Razgovarao: Martin Ragu\u017e \/<\/p>\n\n\n\n
Stvarala\u0161tvo Sanje Drakuli\u0107<\/strong> \u0161irom je otvorilo prostore suvremenoga glazbenog \u017eivota energi\u010dnom gestom mo\u0107nog stvarala\u010dkog potencijala. Predstavnica prve generacije mladih skladatelja nove Hrvatske, te\u0161ko pro\u017eivjev\u0161i dramati\u010dne doga\u0111aje jugoslavenskog raspada, jedva da je bila u\u0161la u razdoblje umjetni\u010dke zrelosti, a ve\u0107 je postala autoricom vi\u0161e od stotinu kompozicija u svim \u017eanrovima suvremene glazbe: od velikih scenskih djela – opere i baleta, simfonija, koncerata, oratorija i zborova, do komorno-instrumentalnih kompozicija za razli\u010dite sastave, solisti\u010dkih instrumentalnih i vokalnih kompozicija te elektronske glazbe. Drakuli\u0107 je zapo\u010dela svoje glazbeno putovanje u rodnom Zagrebu: prvo u G\u0160 Lisinski, a zatim na MA, u klasi istaknute pijanistice P. Gvozdi\u0107, koja je me\u0111u prvima podr\u017eala skladateljske eksperimente svoje u\u010denice. Taj novi hobi – komponiranje – uputio je mladu diplomiranu glazbenicu u Moskvu, na poha\u0111anje cijelog studija kompozicije unutar zidina Moskovskoga konzervatorija, kod profesora A. Pirumova i J. Bucka. Tijekom studija u Moskvi Drakuli\u0107 upija ne samo tradiciju ruske skladateljske \u0161kole nego i sve nove i zna\u010dajne tendencije svjetske kulture, posje\u0107uju\u0107i seminare vode\u0107ih europskih i ameri\u010dkih skladatelja koji su gostovali u Moskvi: Stockhausena, Bouleza, Cloziera, Stroppe, Crumba, Eatona, Xenakisa, Appletona i drugih. Upoznavanje razli\u010ditih slojeva suvremene glazbene kulture oblikovalo je stvarala\u010dki stav mlade autorice, koji je ve\u0107 u najranijim djelima prodro u teme univerzalnog zna\u010denja te o njima otvoreno i sugestivno govorio. \u010clanica skladateljskih saveza triju zemalja – Hrvatske, Rusije i Velike Britanije, Drakuli\u0107 je aktivna sudionica me\u0111unarodnoga glazbenog \u017eivota dana\u0161njice. Njezine kompozicije \u010duju se na najve\u0107im me\u0111unarodnim forumima suvremene glazbene umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu. Sama nastupa kao pijanist izvode\u0107i poglavito vlastite skladbe.<\/p>\n\n\n\n Konstantno u\u010dim i ne prestaje mi biti zanimljivo. Naravno, ne bavim se samo glazbom. Podru\u010dje mojih interesa je odmalena bilo \u0161iroko. U\u010dila sam jezike, sportove, osvajala nagrade iz matematike, za likovne i dramske radove, te poha\u0111ala sve slobodne aktivnosti koje su bile u opticaju. Roditelji su vodili moju sestru Vesnu i mene na putovanja u inozemstvo kad god bi se ukazala prilika. Poha\u0111ala sam klasi\u010dnu osnovnu i klasi\u010dnu gimnaziju, pa anti\u010dke teme volim odavno. Zanimljivo je da sam klavir u\u010dila kod pijanistice i pjeva\u010dice Eleonore \u010calogovi\u0107 u srednjoj \u0161koli Lisinski u Zagrebu, gdje je kod njenog oca Vaclava Humla Dora Peja\u010devi\u0107 u\u010dila violinu. Povijest je lako saglediva, jer postoje poveznice. Drago mi je da me danas zovu Dora Peja\u010devi\u0107 na\u0161eg vremena. Svi su mi dragi i \u010dini mi se da su svi \u017eivi i tu negdje se kre\u0107u. Nadasve cijenim sadr\u017eaj i majstorstvo, a toga ima u svim epohama. Razne skladatelje volim ili cijenim zbog raznih razloga.<\/p>\n\n\n\n Po\u010dela sam istra\u017eivati na klaviru jo\u0161 u osnovnoj glazbenoj \u0161koli. Svoju prvu skladbu \u201e5 Minijatura\u201c sam izvela na diplomskom ispitu iz klavira kao djelo doma\u0107eg autora uz pisanu preporuku Stanka Horvata.<\/p>\n\n\n\n Nisam. Dakako da se mijenjam s vremenom, ali sam ja i dalje ja. Konkretno, spomenute Minijature i danas izvodim, a i drugi ih izvode.<\/p>\n\n\n\n Za orkestar, klavir, zbor itd. Svaki sastav je dobar, ima svoje osobitosti i prostor za istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n Apsolutno sve utje\u010de na moj skladateljski rad, pa tako i folklor i kulture drugih zemalja svijeta. Ne mogu zamisliti svoj \u017eivot izoliran od okolice i svijeta. Me\u0111utim, kad skladam, pa\u0161e mi da se izoliram.<\/p>\n\n\n\n \u017divimo u vrijeme krajnje proturje\u010dnih te\u017enji. \u017delimo biti i razli\u010diti i isti istovremeno. Tzv. suvremena klasi\u010dna glazba se izvodi poglavito na festivalima koji su od nekada\u0161njeg pijedestala za novu glazbu prakti\u010dki postali geto za nju. Glazba koja nema izvo\u0111a\u010de ili nema publiku \u2013 ne funkcionira i osu\u0111ena je na praizvedbu i ni\u0161ta vi\u0161e od toga. Ve\u0107ina tzv. suvremene glazbe zvu\u010di sli\u010dno, kao da ponovo imamo zajedni\u010dki pravac u povijesti glazbe.<\/p>\n\n\n\n Smjer kretanja glazbe odgovara smjeru kretanja na\u0161e civilizacije. Me\u0111utim, u tom su\u017eivotu obrazovanje, uklju\u010duju\u0107i i glazbeno, opasno kaska za tehnolo\u0161kim dru\u0161tvom. Tehnolo\u0161ki razvoj je br\u017ei, \u010dak se izmi\u010de kontroli, kao \u0161to je to slu\u010daj s umjetnom inteligencijom. S jedne strane imamo sve manje mladih skladatelja s klasi\u010dnim znanjima, a sve vi\u0161e onih koji uop\u0107e ne poznaju glazbenu gramatiku ve\u0107 koriste samo razne programske podr\u0161ke, AI i drugo. U zadnje vrijeme broj studenata tzv. klasi\u010dne kompozicije u svijetu opada. Kompozicija je ru\u010dni rad kojega prepoznaju i izvo\u0111a\u010di i publika. Ne ka\u017eem da je nestao, ali je potisnut u drugi plan. Ve\u0107ina populacije uglavnom konzumira \u201ekonfekcijsku\u201c glazbu usput. Unato\u010d svemu, na dobru novu glazbu svi reagiraju dobro i to na svakom pedlju na\u0161e planete. Skladatelj Edgar Alandia lijepo ka\u017ee da je tajna dobre skladbe u omjeru \u201einfo : memo\u201c, tj. koliko informacije ostaje u memoriji slu\u0161atelja.<\/p>\n\n\n\n Op\u0107enito, sva glazba je dostupnija nego ikad preko elektronskih medija. Istovremeno se u Puli dogodi zabrana koncertnog nastupa grupe Meja\u0161i. Jo\u0161 jedna proturje\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n Neko vrijeme sam radila kao nastavnik klavira u Zagrebu. U Moskvi sam radila kao asistent i kao korepetitor. Nakon toga sam radila u Lovranu na Visokoj \u0161koli za glazbenu umjetnost I. Mirkovi\u0107, pa sam boravila u Londonu i bila slobodni umjetnik neko vrijeme, a od 2000. radim u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n Skoro \u010detvrt stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Poti\u010de me upoznavanje s novim nara\u0161tajima te osje\u0107aj da sam im potrebna i da im mogu skratiti put u prou\u010davanju\u2026 U\u010dim ih da je najva\u017enije usuditi se te da je u glazbi sve mogu\u0107e ako je potrebno.<\/p>\n\n\n\n Uspje\u0161an mentor ne name\u0107e svoj stil, poti\u010de razvoj studentove li\u010dnosti i \u0161titi ga od negativnog utjecaja akademizma. Va\u017eno je i razgovarati o drugim temama, kao npr. o filozofiji, religiji, povijesti, literaturi i sl. Sla\u017eem se s Gubajdulinom kad ka\u017ee da se ne mo\u017ee nekoga nau\u010diti skladati. Messiaen je na nastavi kompozicije najmanje pri\u010dao o kompoziciji.<\/p>\n\n\n\n Rijetko mladi glazbenik uop\u0107e nije svjestan skladateljskog talenta. Me\u0111utim, rijetko \u0107e i sam od sebe po\u010deti skladati. Smatram da je pravi trenutak za skladanje onda kad mladi glazbenik vlada nekim instrumentom.<\/p>\n\n\n\n Veliki broj skladatelja dana\u0161njice ne koristi ni instrumente ni notno pismo. Postoji \u201esound\u201c i postoji \u201emusic\u201c, ba\u0161 kao u istoimenom britanskom udru\u017eenju. Me\u0111u onima koji se bave tzv. klasi\u010dnom kompozicijom postoje pojedinci koji sami izvode svoja djela i oni su trenuta\u010dno naro\u010dito tra\u017eeni. Upravo sam u svojstvu skladatelja-izvo\u0111a\u010da sudjelovala na festivalu i konferenciji u Bogoti. S druge strane, profil izvo\u0111a\u010da se mijenja i \u0161iri, pa sve vi\u0161e akademija u svijetu nudi diplomski studij \u201eIzvo\u0111a\u010d-skladatelj\u201c. The more the merrier. Ono \u0161to smo mi na AUK hrabro uveli i uspje\u0161no realiziramo je kolegij Uvod u kompoziciju za instrumentaliste. Gdje god to spomenem, izazovem divljenje.<\/p>\n\n\n\n Ideja projekta je selektirati najbolja klavirska dua i najbolju glazbu za klavirska dua, koncertno predstaviti javnosti, pohraniti informaciju u biblioteci AUK i tako stvoriti relevantan izvor dostupan svima online. Ideja je za\u017eivjela zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci dekanice i kruga na\u0161ih pijanista.<\/p>\n\n\n\n Ideja je odmah prepoznata, privukla je potporu AUK, a odaziv na\u0161ih profesora, studenata, gostiju te doma\u0107e i inozemne stru\u010dne kritike je iznad o\u010dekivanog. Quattromania <\/em>\u0107e se nastaviti odr\u017eavati po\u010detkom prolje\u0107a svake godine.<\/p>\n\n\n\n To je svakako vrlo prakti\u010dno. Neko djelo za klavir i orkestar se mo\u017ee predstaviti javnosti s pomo\u0107u dva klavira. Orkestralno djelo tako\u0111er. Prokofjevljev balet Romeo i Julija<\/em> postoji i kao tri orkestralne suite i kao klavirska suita. Ba\u0161 na Quattromaniji <\/em>smo slu\u0161ali koncert skladbi bugarskog skladatelja Pan\u010da Vladigerova, koji je svoja najpopularnija simfonijska djela majstorski priredio za dva klavira kako bi se \u010de\u0161\u0107e izvodila.<\/p>\n\n\n\n Vlastiti glazbeni izri\u010daj bi skladatelj trebao imati u startu, prije studija. Talent je taj radar koji daje sigurnost, sugestivnost i pokreta\u010dku snagu. Premda, mo\u017eete imati talent, ali ne i potrebu da ga ispoljite. Izbor zanimanja je svaki dan sve ve\u0107i, pa je logi\u010dno da se \u010dovjek bavi onim \u010demu je sklon i \u0161to mu \u201elako ide\u201c. Mada, nedavno sam upoznala skladatelja doktoranda koji je obja\u0161njavao da mu je svako novo djelo \u201epain\u201c, jer ga ne zadovoljava istra\u017eivanje zvuka, a ne \u017eeli ni da mu djelo ima formu, pa je napisao quasi Sonatu na jednom tonu. Sve opcije su otvorene. Za pronala\u017eenje mjesta pod suncem, potrebno je i malo sre\u0107e. Nema jedinstvenog savjeta za skladatelje koji su tek zapo\u010deli s podu\u010davanjem mladih, jer je svatko poseban \u2013 i svaki nastavnik i svaki u\u010denik. Ka\u017eu da postoji \u010detiri vrste glazbenika: oni koji su ro\u0111eni za glazbu i imaju dobru \u0161kolu; oni koji su ro\u0111eni za glazbu i imaju lo\u0161u \u0161kolu; oni koji nisu ro\u0111eni za glazbu a imaju dobru \u0161kolu; oni koji nisu ni ro\u0111eni za to niti imaju \u0161kolu. Ovi zadnji su silom prilika najprodorniji. Glazba je svakako jedan od fenomena ljudskog postojanja i sretna sam da imam svoj mali udio u njoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Razgovarao: Martin Ragu\u017e \/ Stvarala\u0161tvo Sanje Drakuli\u0107 \u0161irom je otvorilo prostore suvremenoga glazbenog \u017eivota energi\u010dnom gestom mo\u0107nog stvarala\u010dkog potencijala. Predstavnica prve generacije mladih skladatelja nove […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":513,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4,13],"tags":[54,114,113],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/512"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=512"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/512\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":516,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/512\/revisions\/516"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/513"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=512"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=512"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Ispri\u010dajte nam ukratko o Va\u0161im po\u010decima glazbenog djelovanja, te o Va\u0161em putu kroz glazbeno \u0161kolovanje i stru\u010dno usavr\u0161avanje kao pijanistica i skladateljica.<\/h5>\n\n\n\n
Kad sam trebala odlu\u010diti \u0161to \u0107u studirati \u2013 samo iza vrata koja se zovu glazba krila se tajna. Polo\u017eila sam prijemni a da nisam znala u \u010dijoj klasi \u0107u studirati. Oti\u0161la sam ravno kod Pavice Gvozdi\u0107 koja mi je bila uzor. Prihvatila me, nau\u010dila me vjerovati intuiciji, stajati iza svog djela i na zadnjoj godini studija uputila me k Stanku Horvatu. Njemu su se moje prve skladbe svidjele i samo me porinuo u ocean kao veliki brod. Stvarno je zanimljivo kako me put vodio od jednog odli\u010dnog profesora k drugom. One manje zanimljive sam brzo zaobilazila. Ne bih im vjerovala i ne bismo kliknuli. Zato se nisam dugo zadr\u017eala ni u na studiju u Parizu ni u Be\u010du. Na Moskovskom dr\u017eavnom konzervatoriju P. I. \u010cajkovski sam se zadr\u017eala na studiju kompozicije (A. Pirumov), na usavr\u0161avanju iz klavira (R. Kehrer), studiju orgulja (O. Yanchenko) i doktorskom studiju iz muzikologije (E. Gordina). Udisala sam punim plu\u0107ima. Jedva \u010dekam da se tragi\u010dna doga\u0111anja zavr\u0161e i posjetim festival Moskovska jesen, 2D2N festival u Odesi, \u010cernihivu, Kyiv Music Fest i druge.<\/p>\n\n\n\nKoji skladatelji i njihov rad su Vam bili ili jo\u0161 uvijek jesu najdra\u017ei za analiziranje majstorstva skladanja?<\/h5>\n\n\n\n
Kada ste po\u010deli skladati i koja je Va\u0161a prva skladba?<\/h5>\n\n\n\n
Kada pogledate na svoje po\u010detke skladateljskog djelovanja, jeste li neke svoje prve kompozicije ikad smatrali ili ih smatrate nedostojnima sebe u odnosu na Va\u0161 sada\u0161nji rad?<\/h5>\n\n\n\n
Za koji Vam je sastav ili instrument najdra\u017ee skladati?<\/h5>\n\n\n\n
Utje\u010du li na Va\u0161 skladateljski rad folklor i kulture drugih zemalja svijeta?<\/h5>\n\n\n\n
Kakav je Va\u0161 pogled na smjer kretanja dana\u0161nje glazbe?<\/h5>\n\n\n\n
Je li oduvijek Va\u0161 umjetni\u010dki rad bio popra\u0107en i pedago\u0161kim?<\/h5>\n\n\n\n
Koliko dugo podu\u010davate druge o umije\u0107u sviranja i skladanja?<\/h5>\n\n\n\n
\u0160to Vas poti\u010de na rad s mladim glazbenicima?<\/h5>\n\n\n\n
Koje su po Vama odlike uspje\u0161nog mentora skladanja?<\/h5>\n\n\n\n
Iz Va\u0161eg iskustva, mo\u017ee li se i na koji na\u010din prepoznati talent mladog glazbenika za skladanje prije nego li je on sam svjestan toga?<\/h5>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je u dana\u0161nje vrijeme te\u0161ko ostvariti praizvedbu vlastitog djela, trebaju li i skladatelji biti aktivni u izvo\u0111a\u010dkom podru\u010dju, barem po pitanju izvo\u0111enja vlastitih djela?<\/h5>\n\n\n\n
Krajem o\u017eujka ove godine na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku odr\u017eano je prvo izdanje festivala Quattromania<\/em>. Ispri\u010dajte nam kako je za\u017eivjela ideja osnivanja festivala?<\/h5>\n\n\n\n
Kako je prvo izdanje prihva\u0107eno od strane studenata, izvo\u0111a\u010da i predava\u010da koji su bili uklju\u010deni u festival?<\/h5>\n\n\n\n
Osvr\u0107u\u0107i se na pitanje o tome trebaju li skladatelji biti i izvo\u0111a\u010di vlastitih djela, je li jedan od ciljeva Quattromanije <\/em>mlade skladatelje potaknuti na obra\u0111ivanje svojih skladbi za ansamble i orkestre za klavir \u010detveroru\u010dno upravo s ciljem da sami uz svoje kolege ostvare praizvedbe djela namijenjenih ve\u0107em broju izvo\u0111a\u010da?<\/h5>\n\n\n\n
Za kraj, \u0161to savjetujete mladim skladateljima koji su nesigurni u svoje poku\u0161aje nala\u017eenja svog glazbenog jezika i svog \u201emalog mjesta pod nebom\u201c i \u0161to savjetujete skladateljima koju su tek zapo\u010deli s podu\u010davanjem mladih skladatelja?<\/h5>\n\n\n\n