{"id":731,"date":"2026-10-12T15:53:40","date_gmt":"2026-10-12T14:53:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/?p=731"},"modified":"2026-10-12T15:56:15","modified_gmt":"2026-10-12T14:56:15","slug":"prirodna-i-krajobrazna-bastina-na-filatelistickom-materijalu-republike-hrvatske-primjer-luna-sjevernog-velebita-i-plitvickih-jezera","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/2026\/10\/12\/prirodna-i-krajobrazna-bastina-na-filatelistickom-materijalu-republike-hrvatske-primjer-luna-sjevernog-velebita-i-plitvickih-jezera\/","title":{"rendered":"Prirodna i krajobrazna ba\u0161tina na filatelisti\u010dkom materijalu Republike Hrvatske \u2013 primjer Luna, Sjevernog Velebita i Plitvi\u010dkih jezera"},"content":{"rendered":"\n

Autor: Marin Buovac \/ <\/p>\n\n\n\n

Izbor po\u0161tanskih maraka obuhva\u0107enih ovim pregledom povezuje tri motiva prirodne i kulturne ba\u0161tine koji na relativno ograni\u010denom prostoru Li\u010dko-senjske \u017eupanije svjedo\u010de o iznimnoj krajobraznoj i biolo\u0161koj raznolikosti ovog dijela Hrvatske. Rije\u010d je o motivima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, Nacionalnog parka Plitvi\u010dka jezera te lunskih maslina na otoku Pagu, koji predstavljaju razli\u010dite, ali me\u0111usobno povezane oblike prirodne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Posebnu vrijednost odabranim lokalitetima daje njihov nacionalni i me\u0111unarodni status za\u0161tite. Plitvi\u010dka jezera i Sjeverni Velebit predstavljaju podru\u010dja od osobite va\u017enosti za o\u010duvanje prirodnih ekosustava, dok je \u0161iri velebitski prostor uklju\u010den u UNESCO-ov program rezervata biosfere. Plitvi\u010dka jezera dodatno imaju status lokaliteta upisanog na UNESCO-ov Popis svjetske ba\u0161tine. Lunski maslinici, s druge strane, predstavljaju rijedak primjer o\u010duvane populacije samoniklih maslina i vrijedan spoj prirodne, krajobrazne i tradicijske ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Promatranje navedenih lokaliteta kroz filatelisti\u010dka izdanja omogu\u0107uje sagledavanje po\u0161tanske marke ne samo kao sredstva po\u0161tanskog prometa, nego i kao medija vizualne komunikacije i predstavljanja nacionalne ba\u0161tine. Odabirom karakteristi\u010dnih motiva prirodnih lokaliteta po\u0161tanska izdanja pridonose njihovoj javnoj prepoznatljivosti i dokumentiraju na\u010din na koji se pojedine sastavnice prirodne ba\u0161tine interpretiraju i predstavljaju \u0161iroj javnosti.<\/p>\n\n\n\n

U radu se stoga analiziraju tri filatelisti\u010dka izdanja Hrvatske po\u0161te posve\u0107ena navedenim prirodnim vrijednostima, s naglaskom na njihove temeljne prirodne, krajobrazne i kulturne zna\u010dajke te na na\u010din njihova predstavljanja kroz motive po\u0161tanskih maraka.<\/p>\n\n\n\n

Nacionalni park Sjeverni Velebit<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Po\u0161tanska marka s motivom Nacionalnog parka Sjeverni Velebit izdana je 29. kolovoza 2019. godine u okviru zajedni\u010dkog izdanja Republike Hrvatske i Republike Koreje. Hrvatski motiv predstavlja Nacionalni park Sjeverni Velebit, dok je korejska marka posve\u0107ena Nacionalnom parku Seoraksan. Marke su tiskane u ar\u010di\u0107ima od devet primjeraka, a uz izdanje je pripremljena i prigodna omotnica prvog dana (FDC).<\/p>\n\n\n\n

Marka nosi oznaku 1220 i nominalnu vrijednost od 8,60 kuna. Njezin dizajn potpisuje splitski dizajner Duje \u0160egvi\u0107. Tiskana je vi\u0161ebojnom ofsetnom tehnikom u tiskari AKD d.o.o. u Zagrebu, na bijelom, gumiranom papiru gramature 102 g. Dimenzije marke iznose 42,60 \u00d7 35,50 mm, uz \u010de\u0161ljasto zup\u010danje 14. Naklada je iznosila 150.000 primjeraka.<\/p>\n\n\n\n

Motiv marke povezan je s prirodnom i krajobraznom vrijedno\u0161\u0107u Sjevernog Velebita, podru\u010dja koje predstavlja dio najve\u0107eg hrvatskog planinskog sustava. Velebit ima izrazito geografsko i ekolo\u0161ko zna\u010denje jer se pru\u017ea kao prirodna prijelazna zona izme\u0111u kontinentalnog i mediteranskog prostora Hrvatske. Zbog iznimnih prirodnih obilje\u017eja cijeli je velebitski prostor 1978. godine uvr\u0161ten u UNESCO-ovu mre\u017eu rezervata biosfere, dok je sjeverni dio planine 1999. godine progla\u0161en nacionalnim parkom. Nacionalni park Sjeverni Velebit obuhva\u0107a pribli\u017eno 109 km\u00b2.<\/p>\n\n\n\n

Prirodnu posebnost podru\u010dja odre\u0111uju slo\u017eena geolo\u0161ka gra\u0111a, razvijeni kr\u0161ki reljef te velika raznolikost stani\u0161ta. Velebit je prete\u017eito izgra\u0111en od karbonatnih sedimentnih stijena, \u010diji su dugotrajni razvoj i djelovanje egzogenih procesa oblikovali brojne kr\u0161ke pojave. Na podru\u010dju Nacionalnog parka zabilje\u017eeni su brojni speleolo\u0161ki objekti, me\u0111u kojima osobito dominiraju jame. Podzemna stani\u0161ta karakteriziraju specifi\u010dni ekolo\u0161ki uvjeti, poput potpune tame, pove\u0107ane vla\u017enosti i relativno stabilne temperature, \u0161to je omogu\u0107ilo razvoj specijalizirane podzemne faune i brojnih endemskih vrsta.<\/p>\n\n\n\n

Biolo\u0161ka raznolikost podru\u010dja o\u010dituje se i u biljnom te \u017eivotinjskom svijetu. \u0160umske zajednice, planinski travnjaci i kamenjarski predjeli stvaraju mozai\u010dan krajobraz s velikim brojem biljnih vrsta. U \u0161irem velebitskom podru\u010dju obitavaju i tri velike zvijeri \u2013 sme\u0111i medvjed, vuk i ris. Posebnu botani\u010dku vrijednost predstavlja Velebitski botani\u010dki vrt u blizini Zavi\u017eana, u kojem je zastupljen velik broj biljnih vrsta karakteristi\u010dnih za velebitsko podru\u010dje.<\/p>\n\n\n\n

Jedno od prepoznatljivih obilje\u017eja Velebita jesu i specifi\u010dni klimatski uvjeti, osobito u\u010destalo djelovanje bure. Meteorolo\u0161ka postaja Zavi\u017ean, smje\u0161tena na podru\u010dju Sjevernog Velebita, poznata je po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima, uklju\u010duju\u0107i niske temperature, obilne snje\u017ene oborine i sna\u017ene udare vjetra. Klimatske zna\u010dajke dodatno pridonose oblikovanju krajobraza i utje\u010du na rasprostranjenost biljnog i \u017eivotinjskog svijeta.<\/p>\n\n\n\n

U kulturno-turisti\u010dkom smislu posebno mjesto zauzima Premu\u017ei\u0107eva staza, jedna od najpoznatijih planinarskih infrastruktura na Velebitu. Njezina trasa omogu\u0107uje pristup razli\u010ditim dijelovima planinskog prostora i istodobno pru\u017ea mogu\u0107nost neposrednog do\u017eivljaja prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka. Raznolikost reljefa, vegetacije i krajobraznih struktura \u010dini Sjeverni Velebit zna\u010dajnim podru\u010djem za planinarenje, znanstvena istra\u017eivanja, fotografiju prirode i druge oblike odr\u017eivog posje\u0107ivanja.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Prikaz zajedni\u010dkog izdanja Sjevernog Velebita<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

U kontekstu filatelisti\u010dkog izdanja, izbor Nacionalnog parka Sjeverni Velebit mo\u017ee se promatrati kao na\u010din predstavljanja hrvatske prirodne ba\u0161tine kroz vizualno ograni\u010den, ali komunikacijski vrlo prepoznatljiv medij. Zajedni\u010dko hrvatsko-korejsko izdanje pritom povezuje dvije za\u0161ti\u0107ene prirodne cjeline \u2013 Sjeverni Velebit i Seoraksan \u2013 te kroz po\u0161tansku marku promovira njihovu prirodnu i krajobraznu vrijednost.<\/p>\n\n\n\n

Podaci o izdanju: broj 1220; nominalna vrijednost 8,60 kn; autor dizajna Duje \u0160egvi\u0107; dimenzije 42,60 \u00d7 35,50 mm; papir bijeli, gumirani, 102 g; \u010de\u0161ljasto zup\u010danje 14; vi\u0161ebojni ofsetni tisak; tiskara AKD d.o.o., Zagreb; datum izdavanja 29. kolovoza 2019.; naklada 150.000 primjeraka.<\/p>\n\n\n\n

Lunske masline<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Po\u0161tanska marka s motivom lunske masline izdana je 10. srpnja 2017. godine u okviru serije \u201eDrve\u0107e Mediterana: Lunske masline\u201c, u sklopu programa PUMed. Motiv prikazuje stablo masline s podru\u010dja Luna na otoku Pagu, \u010dime je na po\u0161tanskoj marki predstavljena jedna od osobitih prirodnih i kulturnih vrijednosti mediteranskog prostora Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Marka nosi oznaku 1111 i nominalnu vrijednost od 5,80 kuna. Autorica likovnog rje\u0161enja je zagreba\u010dka dizajnerica Nata\u0161a Odak. Marka je dimenzija 48,28 \u00d7 29,82 mm te je tiskana vi\u0161ebojnom ofsetnom tehnikom u tiskari AKD d.o.o. u Zagrebu. Za tisak je kori\u0161ten bijeli, gumirani papir gramature 102 g, uz \u010de\u0161ljasto zup\u010danje 14. Naklada je iznosila 150.000 primjeraka.<\/p>\n\n\n\n

Lun se nalazi na krajnjem sjevernom dijelu otoka Paga, a njegovo \u0161ire podru\u010dje poznato je po velikim sastojinama samoniklih maslina. Lunski maslinici predstavljaju specifi\u010dan primjer o\u010duvane mediteranske vegetacije, osobito vrijedan zbog velikog broja starih stabala i njihove prilago\u0111enosti zahtjevnim ekolo\u0161kim uvjetima. Maslinici se prote\u017eu na podru\u010dju izme\u0111u Punte sv. Martina, Dudi\u0107a, Gagera, Jaki\u0161nice i Stani\u0161\u0107a, a ukupna povr\u0161ina na kojoj raste autohtona populacija maslina procjenjuje se na pribli\u017eno 1300 hektara.<\/p>\n\n\n\n

Posebnost lunskog podru\u010dja proizlazi iz \u010dinjenice da masline uspijevaju na izrazito kamenitom terenu, uz vrlo malo obradivog tla. Na \u0161irem podru\u010dju evidentirano je pribli\u017eno 80.000 autohtonih stabala, dok se u neposrednoj okolici Luna nalazi posebno vrijedna sastojina na povr\u0161ini od oko 60 hektara. Ondje raste pribli\u017eno 1500 stabala divlje masline, od kojih su pojedina stabla dodatno oblikovana cijepljenjem pitomom sortom oblicom.<\/p>\n\n\n\n

Samonikla maslina na podru\u010dju Luna pripada obliku vrste Olea oleaster<\/em>, odnosno divljoj maslini koja je danas rijetka u mediteranskom prostoru. Njezina sposobnost pre\u017eivljavanja u uvjetima su\u0161e, kamenitog tla, sna\u017enih vjetrova i posolice \u010dini je va\u017enim primjerom prilagodbe biljnog svijeta specifi\u010dnim oto\u010dnim ekolo\u0161kim uvjetima. Pojedina stabla dose\u017eu starost od nekoliko stolje\u0107a, dok se starost najstarijih primjeraka procjenjuje na vi\u0161e od tisu\u0107u godina.<\/p>\n\n\n\n

Velika biolo\u0161ka vrijednost lunskih maslinika povezana je i s genetskom raznoliko\u0161\u0107u samoniklih stabala. Masline koje su nastale iz sjemena genetski su razli\u010dite, \u0161to doprinosi o\u010duvanju specifi\u010dnog genofonda ove populacije. Upravo je podru\u010dje Dudi\u0107eve krune 1963. godine za\u0161ti\u0107eno kao botani\u010dki rezervat samoniklih maslina, \u010dime je formalno prepoznata njegova posebna prirodna vrijednost.<\/p>\n\n\n\n

Lunski maslinici istodobno predstavljaju primjer dugotrajnog me\u0111udjelovanja prirodnih procesa i ljudske aktivnosti. Lokalno stanovni\u0161tvo stolje\u0107ima je koristilo postoje\u0107a divlja stabla te na njih cijepilo pitome sorte, ponajprije oblicu. Pravo na kultiviranje stabala stanovnici Luna dobili su 1834. godine, nakon \u010dega je maslinarstvo postalo va\u017ean dio lokalne tradicije i na\u010dina \u017eivota. Naslje\u0111ivanje stabala kroz generacije pridonijelo je o\u010duvanju tradicionalnog na\u010dina gospodarenja maslinicima, pri \u010demu se berba plodova i danas u velikoj mjeri obavlja ru\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Krajobrazna vrijednost lunskih maslinika dodatno proizlazi iz njihove povezanosti sa suhozidima, kamenitim predjelima, pa\u0161njacima i tradicionalnim sto\u010darstvom. Prisustvo ovaca, koje se hrane me\u0111u stablima, predstavlja dio dugotrajne interakcije izme\u0111u poljoprivredne uporabe prostora i prirodnog okoli\u0161a. Slo\u017eeni odnos vegetacije, kamena i ljudskog djelovanja oblikovao je prepoznatljiv kulturni krajobraz Luna.<\/p>\n\n\n\n

Maslinarstvo je na ovom podru\u010dju povezano i s proizvodnjom maslinova ulja. Autohtoni biljni materijal, tradicionalni na\u010din uzgoja i specifi\u010dni ekolo\u0161ki uvjeti pridonose karakteristikama lokalne proizvodnje. Lunska maslinova ulja uvr\u0161tavaju se me\u0111u ekstra djevi\u010danska maslinova ulja, a njihova se kvaliteta povezuje s karakteristikama autohtonih stabala i na\u010dinom prerade plodova.<\/p>\n\n\n\n

U novije vrijeme podru\u010dje je dodatno valorizirano kroz projekt \u201eVrtovi lunjskih maslina\u201c, kojim je unaprije\u0111ena turisti\u010dka i interpretativna infrastruktura prostora. U maslinicima su ure\u0111ene pje\u0161a\u010dke staze i omogu\u0107eno lak\u0161e razgledavanje podru\u010dja, uklju\u010duju\u0107i kori\u0161tenje elektri\u010dnih vozila, dok je za kulturne i druge javne sadr\u017eaje izgra\u0111en i amfiteatar. Takva infrastruktura pridonosi dostupnosti lokaliteta posjetiteljima, istodobno omogu\u0107uju\u0107i prezentaciju njegove prirodne, krajobrazne i kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Lunski maslinici stoga predstavljaju vrijedan primjer mediteranskog kulturnog krajobraza u kojem se isprepli\u0107u biolo\u0161ka raznolikost, tradicionalno maslinarstvo i dugotrajna prisutnost \u010dovjeka. Njihova vrijednost proizlazi ne samo iz starosti i brojnosti stabala nego i iz o\u010duvanosti specifi\u010dnog ekosustava te tradicionalnih na\u010dina gospodarenja prostorom. Motiv lunske masline na po\u0161tanskoj marki na taj na\u010din predstavlja prepoznatljiv element prirodne i kulturne ba\u0161tine otoka Paga.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Prikaz po\u0161tanske marke Lunskih maslina<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Podaci o izdanju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marka je dio serije \u201eDrve\u0107e Mediterana: Lunske masline\u201c, odnosno izdanja PUMed posve\u0107enog karakteristi\u010dnim vrstama i pojavama mediteranske dendroflore. Na marki je prikazano stablo masline s podru\u010dja Luna na otoku Pagu, dok je autorica likovnog rje\u0161enja Nata\u0161a Odak.<\/p>\n\n\n\n

Marka je izdana 10. srpnja 2017. godine u arku od 16 maraka. Hrvatska po\u0161ta uz izdanje je objavila i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).<\/p>\n\n\n\n

Plitvi\u010dka jezera<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Po\u0161tanske marke s motivima Plitvi\u010dkih jezera izdane su 10. lipnja 2019. godine u okviru serije \u201eHrvatski turizam \u2013 Plitvi\u010dka jezera\u201c. Izdanje je obuhvatilo \u010detiri razli\u010dita motiva povezana s vodnim i krajobraznim obilje\u017ejima Nacionalnog parka Plitvi\u010dka jezera. Na markama su prikazani detalj slapova na jezeru Kozjak, slapovi na podru\u010dju Velikih kaskada izme\u0111u jezera Gavanovac i Kalu\u0111erovac, manji slapovi uz \u0161etnice te Veliki slap.<\/p>\n\n\n\n

Marke nose oznake 1215\u20131218, a njihova ukupna nominalna vrijednost iznosi 23,40 kuna. Likovno rje\u0161enje izradili su zagreba\u010dki dizajneri Ivana Vu\u010di\u0107 i Tomislav-Jurica Ka\u010duni\u0107, dok su fotografije za motive izradili Mario Romuli\u0107, Dra\u017een Stoj\u010di\u0107 i Ivo Pervan. Dimenzije pojedine marke iznose 29,82 \u00d7 35,50 mm. Tiskane su vi\u0161ebojnom ofsetnom tehnikom u tiskari AKD d.o.o. u Zagrebu, na bijelom, gumiranom papiru gramature 102 g, uz \u010de\u0161ljasto zup\u010danje 14. Naklada je iznosila 100.000 primjeraka po motivu.<\/p>\n\n\n\n

Nacionalni park Plitvi\u010dka jezera nalazi se u Lici i predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih za\u0161ti\u0107enih prirodnih podru\u010dja Hrvatske. Park zauzima povr\u0161inu od gotovo 300 km\u00b2, dok same vodene povr\u0161ine jezera \u010dine relativno mali dio ukupne povr\u0161ine za\u0161ti\u0107enog prostora. Temeljno obilje\u017eje podru\u010dja predstavlja sustav me\u0111usobno povezanih jezera, slapova i sedrenih barijera, oblikovanih dugotrajnim hidrolo\u0161kim, geolo\u0161kim i biolo\u0161kim procesima.<\/p>\n\n\n\n

Sustav Plitvi\u010dkih jezera sastoji se od 16 imenovanih jezera, me\u0111usobno povezanih slapovima i kaskadama. Me\u0111u najve\u0107im jezerima isti\u010du se Pro\u0161\u0107ansko jezero i Kozjak, dok je Veliki slap jedna od najprepoznatljivijih krajobraznih sastavnica Nacionalnog parka. Voda se izme\u0111u pojedinih jezera prelijeva preko brojnih sedrenih pragova i slapova, stvaraju\u0107i dinami\u010dan hidrolo\u0161ki sustav koji je istodobno temelj prirodne posebnosti i vizualne prepoznatljivosti Plitvica.<\/p>\n\n\n\n

Sedra predstavlja jedan od klju\u010dnih elemenata u razvoju plitvi\u010dkog jezerskog sustava. Njezino nastajanje povezano je s talo\u017eenjem kalcijeva karbonata iz vode te djelovanjem razli\u010ditih organizama i biolo\u0161kih procesa. Kontinuirano stvaranje sedrenih barijera omogu\u0107uje postupno oblikovanje novih pragova i promjene u strukturi jezerskog sustava. Upravo je taj proces jedan od najva\u017enijih prirodnih fenomena zbog kojih Plitvi\u010dka jezera imaju iznimnu me\u0111unarodnu vrijednost.<\/p>\n\n\n\n

Nacionalni park progla\u0161en je 1949. godine, \u010dime je postao najstariji nacionalni park u Hrvatskoj. Godine 1979. Plitvi\u010dka jezera upisana su na UNESCO-ov Popis svjetske prirodne ba\u0161tine, a 2019. obilje\u017eena je \u010detrdeseta obljetnica njihova upisa. Za\u0161tita podru\u010dja usmjerena je na o\u010duvanje hidrolo\u0161kih procesa, sedrenih formacija, \u0161umskih ekosustava, biolo\u0161ke raznolikosti i ukupne krajobrazne vrijednosti prostora.<\/p>\n\n\n\n

Biolo\u0161ka raznolikost Parka obuhva\u0107a velik broj biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. \u0160ume, travnjaci, vodeni ekosustavi i razli\u010diti tipovi stani\u0161ta omogu\u0107uju opstanak brojnih organizama. Me\u0111u zna\u010dajnijim \u017eivotinjskim vrstama nalaze se tri velike europske zvijeri \u2013 sme\u0111i medvjed, vuk i ris. Na podru\u010dju Parka prisutna je i vidra, dok su me\u0111u beskralje\u017enjacima posebno zastupljeni razli\u010diti kukci, uklju\u010duju\u0107i brojne vrste leptira.<\/p>\n\n\n\n

Flora Plitvi\u010dkih jezera tako\u0111er je izrazito raznolika. Na podru\u010dju Parka zabilje\u017eeno je vi\u0161e od 1400 biljnih svojti, uklju\u010duju\u0107i velik broj rijetkih i za\u0161ti\u0107enih vrsta. Posebno su zna\u010dajne orhideje, kojih je zabilje\u017eeno vi\u0161e desetaka svojti. \u0160umske zajednice zauzimaju velik dio povr\u0161ine Parka, a me\u0111u najvrjednijim podru\u010djima isti\u010de se \u010corkova uvala, za\u0161ti\u0107ena kao posebni rezervat \u0161umske vegetacije. O\u010duvanost \u0161umskih ekosustava va\u017ena je za odr\u017eavanje prirodne ravnote\u017ee i funkcioniranje \u010ditavog ekosustava Nacionalnog parka.<\/p>\n\n\n\n

Krajobraz Plitvi\u010dkih jezera oblikovan je me\u0111usobnim djelovanjem vode, stijena, vegetacije i reljefa. Posebno su karakteristi\u010dne drvene pje\u0161a\u010dke staze koje omogu\u0107uju neposredan pristup pojedinim dijelovima jezerskog sustava, ali istodobno usmjeravaju kretanje posjetitelja radi smanjenja pritiska na osjetljive prirodne sastavnice. Kretanje unutar Parka omogu\u0107eno je pje\u0161ice, turisti\u010dkim vlakovima i elektri\u010dnim brodovima, \u010dime se posjetiteljima omogu\u0107uje razgledavanje razli\u010ditih dijelova za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja uz kontrolirano kori\u0161tenje prostora.<\/p>\n\n\n\n

Plitvi\u010dka jezera imaju i izrazitu turisti\u010dku funkciju. Zbog prirodnih vrijednosti i me\u0111unarodne prepoznatljivosti Park privla\u010di posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva tijekom cijele godine. Posjetiteljima su dostupni razli\u010diti programi obilaska jezerskog sustava, kao i planinarske staze i druge rekreativne aktivnosti. Zimsko razdoblje omogu\u0107uje dodatne oblike kori\u0161tenja prostora, dok se tijekom godine organiziraju razli\u010dita sportska i kulturna doga\u0111anja.<\/p>\n\n\n\n

Razvoj turizma pritom predstavlja va\u017ean aspekt upravljanja Nacionalnim parkom, ali istodobno zahtijeva uskla\u0111ivanje turisti\u010dke dostupnosti s ciljevima za\u0161tite prirode. Velik broj posjetitelja mo\u017ee utjecati na osjetljive ekosustave, posebice na podru\u010dja uz jezera, sedrene barijere i pje\u0161a\u010dke staze. Zbog toga je upravljanje posjetiteljima i o\u010duvanje prirodnih procesa jedno od va\u017enih pitanja dugoro\u010dne za\u0161tite Plitvi\u010dkih jezera.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu filatelisti\u010dkog izdanja, izbor Plitvi\u010dkih jezera kao motiva predstavlja na\u010din vizualnog predstavljanja jedne od najprepoznatljivijih prirodnih vrijednosti Hrvatske. Fotografskim prikazima slapova, kaskada i jezerskih pejza\u017ea na markama nagla\u0161eni su hidrolo\u0161ki i krajobrazni elementi koji \u010dine osnovu identiteta Nacionalnog parka. Izdanje se stoga mo\u017ee promatrati i kao oblik promocije hrvatske prirodne ba\u0161tine i turisti\u010dke prepoznatljivosti.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Prikaz po\u0161tanskog izdanja Plitvi\u010dkih jezera<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Podaci o izdanju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marke su dio serije \u201eHrvatski turizam \u2013 Plitvi\u010dka jezera\u201c, posve\u0107ene jednom od najzna\u010dajnijih hrvatskih za\u0161ti\u0107enih prirodnih podru\u010dja. Autori dizajna su Ivana Vu\u010di\u0107 i Tomislav-Jurica Ka\u010duni\u0107, dok su fotografije izradili Mario Romuli\u0107, Dra\u017een Stoj\u010di\u0107 i Ivo Pervan.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetiri motiva predstavljena na markama odnose se na razli\u010dite elemente krajobraza Plitvi\u010dkih jezera: slapove na jezeru Kozjak, Velike kaskade izme\u0111u jezera Gavanovac i Kalu\u0111erovac, manje slapove uz \u0161etnice te Veliki slap. Marke su izdane u ar\u010di\u0107ima od deset primjeraka, u bloku od \u010detiri marke te u karnetu. Hrvatska po\u0161ta uz izdanje je pripremila i dvije prigodne omotnice prvog dana (FDC).<\/p>\n\n\n\n

Naziv serije:<\/strong> Hrvatski turizam \u2013 Plitvi\u010dka jezera
Vrsta:<\/strong> P
Brojevi maraka:<\/strong> 1215\u20131218
Motivi:<\/strong> slapovi i kaskade Nacionalnog parka Plitvi\u010dka jezera
Autori dizajna:<\/strong> Ivana Vu\u010di\u0107 i Tomislav-Jurica Ka\u010duni\u0107
Fotografi:<\/strong> Mario Romuli\u0107, Dra\u017een Stoj\u010di\u0107 i Ivo Pervan
Datum izdavanja:<\/strong> 10. lipnja 2019.
Na\u010din izdavanja:<\/strong> ar\u010di\u0107i od 10 maraka, blok od 4 marke i karnet
Naklada ar\u010di\u0107a:<\/strong> 100.000 primjeraka po motivu
Naklada bloka:<\/strong> 20.000 primjeraka
Naklada karneta:<\/strong> 2.000 primjeraka
Prigodno izdanje:<\/strong> dvije omotnice prvog dana (FDC)<\/p>\n\n\n\n

Literatura<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

BUOVAC, Marin, \u201ePrikaz i zna\u010daj knjige u svijetu filatelije\u201c, Artos<\/em>, 5, 2016.<\/p>\n\n\n\n

ERCEGOVI\u0106, Velimir, Hrvatska filatelija: od predfilatelije do maraka Republike Hrvatske<\/em>, Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, 1995.<\/p>\n\n\n\n

FORTIS, Alberto, Put po Dalmaciji<\/em>, Marjan tisak, Split, 2004.<\/p>\n\n\n\n

MARAS, Julije, Republika Hrvatska \u2013 po\u0161tanske marke i novac 2006.<\/em>, Filatelija d.o.o., Zagreb, 2005.<\/p>\n\n\n\n

MATO\u010cEC, Neven, Ivana KU\u0160AN i Du\u0161an MRVO\u0160, \u201eZna\u010daj Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u za\u0161titi prirode s obzirom na gljive\u201c, Senjski zbornik<\/em>, 46, 1, 2019., str. 81\u2013104.<\/p>\n\n\n\n

MILOTI\u0106, Ivan, \u201eVlasni\u0161tvo maslina na Lunu (otok Pag) i na\u010delo superficies solo cedit\u201c, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu<\/em>, 63, 5\u20136, 2013., str. 1319\u20131350.<\/p>\n\n\n\n

STRPI\u0106, Petar, Hrvatska 2016\/17: po\u0161tanske marke<\/em>, Stajer-graf d.d., Zagreb, 2016.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ISLER, Slavko, Gradovi i op\u0107ine Republike Hrvatske<\/em>, Mato Lovrak, Zagreb, 2004.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Marin Buovac \/ Izbor po\u0161tanskih maraka obuhva\u0107enih ovim pregledom povezuje tri motiva prirodne i kulturne ba\u0161tine koji na relativno ograni\u010denom prostoru Li\u010dko-senjske \u017eupanije svjedo\u010de […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":735,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[172],"tags":[174,173],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/731"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=731"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/731\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":738,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/731\/revisions\/738"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/735"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaos.unios.hr\/artos\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}