<\/p>\n\n\n\n
Autorica: Paula Rem \/ <\/p>\n\n\n\n
Promocija knjige “Knji\u017eevnost i \u017eivot” autora doc. dr. sc. Branka Marijanovi\u0107a odr\u017eana je 17.1.2025. godine. O interesu za temu svjedo\u010di i odli\u010dna posje\u0107enost \u2013 poglavito studenti i mladi bili su zainteresirani za temu \u010ditanja. Knjigu je predstavio prof. dr. sc. \u017deljko Senkovi\u0107, a mlada publika posebno je dobro primila samog autora, koji je nastupio vedro i komunikativno, zrcale\u0107i pozitivnu energiju nakon dugogodi\u0161njeg iskustva rada u srednjoj \u0161koli i na fakultetu.<\/p>\n\n\n\n
Autor je sve posjetitelje odmah privukao u svijet sazdan od knji\u017eevnih narativa \u2013 kao primjer, interpretirao je roman Jane Austen “Ponos i predrasude” temeljem Descartesove filozofije prema kojoj svatko gradi vlastitu stvarnost prema unaprijed odre\u0111enim mi\u0161ljenjima. Svatko se susre\u0107e samo s onim \u0161to o\u010dekuje, a ono \u0161to nije u skladu s njegovim prethodnim uvjerenjima, ne mo\u017ee niti primiti ako prethodno ne dekonstruira svoj sustav uvjerenja. Na taj na\u010din, svako novo iskustvo u potpunosti mijenja stvarnost u kojoj se nalazimo. Autor Branko Marijanovi\u0107 tako\u0111er je naveo primjer sociologa Karla Poppera, prema kojemu je postojanje jednog crnog labuda dovoljno za demantiranje teze da su svi labudovi bijeli. No, ako se otkrije jedan, ubrzo \u0107e se otkriti jo\u0161 crnih labudova \u2013 na taj na\u010din, kompletna stvarnost postat \u0107e druk\u010dija, sazdana od podjednakog broja bijelih i crnih labudova. Ovaj primjer autor je upotrijebio u svrhu motiviranja mladih za \u010ditanje knjiga \u2013 u pitanju iz publike, jedan mladi\u0107 je priupitao kako po\u010deti s \u010ditanjem knjiga, ako se u pro\u0161losti susretao samo s tekstovima koji mu se nisu svidjeli \u2013 a autor je objasnio kako je jedna jedina zanimljiva knjiga dovoljno da se pokrene lavina. Prema tome, otkri\u0107e jedne knjige koja je kvalitetna, koja anga\u017eira \u010dovjeka intelektualno i emocionalno, tjera ga da iznova otkrije samog sebe i promijeni svoj \u017eivot, mo\u017ee biti po\u010detka to\u010dka nakon koje \u010ditatelj tra\u017ei druge knjige tog autora, ili knjige spomenute u toj knjizi, ili knjige koje su slu\u017eile kao inspiracija za tu knjigu… i na taj na\u010din zavoli \u010ditanje. O motivu mijenjanja \u017eivota autor je govorio prema Nietscheovom pitanju: da \u017eivimo ovaj jedan te isti \u017eivot beskona\u010dno mnogo puta, bismo li bili zadovoljni? Da moramo slu\u0161ati predavanja na jednom fakultetu cijeli \u017eivot, koji bismo odabrali? Upravo knjiga mo\u017ee biti polazi\u0161na to\u010dka za takve odluke, pri \u010demu \u010ditatelj o\u017eivljuje svoje vlastite misli i osje\u0107aje kroz likove, pa tako projicira vlastite aspekte osobnosti npr. na Hamleta, koji je nekima vrlo odbojan, a nekima simpati\u010dan lik.<\/p>\n\n\n\n
Autor je tako\u0111er spomenuo “Dnevnik Ane Frank” koji poma\u017ee dana\u0161njim \u010ditateljima poistovjetiti se s jednom djevoj\u010dicom koja je stradala u Holokaustu. Kroz emocionalni anga\u017eman, \u010dovjek mo\u017ee suosje\u0107ati s cijelim narodom koji je patio i osuditi re\u017eim koji ga je progonio. Taj pristup, navodi autor, u\u010dinkovitiji je od suhoparnog u\u010denja brojki i \u010dinjenica. To je funkcija knji\u017eevnosti, natjerati na razmi\u0161ljanje i osje\u0107anje, koje \u0107e vremenom rasti poput lavine, pa \u0107e se prenijeti i na druge aspekte \u017eivota \u2013 i na teme koje mo\u017eda nisu direktno povezane s po\u010detnom to\u010dkom. Navedeno je kako je u su\u0161tini sve me\u0111usobno povezano, a svako \u010ditanje knjige ozna\u010dava novi po\u010detak od kojeg se grana mre\u017ea u svim smjerovima. Autor je naveo korisnost i primjenjivost knji\u017eevnosti u svakodnevnom \u017eivotu, pa je tako na primjeru Jane Austen istaknuo refleksiju dru\u0161tvenih odnosa i politike (kroz vezu izme\u0111u gra\u0111anskog i plemi\u0107kog dru\u0161tva), ali i zrcaljenje vlastitih ljubavnih odnosa svakog \u010ditatelja, koji mo\u017ee prona\u0107i vrstu svoje veze kroz nekoliko vrsta veza koje su opisane u romanu kao svojevrsni “test osobnosti”.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er je bilo govora o dru\u0161tvenim konfliktima, koji se u\u010de na primjeru Homerove “Ilijade”, na taj na\u010din \u010dine\u0107i ju primjenjivom u dana\u0161njem dru\u0161tvu. Ukazano je da “Ilijada” tematizira rat izme\u0111u Grka i Trojanaca, no Trojanci se rijetkokad u tekstu spominju, a fokus radnje je zapravo na sva\u0111ama izme\u0111u Grka. Ako nema konflikta na razini politike, onda \u0107e biti na razini manjih sociolo\u0161kih struktura, a na koncu je tu konflikt sa samim sobom. Citiran je Jordan Peterson, koji navodi kako svaki \u010dovjek igra vi\u0161e dru\u0161tvenih uloga u vertikalnom smislu (npr. u odnosu prema roditeljima, prijateljima, poslovnim kolegama, u trgovini, itd.), i u horizontalnom smislu (“ja” iz pro\u0161losti u ulozi bebe, u\u010denika, studenta \u2013 svi “ja” koji su morali “umrijeti” da bi se rodio sada\u0161nji “ja” jo\u0161 uvijek su \u017eivi na nekoj razini i mogu se suprotstaviti ovom “ja” koji trenutno dominira). Na taj na\u010din, razli\u010dite verzije jedne osobe dolaze u me\u0111usobni konflikt na svjesnoj ili nesvjesnoj razini.<\/p>\n\n\n\n
U komunikaciji s publikom, rije\u010di je bilo tako\u0111er o dru\u0161tvenim mre\u017eama i negativnom utjecaju na mlade, koji ne shva\u0107aju da se ljudi na tim medijima la\u017eno predstavljaju. Govorilo se i o pridavanju pozornosti negativnim umjesto pozitivnim doga\u0111ajima, pa se tako npr. slu\u010daj u kojem je netko razodjeven pro\u0161etao ulicom prenosi medijima mnogo vi\u0161e nego, npr. neko va\u017eno postignu\u0107e u odre\u0111enom znanstvenom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n
Bilo je rije\u010di i o metodama obra\u0111ivanja lektirnih naslova putem gledanja filma na satu. Svaka polazna to\u010dka je dobra, navodi autor, jer nije potrebno mnogo. Dovoljan je jedan jedini dokaz za neko uvjerenje i lavina \u0107e nas sama dovesti do daljnjih dokaza. Ako se jedna jedina knjiga poka\u017ee kvalitetnom i primjenjivom na na\u0161 \u017eivot, jo\u0161 mnogo takvih knjiga na\u0107i \u0107e put do nas.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Autorica: Paula Rem \/ Promocija knjige “Knji\u017eevnost i \u017eivot” autora doc. dr. sc. Branka Marijanovi\u0107a odr\u017eana je 17.1.2025. godine. O interesu za temu svjedo\u010di i […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":508,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,6],"tags":[59,28,65,153],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/507"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=507"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/507\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":510,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/507\/revisions\/510"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/508"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}