Odsjek za vizualnu i medijsku umjetnost
Naziv projekta: „GRAD KAO MUZEJ“
Voditelj projekta: izv.prof.dr.art. Tihomir Matijević
Suradnici: dr.art. Margareta Lekić, umj.sur., Josipa Stojanović, ass.
Projekt pod nazivom “Grad kao muzej” obuhvaća istraživanje, planiranje i permanentno postavljanje djela suvremenog kiparstva, kako studentskih radova, tako i etabliranih umjetnika, u javne prostore grada Osijeka, ali i drugih gradova i mjesta u okolici, regiji.
Svake godine, počevši s 2020. godinom, ovisno o financijskim mogućnostima, cilj je postaviti minimalno jednu ili više skulptura u javni prostor Grada Osijeka te s vremenom pristupiti i drugim gradovima i mjestima u regiji. Tijekom godina cilj je ostvariti vrijedan projekt koji skulpturama značajnih hrvatskih kipara doprinosi obogaćivanju i redefiniranju kulturnog identiteta grada i okolice.
Ovaj projekt će predstavljati jedini i najveći muzej na otvorenom ovog područja kakvu imaju i ostali gradovi u Hrvatskoj i svijetu, na primjer Aleja skulptura na Savskom nasipu u Zagrebu, Yorkshirski park skulptura u Engleskoj ili Hakon muzej na otvorenom u Japanu i mnogi drugi. „Grad kao muzej“ zasigurno je korak naprijed u dijalogu između kulture i građana, on služi kao sredstvo edukacije lokalne publike i turista i bitan je alat pri edukaciji građana da lakše percipiraju važnost hrvatske kulture i baštine. Razmišljati o skulpturi u javnom prostoru znači razmišljati o mijenjanju transgresivnog identiteta mjesta. U tom susretu umjetničkog djela i prostora, osobnog identiteta autora s kolektivnim identitetom ili identitetima zajednice, identiteta djela s identitetom prostora grada u novi identitet, nalazi se potraga za zajedničkim simbolom. Zadatak umjetničkog djela je predstaviti (reprezentirati) prostor koji mu je zadan kao jedinstvenu sliku po kojoj bi svi znali o kojem je prostoru riječ. Posebnost projekta sadržana je u samoj poziciji uličnog prikaza koji nema ekskluzivu položaja muzejskog djela, gdje se proces preobrazbe u umjetničko djelo odvija na relaciji izdvajanja iz prostora svakodnevice. Sam pojam umjetničkog djela u javnom prostoru rastegnut je u ovom projektu do sveobuhvatnosti bilo kojeg trodimenzionalnog umjetničkog djela; skulpture, objekta, instalacije i spomenika. Pod javnim prostorom prvenstveno se misli na gradske eksterijere poput ulica, trgova, pročelja, kružnih tokova, parkirališta i slično, ali i interijera javnih institucija poput pošte, kolodvora i tako dalje. U složenim međuovisnim sistemima potrebno je razlikovati umjetnička djela koja su privremeno aplicirana i ona koja su permanentna i integrirana u javni prostor. Razlika je kako u cilju tako i u distribucijskom sustavu. Djela privremenog karaktera s lakoćom pronalaze alternativna rješenja za ostvarivanje ciljeva upotrebljavajući netradicionalne materijale i zaobilazeći administrativnu mrežu raznim diverzijama u javnom prostoru. Njih najmanje ograničavaju društvene konvencije. Za drugu su vrstu djela, na primjer spomeničku skulpturu, obično je potrebna velika kolektivna sredstva te se ona i oblikuju kao kolektivni oblik. No njihov je utjecaj na okoliš, grad te samim tim i na identitet mjesta i ljudi koji su s tim mjestom povezani, trajniji. Permanentnim se postavom sudjeluje u izgradnji oblika grada, dakle samom gradnjom u domeni arhitekture, dok je druga vrsta intervencije više scenografski zahvat. Javni prostor je kontekst čija je značenjska struktura neodvojiva od ideje kvalitete življenja. Na što zapravo mislimo kada govorimo o humaniziranju mjesta življenja? Uređivanje prostora u gradu preko skulpture ne implicira samo uljepšavanje prostora. Utilitarna je uloga umjetničkog djela u javnom prostoru da nas uvodi u polje znaka i semioze. Interpretacija, kao objašnjenje koje proizlazi iz toga, rezultat je djelovanja znaka. Ako želimo mijenjati (humanizirati) mjesto življenja, imamo dvije mogućnosti: promijeniti intelektualni pristup u pogledu na mjesto ili promijeniti mjesto oslobađajući intelektualni prostor, jer neki su prostori kontemplativniji od drugih. Ne može se svaki problem relativizirati zagovarajući stjecanje novih percepcija, procesi čitanja predmeta i mjesta određeni su, između ostalog, i samim predmetom i mjestom. Izazov je ostvariti spomenuti intelektualni prostor u materijalnoj sferi mjesta. Estetsko iskustvo grada preko umjetničkog se djela proširuje te navodi na sofisticiranije čitanje prostora. Dakle, umjetničko djelo, iako ne sadrži pojmovnu istinu, humanizira čovjekov životni prostor jer u njemu može neposredno proizvoditi učinke koji su posrednici na putu spoznaje. Danas, zbog promjena u arhitekturi i ekonomiji, kada globalizacija poništava razlike u identitetima gradova, suvremena umjetnost ima dodatnu odgovornost zaposjedanja javnih prostora kao mjesta naše primarne percepcije grada.
izv. prof. dr. art. Tihomir Matijević
Josip Pratnemer
LUCANUS CERVUS, 2020.
250x90x60 cm
flexstone, željezo
Skulptura prikazuje stiliziranog kukca Jelenka kao totemsku vertikalu i predstavlja sve kukce bez obzira na veličinu, boju i oblik te stoji u ime svih kukaca koji predstavljaju njihovu važnost za ekosustav. Iako su kukci malih dimenzija, uloga im je gotovo dominantna jer bez njih život na Zemlji, kakvog sada poznajemo, bio bi nemoguć. Kukci, kao i sva ostala bića na Zemlji te sveukupni elementi i oblici nežive prirode, samo su karika u održavanju prirodne ravnoteže. Upravo iz tih razloga i ljubavi prema biologiji, prvenstveno entomologiji, dajem važniju ulogu kukcu, tj. izrađujem spomenik i na taj način se odužujem prirodi za sve zasluge.
ŽIVOTOPIS
Josip Pratnemer rođen je 1996. godine u Osijeku. 2020. godine završio je preddiplomski studij Likovna kultura na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Iste godine upisuje diplomski studij Likovna kultura, modul kiparstvo na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Od 2019. godine Predsjednik je Studentskog zbora Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. 2018. godine dobiva Erasmus stipendiju te provodi jedan semester na poljskoj akademiji Akademia sztuk pięknych w gdańsku u Gdańsku. Od 2021. godine član je Hrvatskog društva likovnih umjetnosti Osijek. Do sada je izlagao na skupnim izložbama u Hrvatskoj i sudjelovao na brojnim umjetničkim radionicama.
