• image

SADRŽAJ

 

INTERVJU S POVODOM

 

Tretinjak, Igor Intervju sa Sanelom Janković Marušić MA RDMT, plesnom umjetnicom, psihoterapeutkinjom pokretom i plesom i predavačicom na budućem studiju Kreativnih terapija

Od akademske godine 2016./2017. Umjetnička akademija u Osijeku bit će bogatija za još jedan studij - poslijediplomski specijalistički studij kreativnih terapija. O budućem studiju porazgovarali smo s plesnom umjetnicom te psihoterapeutkinjom pokretom i plesom Sanelom Janković Marušić koja je od početka uključena u projekt.

 

KRITIKA I

 

Kazališna umjetnost

 

Žeravica, Katarina Suočavanje s duhovima prošlosti (Noćna scena Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku: Marijan Gubina, 260 dana, red. Dražen Ferenčina, prem. 7.11.2014.)

Predstava je ovo koju treba pogledati, bilo zbog umjetničkih dostignuća, zbog spomena na sve Hrvate koji su ostali obilježeni ratom u devedesetima ili iz empatije prema čovjeku koji je bez mržnje i osvetoljubivosti skupio hrabrost, pogledao prošlosti u lice i putem intimne ispovijesti odlučio suočiti se s istom.

 

Žeravica, Katarina Moć nepatvorene emocije (Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku: Janko Matko, Moć zemlje, red. Želimir Mesarić, prem. 27.11.2015).

Usprkos nekim manjim propustima (scena susreta Đure i Vere u šumi uz pomoć projekcijskog platna, neobičan vizualan indentitet bake Tereze te prebrzo stradanje Đure) predstavaMoć zemljejoš je jedna u nizu pametno i kvalitetno osmišljenih predstava HNK Osijek za čiju se budućnost ne treba brinuti jer je suigrom glumaca i načinom kojim se bavi raznim tematikama (klasne razlike, ljubav, važnost obitelji i zajedništva, pravičnost, iskrenost, marljivosti...) jasna, razumljiva i zasigurno će biti zanimljiva kako mlađoj tako i starijoj publici.

           

Brekalo, Matko Polet i pozitivnost kroz mlade (HNK Osijek, Giacomo Puccini: Tosca, red. Ozren Prohić, prem. 30.10.2015.)

Tosca je u Osijeku dobila neku razinu njene grandioznosti i to pojavom mladih i svježih snaga u osječkoj operi kao što su Domagoj Dorotić i dječji operni zbor. To je ovoj operi i dalo nekakav polet, pozitivnost i na kraju krajeva solidan uspjeh.

 

Likovna umjetnost

 

Skender, Lana Razgovor s Antunom Babićem, hrvatskim akademskim kiparom i umirovljenim redovnim profesorom Pedagoškog fakulteta u Osijeku: Napravio sam najbolje što sam znao

Ja jesam došao do  toga da mislim  da ništa novo i bolje ne mogu napraviti. Kada sam pravio knjigu osvrta, onda sam za naslovnu  stranicu mislio AA (ad acta), pa sam pomislio nisam valjda toliko blesav da sam sebe stavljam  za arhiv. Ja jesam u povijesti umjetnosti, ali više nisam u konkurenciji. Mladi su u konkurenciji, oni se bore za svoj status i mjesto, ja sam to prošao. Ja sam svoj životni ciklus završio, najbolje što sam znao sam napravio i nek vam to bude dosta, ako nije ja vam nisam kriv.

 

Šimičić, Andrea Bakrorezi i bakropisi iz plemićkih zbirki Slavonije i Srijema

Izložba Bakrorezi i bakropisi iz plemićkih zbirki Slavonije i Srijemaodržana je u Muzeju likovnih umjetnosti od 10. prosinca 2015. do 31. siječnja 2016. godine. Izložba je dio programa VII. Dana grafike, izložbeno-izdavačkog i pedagoškog programa, koji od 2004. godine izložbama, radionicama i predavanjima uspješno publici predstavlja grafički medij. Veliko priznanje Muzeju likovnih umjetnosti i kustosici izložbi, dr. sc. Jasminki Najcer Sabljak, višoj kustosici Muzeja, odala je dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić 2013. godine,  ustvrdivši da su Dani grafike jedan od važnih čimbenika u popularizaciji ove grane umjetnosti, kao i jačanja osječke grafičke scene.

 

 Loinjak, Igor Specifičan primjer ženskog „pisma“

Gotovo svi radovi Jelene Kovačević okupljeni u ciklusu „Promemorija“ u sebi sadrže podijeljenost, onu neraskidivu, na tekstualni i vizualni dio. Tekstualno je uvijek u korelaciji s vizualnim i obratno pri čemu ni jedan član tog umjetničkog binoma nema primat. Tekstovi koji se na ovoj izložbi mogu čitati stilski su i sadržajno miljama udaljeni od suhoparnih tehničkih opisa ilistatementakojima autori uobičavaju tumačiti izvorišta ili pak moguće (ili moguća) značenje vlastitoga rada, a koji su se u posljednje vrijeme uobičajili pojavljivati na izložbama. Jelena u svom radu tekst koristi kao njegov sastavni i neotuđivi dio. Njegovim bi izuzimanjem vizualni dio rada zadržao svoju „cjelovitost“, ali bi svakako izgubio „čitljivost“ i jasnoću.

 

Loinjak, Igor Preobražaj forme

Bitna je oznaka cjelokupnoga ciklusa lišavanje radova čvrste vanjske ovojnice što proizlazi iz samih svojstava gradivnoga materijala. Prozračnost radova pruža mogućnost svjetlosne igre korištenjem dinamičkoga odnosa svjetla i sjene. Osobito su tome skloni reljefi koji postavljeni na zid izbijaju u prostoriju istovremeno uvlačeći prostor kroz vlastite pore u vlastitu unutrašnjost. Gledajući tek pojedinačne radove, Filipovićeva se ideja tek stidljivo nadaje zainteresiranome oku koje zaključuje  da se radi o zanimljivom oblikovnom rješenju.

        

            Dea Matasić, Božica Spomen obilježje Žarku Kaiću

Hrvatska radiotelevizija 2013. godine inicirala je projekt obilježavanja mjesta pogibije svojih zaposlenika stradalih na dužnosti tijekom Domovinskog rata. Nakon uspješne realizacije spomen-obilježja snimatelju Gordanu Ledereru na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, HRT je u suradnji s Gradom Osijekom, raspisao natječaj za spomen-obilježje snimatelju Žarku Kaiću. Poginuo je 28. kolovoza 1991., u osječkom naselju Brijest, kada je, snimajući prolazak tenkova JNA kod vojnog poligona C, usmrćen rafalnom paljbom iz jednog od transportera. U anonimnom natječaju ocjenjivačkisud izabrao je rješenje tima u sastavu izv. prof. art. Božica Dea Matasić, dipl. ing. arh. Bernarda Silov i mag. arh. Davor Silov. 

 

Filmska umjetnost

 

       Ćelić, Edi Dječak i neugodne istine

Sadržajno se radi o izuzetno bogatom filmu, no promatrajući isključivo razinu radnje, konflikt gotovo da i ne postoji. On jasno egzistira u dubljim slojevima uratka više kao sukob autorovih privatnih stavova koji su u opoziciji sa kolektivnim nepromišljanjem o vlastitom doprinosu u neosviještenom stvaranju sve mračnije budućnosti -  Zemlje generalno, pa tako i čovječanstva koje ju nastanjuje – negoli kao vanjski ili barem unutarnji sukob likova.

 

MANIFESTACIJE

 

Znanstveno umjetnički simpozij Mia Čorak Slavenska, Osijek – Slavonski Brod 2016.

            Mehić, Selma Ostao je ples

Sjećanje na Miju je još jedan pokušaj plesnih umjetnika i ljubitelja plesa da se povežu, da upozore, da skrenu pažnju i da uvjere u važnost, ljepotu i veličinu plesne umjetnosti. Davno otplesani Mijini plesovi ne smiju ostati samo plesna povijest, već živi temelj za progresivni rast i razvoj kako u Zagrebu, tako i u manjem Osijeku i naravno Mijinom Slavonskom Brodu.

               

Memorijal Darko Lukić, Osijek 2016.

                Papa, Anja i Proleta, Marina Dostojna proslava

Međunarodni susret mladih klavirista, 19. memorijal Darko Lukićodržan je od 13. do 15. studenoga 2015. u atriju Gradske straže Muzeja Slavonije u Osijeku. Ovaj već tradicionalni memorijal realizirala je Glazbena mladež Osijeka pod pokroviteljstvom grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Međunarodni susret mladih klavirista održava se svake godine u spomen na uglednoga hrvatskog pijanista i pedagoga, Osječanina Darka Lukuća, koji se nakon završetka studija nastavio usavršavati u Parizu.

 

Kreativna riznica, Osijek 2015.

Šarlija, Tamara Popularizacija kulturnog i kreativnog sektora

Sve je više gradova koji doživljavaju razvoj uz pomoć kulture. Također, kultura postaje pokretačem razvoja lokalnih i/ili širih zajednica i to ne samo na kulturnom polju. Stvarajući poveznice, kultura preobražava gradove, naselja te ih svojom otvorenošću čini privlačnima za život. Osijek, grad bogate kulturne tradicije, trenutno se natječe za Europsku prijestolnicu kulture znajući da kulturna i kreativna  industrija ima važan gospodarski potencijal. Kako poticanjem kreativnosti potaknuti poslovanje te društveni i gospodarski razvoj, teorijski i praktično bavi seKreativna riznica, popularizacijski simpozij kulturne i kreativne industrije Ekonomskoga fakulteta u Osijeku

 

ESEJI

 

Mihnjak, Jelena Komunikacijska teorija simboličkog približavanja na primjeru britanske komičarske skupine Monty Python

Jedna od komunikacijskih teorija pomoću koje se stvaraju i prenose značenja, osim teorije simboličkog interakcionizma, koordiniranog upravljanja značenjem ili teorije pravila, konstruktivizma, narativne paradigme i teorije društvene konstrukcije stvarnosti je i teorija simboličkog približavanja, o kojoj će u ovom radu biti riječ. Komunikacijska teorija će biti opisana na primjeru britanske komičarske skupine Monty Python i njenih članova. Oni u svom umjetničkom izričaju što ga plasiraju u javnost putem jakog, tada još novog medija (televizije), koriste različite mogućnosti. Svoje teme fantazija „pričaju“ kroz priče, šale, viceve, metafore, anegdote ili druge pripovjedne oblike. Time prikazuju i svoj jedinstven doživljaj značenja različitih simbola za percepciju stvarnosti kojom se predstavljaju javnosti, za ovu grupu imaju. Prikazat će se Pythonovci kao komičarska skupina, čimbenici koji utječu na stvaranje kohezije u skupini, zatim i posljedice koje kohezija na njih kao skupina ima. Navest će se i nekoliko primjera kojima se dokazuje simboličko približavanje ove jedinstvene skupine pojedinaca kroz prikaz spektra mogućosti njihovog pozamašnog umjetničkog opusa.

 

Kirchhoffer, Sonja Tampere, grad na jugu finske

Tampere je grad koji je zadržao kvalitetan odnos sa prirodom unatoč svojoj industrijskoj karakterizaciji. Takav je odnos možda posljedica činjenice da je grad kasnog postanja i da je smješten u jednoj od najrjeđe naseljenih europskih zemalja. Gradom dominira industrijska arhitektura koja je danas izgubila svoju proizvodnu funkciju, i koja u sebi prvenstveno nosi sjećanje na jedan velik dio svoje povijesti. Uz industrijsku osobujnost posebnu čar Tampereu daje u drvetu sačuvana tradicionalna stambena gradnja. U tekstu će se najvećim dijelom pozornost usmjeriti na industrijsku prošlost grada, koja će se ispričati kroz arhitekturu i muzeološke zbirke. Ispričane priče i iz njih probuđeni dojmovi ukazuju na velike razlike između hrvatskog i finskog svijeta, koje dolaze do izražaja u načinu života, svjetonazorima, prioritetima i brojnim drugim elementima.

 

Skender, Lara Tragovima demonskog bestijarija

Četrdeset godina nakon smrti hrvatskog kipara Vanje Radauša možemo sveobuhvatnije sagledati njegov umjetnički rad i interes za različite likovne medije i književnost te uspostaviti intermedijalne veze između naizgled različitih oblika izražavanja. Ostavio je iznimno bogat opus crteža, grafika, slika, skulptura, pjesama i drugih književnih oblika koji su povezani istim umjetničkim konceptom izraslim na arhetipskim obrascima nasilja, smrti i zla. Tijekom dugogodišnjeg umjetničkog rada stvorio je prepoznatljiv svijet kombiniranih bića, takozvani demonski bestijarij koji korjene vuče iz mitskih obrazaca. Poseban doprinos razumijevanju intermedijalnosti donosi objavljivanje i analiza njegovih književnih radova koji sadržajno upotpunjuju njegov umjetnički opus.

 

Ban, Brankica Arhivska glazbena građa vukovarskog franjevačkog samostana

Istraživanje teme Arhivska glazbena građa vukovarskoga franjevačkoga samostana trajalo je dvije godine. Težište smo stavili na opis stanja vraćene građe nakon Domovinskoga ratate na naglašavanje najvrjednijih djela (otkrića) pronađenih nakon istraživanja fundusa vukovarskoga franjevačkoga samostana.

 

MEĐUNARODNA SURADNJA

 

Novaković, Jurica Macbeth / Scotland PA

Tekst se bavi filmom Scotland, PA (režija: Billy Morrissette). Iako se temelji na drami Macbeth Williama Shakespearea, u filmu se događaju mnoge promjene: tragedija se pretvara u crnu komediju; jedanaesto stoljeće postaje 1975. godina; dvorci se pretvaraju u restorane, konji u automobile, bodeže i mačeve zamjenjuju vrata hladnjaka, tave i željezne poluge…

 

 

Stefanova, Kalina Shakespeare s baltičkim naglaskom

Kada nekome treba više od 20 godina da napiše knjigu, to mora da je zbog teme, ili potrebnoga  istraživanja, ili radnih uvjeta, ili odabranoga pristupa. Kombinacija svega navedenoga dogodila se kada je u pitanju Guna Zeltina, istaknuta latvijska kazališna kritičarka i znanstvenica, te njezina knjiga SHAKESPEARE s baltičkim naglaskom. Pogodno objavljena pred kraj godine (knjigu je objavio Institut za književnost, folklor i umjetnost Latvijskoga sveučilišta), knjiga je odabrana kao jedna od 11 najboljih znanstvenih uspjeha za 2015. godinu i, istovremeno, nominirana za Nagradu baltičkoga zbora 2016., najprestižnije nagrade za kulturna postignuća u tri baltičke republike.

 

Gajin, Igor Povijest kao blockbuster

Odluka redatelja Quentina Tarantina da ubije Adolfa Hitlera u filmu Inglorious Basterds potaknula je kritiku zbog navodnoga krivotvorenja prošlosti. Međutim, proučavajući arhivsku građu židovskoga geta u Poljskoj, švedski pisac Steve Sem- Sendberg primijetio je da je fikcija počela s očuvanjem prvoga dokumenta. Da se bostonski bombaš nije pojavio na naslovnici časopisa Rolling Stone, mogli bismo, zapravo, postaviti pitanje koje je formulirao Jean Baudrillard: Je li se to uopće dogodilo?

   

    Katarina, Žeravica FLARE15

Odabravši predstave različitih poetika, tematika i načina kako pristupaju problemima kojima se bave, od onih kojima dominira tekst, pokret, gesta, prisustvo ili potpuno odsustvo glumca, FLARE15 je bio spreman ponuditi prostor za konstruktivan dijalog umjetnicima koji dolaze iz različitih društveno-kulturnih okvira te se pokazao kao bitno mjesto okupljanja umjetnika, afirmiranih i još neafirmiranih, koji pomiču granice u svojem pristupu kazališnoj umjetnosti. FLARE15 je potvrdio da drugačije i nove artikulacije nisu nužno isključive i nipošto ne bi smjele biti marginalizirane. U tom duhu ostaje nada da u budućnosti ovakvi i slični projekti neće nikome biti uskraćeni, jer u vremenu kad se vrlo lako podižu zidovi zbog “drugih” i “drugačijih”, kazalište ne smije postati jedna od prepreka, već mora ostati medij koji nadilazi iste.

 

 

IZDAVAŠTVO

 

Brekalo, Matko Osvrt na notnu zbirku Gdje su mi note…?

S obzirom na sve viđeno i komentirano zaključio sam slijedeće: inicijativa koja je trebala biti pokrenuta ranije i koju definitivno treba nastaviti. Treba uzeti u obzir namjenu za koju se ova notna zbirka radila a to je edukacija mladih tamburaša, djece, učenika tambure. Moglo bi se reći da bi ovakve zbirke trebale biti i obvezni priručnici u nastavi tambure. Te činjenice na urednike i skladatelje stavljaju veliku odgovornost jer se mora uzeti u obzir da takve zbirke, pogotovo početnice, imaju zadatak oblikovati mladi um da cijeni ljepotu glazbe i razlikuje kvalitetno od nekvalitetnog

 

ERASMUS

 

Žeravica, Katarina Erasmus+ mobilnost

Na temelju osobnog iskustva mogu posvjedočiti o važnosti korištenja mogućnosti Erasmus+ mobilnosti (ključne aktivnosti K1) koja osim što omogućuje uvid u strukture organizacija u stranim zemljama, izmjenu znanja, iskustava i različitih tradicija, čini kako studente tako i (ne)nastavno osoblje samostalnijima u radu jačajući komunikacijske vještine te osvješćuje i razvija socijalnu inteligenciju i pospješuje integracijske procese i fleksibilnost u novim okolnostima i okruženjima, pa barem i na kraće vrijeme.

 

IN MEMORIAM

 

Zvonko Festini

       Bogner-Šaban, Antonija Lutkarski redatelj i svestrani stručnjak

Pouzdani znalac i predani poštovatelj lutkarstva Zvonko Festini zauvijek nas je napustio. Ta neumitna činjenica zahtijeva neku vrstu sinteze njegovih zasluga za hrvatsku kulturu, napose lutkarstvo, kolijevku umjetnički nepatvorenih vrijednosti. Redateljski poklonik idejnog suzvučja dramske riječi Festini nije bio sklon nepotrebnom eksperimentiranju i scenskom avangardizmu nego je promišljeno apelirao na gledalačku svijest i probranim izražajnim sredstvima upozoravao na olako zanemarene ljudske osjećaje.

 

Vigato, Teodora Zvonko Festini i zadarsko lutkarstvo

Festini je na lutkarsko putovanje krenu od samog početka hrvatskog lutkarstva u okviru manire Gatarinog redateljskog postupka od kojeg se polako udaljavao na osobni način kako bi pomaknuo lutkarsku poetiku od didaktičke prema umjetničkoj. Najprije je u okviru dramskog kazališta postavljao logičnu mizanscenu kako bi se distancirao od faktografskih rješenja i vodio lutkarstvo prema umjetnosti. U mizansceni je imao vrlo smjele akcije uvodeći na scenu automobil ili glazbu u ritmu twista. I na kraju jedini se usudio postaviti na scenu Paljetkove tekstove za koje se još uvijek čeka neki novi kreativni redatelj za neko novo redateljsko čitanje.