<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Autorica: Lea Mihaljevi\u0107 \/ <\/p>\n\n\n\n
Jedan od glavnih simbola hrvatskog kulturnog identiteta jest obilje\u017eavanje obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Ova obljetnica podsje\u0107a na ujedinjenje plemenskih kne\u017eevina i stvaranje hrvatske kraljevske dr\u017eave pod vodstvom prvog hrvatskog kralja, Tomislava. Tako\u0111er ozna\u010dava priznanje Hrvatske od strane Pape i susjednih dr\u017eava te isti\u010de va\u017enost o\u010duvanja hrvatske kulturne ba\u0161tine. Hrvatska ima duboke povijesne korijene, a njezin identitet oblikovan je i ovim iznimno va\u017enim doga\u0111ajem. Obilje\u017eavanje ove obljetnice istovremeno nagla\u0161ava va\u017enost sje\u0107anja na pro\u0161lost i njezinog prijenosa na budu\u0107e generacije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0160to je hrvatski kralj Tomislav zapravo u\u010dinio?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr\u017eava Hrvatska kroz povijest imala je borbu za priznanje samostalne i suverene hrvatske dr\u017eave. U ranom srednjem vijeku, nastalo je Hrvatsko kraljevstvo. To je uvelike utjecalo na daljnji dru\u0161tveni i politi\u010dki utjecaj Hrvatske. Dakle, Hrvatska je postala stabilna i priznata srednjovjekovna dr\u017eava i to sve zbog djelovanja hrvatskog kralja Tomislava, koji je ujedinio Primorsku i Panonsku Hrvatsku, organizirao sna\u017enu vojsku i mornaricu i uspio obraniti Hrvatsku od prijetnji i napada Bugarske i Ma\u0111arske.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je va\u017ean hrvatski kralj Tomislav?<\/strong><\/p>\n\n\n\n No, osim \u0161to je Tomislav prvi hrvatski kralj, on je simbol ujedinjenja dr\u017eave, snage hrvatske vojske i zapadnog kr\u0161\u0107anstva. Danas je gotovo nemogu\u0107e zamisliti Hrvatsku bez takve tradicije. To ga \u010dini upravo relevantnim imenom u umjetnosti, knji\u017eevnosti, obrazovanju i povijesti hrvatskog \u010dovje\u010danstva. Istovremeno, postao je nacionalni hrvatski simbol na poznatim hrvatskim kovanicama i nov\u010danicama. Njegova povijest \u017eivi u srcu Hrvata i u obliku spomenika, i to na brojnim lokacijama u Hrvatskoj i \u0161ire. Spomenici se mogu prona\u0107i u Zagrebu, Kninu, Splitu, pa tako i u Tomislavgradu u dr\u017eavi Bosna i Hercegovina. Ulica nazvana prema Kralju Tomislavu mo\u017ee se na\u0107i \u010dak u Osijeku. Spomenici su upravo podsjetnik na cijenjenje kulture i hrvatske umjetnosti, hrvatske dr\u017eavnosti i legitimnosti.<\/p>\n\n\n\n Kulturna va\u017enost obljetnice<\/strong><\/p>\n\n\n\n U 2025. godini, obilje\u017eava se 1100. obljetnica hrvatskog kraljevstva. S obzirom na dana\u0161nje promjenjivo okru\u017eenje uz fokus na digitalizaciju, ova obljetnica slu\u017ei i dan danas kao znak da nikad ne smijemo zaboraviti na hrvatski jezik, kulturu i hrvatsku povijest. Mnogi misle kako se obljetnica slavi isklju\u010divo u akademske svrhe, ali zapravo je stvarnost puno druga\u010dija. Obljetnica se proslavila i ove godine na kulturnim manifestacijama, izlo\u017ebama u muzejima i galerijama, u medijskim sadr\u017eajima i kazali\u0161tima, a \u010dak i na prigodnim koncertima diljem Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Obljetnica 1100. godine hrvatskog kraljevstva na Akademiji za umjetnost i kulturu Osijek<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na osje\u010dkoj Akademiji za umjetnost i kulturu, odr\u017eana je ambijentalna kazali\u0161na predstava 9. i 12. listopada 2025. godine u Franjeva\u010dkom samostanu sv. Kri\u017ea u Osijeku, pod nazivom \u201ePrvi kralj\u201c, \u0161to je dio obilje\u017eavanja 1100. godine hrvatskog kraljevstva. Predstava je zapravo umjetni\u010dka interpretacija razdoblja vladavine kralja Tomislava prije njegove krunidbe, tj. vremena kada je jo\u0161 bio samo knez. Tematizira obranu Hrvatske od Bugarske te prijateljski odnos kralja Tomislava i biskupa Grgura Ninskog. Zbog nedostatka povijesnih izvora o toj borbi, predstava koristi fikciju i ma\u0161tu kao sredstvo pribli\u017eavanja ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti modernoj publici. U predstavi \u201ePrvi kralj\u201c, kralj Tomislav prikazan je kao \u010dovjek koji se zala\u017ee za vjeru, odgovornost prema hrvatskom stanovni\u0161tvu i ja\u010danje hrvatskog identiteta kroz mo\u0107, ali i duhovnost. Kralj Tomislav upravo je i dobivao podr\u0161ku biskupa Grgura Ninskog, koji sudjeluje u Tomislavovoj va\u017enoj odluci za organizaciju hrvatske vojske u borbi protiv Bugarske. Uistinu, kralj je bio inspiriran blagoslovima i duhovno\u0161\u0107u Grgura Ninskog, ostavljaju\u0107i bo\u017eji trag, koji zauvijek mijenja hrvatsku povijest, danas svima poznatoj kao \u201ezapadna kr\u0161\u0107anska vjera\u201c.<\/p>\n\n\n\n Projekt Akademije financiran je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH te OB\u017d-a uz podr\u0161ku Grada Osijeka, HNK-a u Osijeku, Matice hrvatske, Samostana Sv. Kri\u017ea i Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107nost obljetnice<\/strong><\/p>\n\n\n\n I ova obljetnica doista ispunjava svoju kulturolo\u0161ku i umjetni\u010dku te knji\u017eevnu svrhu, dokazuju\u0107i pribli\u017eavanje povijesti s modernim dru\u0161tvom. Stoga, povijest hrvatskog kraljevstva nastavlja \u017eivjeti duhom hrvatskoga jezika, kulture i umjetnosti, koja \u0107e i budu\u0107im generacijama ostaviti mjesta za interpretaciju ili adaptaciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autorica: Lea Mihaljevi\u0107 \/ Jedan od glavnih simbola hrvatskog kulturnog identiteta jest obilje\u017eavanje obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Ova obljetnica podsje\u0107a na ujedinjenje plemenskih kne\u017eevina i stvaranje […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":695,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,131],"tags":[154,161,162,163,160],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/694"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=694"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/694\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":698,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/694\/revisions\/698"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/695"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}