrvatskog jezik, koji je doista zahtjevan. U tome su mi pomogli i studenti kojima sam rekao da me slobodno ispravljaju, a i danas nakon \u0161to sam tu ve\u0107 godinama od njih nau\u010dim neku novu hrvatsku rije\u010d i to me uvijek razveseli.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je Prokofjev maraton, recite nam vi\u0161e o svojim planovima.<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Maraton Sergeja Prokofjeva jednodnevna je manifestacija koja se sastoji od tri dijela programa. Program sadr\u017ei izvedbu Prokofjevih 9 klavirskih sonata i  predavanja pod nazivom \u201e\u017divot i stvarala\u0161tvo S. Prokofjeva: Klavirske sonate<\/em>\u201d, relevantnog profesora s Muzi\u010dke akademije u Zagrebu, red. prof. art. Jak\u0161e Zlatara i \u201eSergej Prokofjev: glazba knji\u017eevnosti i knji\u017eevnost glazbe<\/em>\u201e doc. dr. sc. Hrvoja Mesi\u0107a i Tina U\u017eara, asistenta.<\/p>\n\n\n\n

Ideju organizacije ovog zna\u010dajnog projekta koji bi bio posve\u0107en jednom velikom umjetniku 20 st. nosim ve\u0107 par godina, a ove se godine obilje\u017eava 70. godi\u0161njica smrti Sergeja Prokofjeva. Nositelji projekta su biv\u0161i i sada\u0161nji studenti moje klase te profesori koji su svojim predavanjima obogatili koncepciju maratona. Svi su rado prihvatili ideju i izrazili \u017eelju za sudjelovanjem. Ideja projekta je odobrena od strane Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, odnosno dekanice prof. dr. sc. Helene Sabli\u0107 Tomi\u0107 koja je svojom pomo\u0107i uvelike pridonijela cijeloj realizaciji na \u010demu sam joj zahvalan.  Naravno, veliku ulogu u realizaciji su imali i producent Antonio \u0160abi\u0107, red. prof. art. Davor Bobi\u0107 i voditelj Odsjeka za Instrumentalne studije i kompoziciju s teorijom glazbe doc. dr. sc. Hrvoje Mesi\u0107 koji su svojom mudro\u0161\u0107u, kreativno\u0161\u0107u i logistikom uvelike pomogli u organizacijskom procesu. Kao umjetni\u010dki voditelj, Yuliya Krasnitskaya pomogla je u procesu pripreme studenata za izvedbu tehni\u010dko-interpretativnim zahtjevnih sonata, a tako\u0111er u cijeloj organizaciji pomogli su i asistentice Kristina Hegedu\u0161 i Matea Mati\u0107 kojima sam neizmjerno zahvalan. Cijeli organizacijski tim broji puno ljudi i uloga stoga sam zahvalan svima na pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj projekt je od velike va\u017enosti za cijelu akademiju, odsjek, a ponajvi\u0161e za moju klasu koja je svojim marljivim trudom postigli veliki uspjeh i stekla veliko znanje jer klavirske sonate obuhva\u0107aju razdoblje od 1. do 103. opusa skladatelja. Ovaj klavirski maraton smatram kao poklon ne samo skladatelju nego i \u0161iroj publici.<\/p>\n\n\n\n

Osim obljetnice Sergeja Prokofjeva ove godine se obilje\u017eava i 150 godina ali drugog Sergeja, Sergeja Rahmanjinova. Plan je do kraja ove godine realizirati koncert s djelima 3 njegove sonate, koje smo ve\u0107 imali priliku prikazati Sarajevskoj publici na Muzi\u010dkoj akademiji Univerziteta Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er obilje\u017eit \u0107emo i 55. ro\u0111endan na\u0161eg red. prof. art. Davora Bobi\u0107a s djelima iz njegovog stvarala\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Kako provodite slobodno vrijeme?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Slobodno vrijeme, kada ga imam, poku\u0161avam posvetiti obitelji. Dana\u0161nji tempo \u017eivota nam se puno vi\u0161e razlikuje od onoga kojeg smo imali kada smo tek doselili, jer nam je \u017eivot oboga\u0107en s dva sina koji sada imaju ve\u0107 8 i pol godina.<\/p>\n\n\n\n

Kao i svim roditeljima djeca su nam u prioritetnoj poziciji i poku\u0161avamo posvetiti \u0161to vi\u0161e kvalitetnog vremena njima. Svaki dan je pun nepredvi\u0111enih stvari, iznena\u0111enja a ponajvi\u0161e lijepih trenutaka s njima stoga smo uvijek aktivni i u punoj snazi,  a ponekad uspijemo uhvatiti i koji trenutak za sebe.<\/p>\n\n\n\n

I za kraj, \u0161to biste poru\u010dili mladim pijanistima koji se mo\u017eda u ovome trenutku pripremaju iza\u0107i na prijemni ispit?<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Mladim pijanistima preporu\u010dio bih da \u0161to prije na jedan ozbiljniji i zreliji na\u010din pristupe u\u010denju o glazbi i samom sviranju instrumenta i naravno da \u0161to prije upoznaju svijet sveu\u010dili\u0161ta kao dodatan izvor znanja za lak\u0161i prijelaz u studentsku fazu.<\/p>\n\n\n\n

Trud i kontinuirani rad uz kvalitetno mentorstvo profesora zasigurno \u0107e donijeti veliki napredak u osobno-profesionalnom razvoju, a sve u svrhu glazbe, jer smo zbog glazbe tu.<\/p>\n\n\n\n

Kako je narodni umjetnik Sovjetskog Saveza, profesor Moskovskog dr\u017eavnog konzervatorija Viktor Mer\u017ehanov volio re\u0107i: \u201eU glazbi ja vidim spasenje\u201c.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Fotografija: Ivana Guganovi\u0107<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

J. S. Bach Piano Concerto D minor BWV 1052
KONSTANTIN KARSNITSKY, klavir
Petr Vandilovsky, State Chamber Orchestra of the Republic of Belarus<\/p>\n\n\n\n

\n