<\/p>\n\n\n\n
Autor: Marinko Plazibat \/ <\/p>\n\n\n\n
Valentino je kao ime 1983. izmislio dizajner Predrag Do\u0161en za kafi\u0107 koji je odlu\u010dio otvoriti ugostitelj Boras u preure\u0111enom prostoru nekada\u0161nje mesnice i sve to od njega naru\u010dio, pi\u0161e o tome jedan autenti\u010dni Valentinovac \u2013 povjesni\u010dar umjetnosti i vi\u0161i kustos Vlastimir Kusik. Osim toga, unutra\u0161nji plavi prostor od staklenih cigala je, podvla\u010di Kusik, potpisao najavangardniji tada\u0161nji, po\u010detkom 80-ih, arhitekt Dragan Kljenak Mes, danas ve\u0107 odavna u Kanadi.<\/p>\n\n\n\n
Elegantna i stroga psihodelija toga kafi\u0107a pozvala je visoko u svoj konstruktivisti\u010dno uzvijeni strop novu osje\u010dku avangardu, punk i novi val, da zauzmu \u201esvih\u201c 8 kvadratnim metara toga prostora i preokrenu ga u ulicu ispred, u omanje raskri\u017eje s Reljkovi\u0107evom, koju uskoro svakoga vikenda pune stotine i stotine pa tako sve do 27. lipnja 1991., a zatim u malim otajnim skupinama dalje kroz rat i daljnja desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
U tome kafi\u0107u osje\u010dke 80-e pi\u0161u glazbene albume, sla\u017eu rockerske trojke i \u010detvorke pa i vi\u0161e, smi\u0161ljaju izlo\u017ebe, skiciraju crte\u017ee, snimaju filmove. Prije toga, mnogi od tih umjetnika konobare u samom Valentinu, a tek kasnije su radnici, novinari, urednici, producenti, \u201eradikalni Valentinovci\u201c ili pak sjajne medicinske sestre, komercijalisti, lije\u010dnice, profesori osje\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, privatni nakladnici i knji\u017eari. Kultni film Osijek, petak 13, upravo tamo u ratu snima Ivan Faktor, a njegova i Zekina skupina Valentinovaca smi\u0161lja projekt Noise Slawonische Kunst pa sla\u017eu 17 nevjerojatnih kreativnih stvari \u2013 bend, koncerte, nastupe, predstave, knjige, knjige, knjige, izlo\u017ebe fotografija…<\/p>\n\n\n\n
Goran je Rem jedan od autora koji su upravo tamo \u201erazgovarali\u201c re\u010denice koje \u0107e stizati u ne samo u zajedni\u010dke projekte nego i njihove umjetni\u010dke knjige. U njegovu slu\u010daju rije\u010d je o njegove \u201edruge\u201c tri zbirke pjesama, o trilogiji iz 1985-e (Post ili past-Agregacija slova-Jesenji metak<\/em>), po\u0161to mu je prva knjiga ve\u0107 bila datirana u 1979-u.<\/p>\n\n\n\n \u010cetrdeset i pet je godina i deset jezi\u010darski zaigranih zbirki sa 700-tinjak pjesama Rem dosada potpisao, a Sanjin Sorel, pjesnik i kriti\u010dar iz Rijeke napravio naju\u017eu selekciju od 149 pjesama te ju predao \u010dasopisu Knji\u017eevna rije\u010d Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga na objavljivanje urednici Vlasti Markasovi\u0107. Uz dvobroju 1-2 2024. toga \u010dasopisa tako\u0111er su i presnimci naslovnica 10 zbirki, kao i 10 doku-snimaka Removih medijskih radova jer je osim poezije i u smjeru ispitivanja granica jezika i\u0161ao jedan velik dio medijskih istra\u017eivanje toga autora (izvedba, interdrama, instalacija, postav, plakat, procesualni skupni rad). Ono jako va\u017eno za ovaj svezak je i 6 kriti\u010darskih radova napisanih ba\u0161 za ovo izdanje, kojega potpisuju prireditelj Sanjin Sorel opse\u017enom studijom, filozof Ivan Milenkovi\u0107 teoremom mno\u017eine subjekata, pjesnikinja Mateja Jur\u010devi\u0107 \u2013 punktiranjem punk strategije, kriti\u010darica Darija \u017dili\u0107 \u2013 suglasjem o otvorenoj emo-ekspresivnosti, sociolog To\u010dni Valenti\u0107 \u2013 opisom stalnog jezi\u010dnog mijenjanja, komparatist Ned\u017ead Ibrahimovi\u0107 \u2013 ukazivanjem na kompaktnost pjesmarice unikatnog autora, usprkos izboru iz vi\u0161e knjiga.<\/p>\n\n\n\n Uz tu zbirku tj. \u010dasopisni temat naslovljen To je materijal<\/em>, Remu je ove godine iza\u0161la i posve nova zbirka pjesama, naslovljena Malo prije svega odavno smo<\/em>, koja izlazi u MM biblioteci nakladnika Meandarmedia, tj kod Branka \u010cegeca kojega se smatra Galimardom hrvatskoga nakladni\u0161tva, a u Osijeku je \u010dest gost upravo od sredine osamdesetih, nedavno i petoljetni docent knji\u017eevne umjetnosti. Za tu knjigu bilje\u017ei Ned\u017ead Ibrahimovi\u0107 na njenu blurbu: Remove pjesme po\u010dinju kao jezi\u010dke \u201cprovokacije\u201d, a zavr\u0161avaju kao osvojena i \u010ditatelju ponu\u0111ena sloboda. Taj pjesni\u010dki jezik odaje, p(r)okazuje i otkriva osje\u0107aje, rafinmane, ideje, stavove, ta\u010dku promatranja subjektove ljubavi, njegovih nesagorjelih \u017eelja i postignu\u0107a (pa kamo \u0107e taj san oti\u0107i?<\/em>) \u2013 u sko\u010dnim slikama i zavodljivoj ritmi\u010dko-melodijskoj strukturi (mimoilazimo sve osim ritma<\/em>) jedne izvanredne autorske poetike.<\/p>\n\n\n\n Kafi\u0107 Valentino 31. kolovoza 2024. u 18 sati, uz pogovaratelja obje knjige pjesnika, romanopisca i knji\u017eevnog znanstvenika te filmologa Ned\u017eada Ibrahimovi\u0107a \u2013 studenta ina\u010de prve generacije \u010detverogodi\u0161nje osje\u010dke kroatistike iz 1977., izvodi svoju prvi knji\u017eevni program, uop\u0107e i ikada. Tamo su predstavljena dva spomenuta izvanredna Remova izdanja, uz tako\u0111er udio urednika Branka \u010cegeca, kao neku vrstu nostalgijskog programa oporavka zaborava. Dakako da je Rem, sklon trilogijama, ne samo kao 1985. nego i 2005., i ove godine objavio i tre\u0107u stvar \u2013 digitalno izdanje zbirke Netko na bubnjevima odsvira likovnu agoniju<\/em>, potpisanu nakladni\u010dkim imenom davnog Valentinova konobara Kre\u0161imira Pintari\u0107a i njegove digitalno u Hrvatskoj najuglednije web-ku\u0107e BEK.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor: Marinko Plazibat \/ Valentino je kao ime 1983. izmislio dizajner Predrag Do\u0161en za kafi\u0107 koji je odlu\u010dio otvoriti ugostitelj Boras u preure\u0111enom prostoru nekada\u0161nje […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":481,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,6],"tags":[8,108],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/476"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=476"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/476\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":482,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/476\/revisions\/482"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/481"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=476"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=476"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=476"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}