Drage studentice i studenti,

ovom Vas prilikom pozivamo da se prijavite za izlaganje na 2. studentskom biennalu pod nazivom „GREŠKA“ koje će se održati u listopadu 2017. godine u Osijeku.

 

Prijave se kao i svi dodatni upiti šalju na e-adresu: studentskobiennale@gmail.com

Uz kratak opis rada studenti trebaju poslati vizualne materijale u rezoluciji 300 dpi-a te potvrdu o statusu studenta koju će im izdati matična akademija. Organizatori studentskoga biennala neće snositi troškove produkcije i opremanja radova. Svi će sudionici natječaja biti obavješteni o rezultatima koje će donijeti žiri do 20. rujna 2017.

 

Natječaj je otvoren do 15. rujna 2017.

Uz pojem greške uobičajeno se vežu negativne konotacije. Etimološki se sam pojam izvodi iz riječi grijeh (praslavenski grĕxъ) što u svom osnovnom značenju ima moralni aspekt povezan s vatrom savjesti (v. Hrvatski enciklopedijski leksikon), dok s druge strane može označavati ono što se učini protiv plana ili drugačije nego što valja, neispravan postupak prema onome što se očekuje ili kao ono što je napravljeno loše, netočno ili nekorektno. Unatoč ovim određenjima, greška može biti i tek povod silasku s puta i kretanju obilaznim stazama do cilja pri čemu u prošireni kontekst svoga značenja uključuje i mogućnost neočekivanoga otkrića nečeg nepoznatog, ali ipak suštinski ne-lošega. Iako je se može smatrati skretanjem s puta koje čovjeka možda usporava i zbunjuje, greška isto tako može otvoriti nove mogućnosti koje u konačnici mogu postati gradbeni elementi budućih procesa. Čovjek kao racionalno biće grešku ne doživljava pozitivno jer ona u sebi podrazumijeva nepotpunost, neadekvatnost i općenito promašaj u postupku. Međutim, prihvati li se da greška otvara područje neistraženoga i skrivenog u postupku koji je već odviše poznat, postaje

 

procjep u sveopćoj predvidljivosti. Istraživanje započinje kada napustimo sigurnost utabanih staza kojima hodimo poput mnoštva drugih ljudi jer studirati, kao i putovati, znači istinski tragati za neotkrivenim, a ne samo dohvaćati očekivani i predviđeni cilj.

Područje je umjetnosti prostor izražene slobode u kojem su otvorene brojne mogućnosti. Postoji li u toj sferi mogućnost greške? Koliko smo slobodni i sposobni grešku uočiti, prihvatiti i pretvoriti u uspjeh (koji ne mora nastupiti sada i ovdje)? Nerijetko se greška poistovjećuje sa slučajnošću, ali kada govorimo o slučajnosti treba reći da kod nje nedostaje [kontrolirana] usmjerenost na postizanje cilja i tek je usputna pojava u procesu kojim rukovodimo, dok je greška esencijalno vezana uz sam proces i u njega ugrađena kao nužnost nepredviljivog. Istinska je greška nenamjerna što je razlikuje od eksperimenta pa zato suočavanje s njom predstavlja istinski izazov svakom djelatnom subjetu. Koliko smo kao ljudi spremni prihvatiti izazov greške i tragati za novim prostorima koje nam ona otvara? Jesmo li ponekad sposobni žrtvovati sigurnosti poznatoga puta kako bismo se upoznali s nepredvidljivim zavijenim puteljcima i čitavim svijetom koji uz njih obitava, a koji je ipak dovoljno skriven da ga ne možemo vidjeti iz svoje sigurnosti? Ovdje su iznesene tek neke opaske koje greška kao pojam i kao tema u sebi skriva, a otkrivanje nekih njezinih mogućnosti ostavlja se kao zadatak, ali i izazov.

 

(Iz natječajnog teksta 2. studentskog biennala „GREŠKA“)


<< Nazad