{"id":683,"date":"2026-04-12T09:41:00","date_gmt":"2026-04-12T08:41:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/?p=683"},"modified":"2026-04-12T09:49:53","modified_gmt":"2026-04-12T08:49:53","slug":"cetinje-osjeca-ritam-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/2026\/04\/12\/cetinje-osjeca-ritam-hrvatske\/","title":{"rendered":"Cetinje osje\u0107a ritam Hrvatske"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-right\">Autor: Senad Ga\u010devi\u0107 \/ <\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">\u010clanak je izvorno objavljen na portalu Fokalizator.<\/h5>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">https:\/\/fokalizator.me\/cetinje-osjeca-ritam-hrvatske\/<\/h5>\n\n\n\n<p>U utorak 24. marta na Cetinju je odjekivala\u00a0<em>Muzika s adresom Hrvatska<\/em>. Neobi\u010dan naziv odmah je privukao radoznalu publiku, ali i nagovijestio koncept ve\u010deri u kojoj muzika nadilazi granice i povezuje prostore. Rije\u010d je o projektu \u2013 ciklusu koncerata-simpozijuma pod nazivom\u00a0<em>Muzika s adresom<\/em>, koji isti\u010de razli\u010ditosti i bliskosti muzi\u010dkih geografija. Projekt su 2021. godine pokrenuli Sanja Drakuli\u0107 i Evgueni Zoudilkine iz Portugala.<\/p>\n\n\n\n<p>Koncert na Cetinju bio je uzvratni, budu\u0107i da je\u00a0<em>Glazba s adresom Crna Gora<\/em>\u00a0odr\u017eana u decembru 2024. na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, kada smo harmonika\u0161 Safet Drljan i ja branili boje crnogorske muzike, dok su osje\u010dki studenti i saradnici priredili niz prigodnih izlaganja. Na poziv \u201eZetskog doma\u201c i Centra za regionalnu saradnju, uz podr\u0161ku Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja i Centra za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina u Zetskom domu nastupili su harmonika\u0161 Borut Zagoranski i pijanistkinja i kompozitorka Sanja Drakuli\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 iz koncertnog programa, vizuelno obilje\u017eenog motivom \u0161ahovnice, bilo je jasno da je rije\u010d o umjetnicima i djelima koji su dobrim dijelom ve\u0107 poznati \u2014 i to upravo crnogorskoj publici. Njihova prethodna gostovanja u\u010dinila su ih prepoznatljivim imenima, \u0161to je ovoj ve\u010deri dalo dodatnu dimenziju susreta, a ne tek predstavljanja. Me\u0111u publikom su se mogli vidjeti i istaknuti muzi\u010dari, studenti i profesori Muzi\u010dke akademije sa Cetinja. U isto vrijeme, svega nekoliko koraka od Zetskog doma, jo\u0161 jedan hrvatski umjetnik \u2014 akademik Miro Gavran \u2014 imao je knji\u017eevni nastup, \u010dime je kulturno prisustvo Hrvatske te ve\u010deri na Cetinju dobilo gotovo simboli\u010dnu \u0161irinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Program Boruta Zagoranskog obuhvatio je impresivan istorijski luk \u2014 od 15. do 21. vijeka. Renesansne frottole Andree Antica de Montona (<em>CheFaralaChe Dirala<\/em>,\u00a0<em>S\u00ed \u00e8 debile il filo<\/em>) zazvu\u010dale su u savremenom izvo\u0111a\u010dkom klju\u010du, dok su djela Davor\u0430 Bobi\u0107a (<em>Liturgijska suita br. 4, Poslednji tjedan Krista na Zemlji<\/em>) donijela sna\u017enu duhovnu i dramatsku liniju kroz stavove poput\u00a0<em>Veli\u010danje Gospodina Boga na\u0161eg<\/em>,\u00a0<em>Gecemanski vrt<\/em>\u00a0i\u00a0<em>Kri\u017eni put<\/em>. Program je zaokru\u017een djelom\u00a0<em>Becoming (2008)<\/em>\u00a0Laure Mjede \u010cuperjani, koje je svojom rascjepkanom, ekspresionisti\u010dkom harmonijom otvorilo prostor savremenog izraza. Zagoranski je pritom iz instrumenta izvla\u010dio nevjerovatne zvuke i gotovo ne\u010duvene kombinacije, demonstriraju\u0107i tehni\u010dku nadmo\u0107 i interpretativnu sigurnost koja je publiku ostavljala bez daha.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon njegovog nastupa, Sanja Drakuli\u0107 se obratila publici, jasno i promi\u0161ljeno artikuli\u0161u\u0107i zna\u010daj same ve\u010deri, projekta i mjesta hrvatske muzike u \u0161irem kulturnom kontekstu. Potom je uslijedio njen nastup \u2014 sna\u017ean, uvjerljiv i umjetni\u010dki zaokru\u017een. U djelu\u00a0<em>Prospera<\/em>, zasnovanom na po\u010detnom intervalu velike terce, jedan motiv prolazi kroz niz transformacija \u2014 od suptilnih do izrazito ekspresionisti\u010dkih \u2014 grade\u0107i dramatur\u0161ki luk koji je istovremeno i misaon i emotivan. Ciklus\u00a0<em>Pet intermezza<\/em>\u00a0donio je kontrastan niz karaktera: od misterioznog uvoda, preko ritmi\u010dke razigranosti i introspektivnosti, do zavr\u0161nog, maestralnog i virtuoznog petog stava koji sna\u017eno zatvara cjelinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Oboje umjetnika nastupili su na nivou koji bez zadr\u0161ke mo\u017eemo nazvati vrhunskim. Publika je to prepoznala i nagradila iskrenim odu\u0161evljenjem. Hrvatska muzika predstavljena je promi\u0161ljeno i reprezentativno, kroz istorijski raspon i interpretacije koje joj daju puni smisao i savremenu relevantnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Borut Zagoranski i Sanja Drakuli\u0107 potvr\u0111uju se kao izuzetni promoteri hrvatske muzike, \u010dija je uloga u njenoj afirmaciji i internacionalnoj vidljivosti od posebnog zna\u010daja. Njihovo djelovanje pokazuje kako se nacionalni repertoar mo\u017ee predstaviti univerzalnim jezikom umjetnosti. Na kraju, ostaje da im po\u017eelimo da ustraju u toj misiji i nastave da s jednakim umjetni\u010dkim integritetom izvode i promovi\u0161u muziku hrvatskih kompozitora \u2014 na radost publike ne samo u regionu, ve\u0107 i daleko \u0161ire. Istorija muzike nas u\u010di da istinska vrijednost uvijek pronalazi svoj put.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Autor: Senad Ga\u010devi\u0107 \/ \u010clanak je izvorno objavljen na portalu Fokalizator. https:\/\/fokalizator.me\/cetinje-osjeca-ritam-hrvatske\/ U utorak 24. marta na Cetinju je odjekivala\u00a0Muzika s adresom Hrvatska. Neobi\u010dan naziv <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/2026\/04\/12\/cetinje-osjeca-ritam-hrvatske\/\" title=\"Cetinje osje\u0107a ritam Hrvatske\">[&#8230;]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":684,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4,14],"tags":[54],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/683"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=683"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":689,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/683\/revisions\/689"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/684"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}