Autor: Antun Mikolčić /
Godina 2023. u svijetu filma je obilježena, kako filmskim, tako i internetskim fenomenom nazvanim Barbenheimer. Barbenheimer je kulturološki fenomen koji je prethodio i pratio istovremeno prikazivanje dvaju filmova u kinima, Barbie, redateljice Grete Gerwig i Oppenheimer, redatelja Cristophera Nolana. Snažan kontrast između Barbie—komedije o modnoj lutki Barbie i Oppenheimera, epskog biografskog trilera o fizičaru J. Robertu Oppenheimeru, čovjeku koji je stvorio atomske bombe koje su pogodile Hirošimu i Nagasaki, potaknuo je komičnu reakciju korisnika interneta kreiranjem hrpe memeova i odjeće s motivima ova dva filma. To je dovelo do toga da Barbie i Oppenheimer poruše sve rekorde gledanosti za 2023. Oba filma su kinima diljem svijeta donijeli oko milijardu dolara u kino blagajne i osim toga zaradili pohvale kritičara, kao i američke Akademije filmske umjetnosti i znanosti koja je ”počastila” Barbie sa osam, a Oppenheimer sa čak trinaest nominacija za nagradu Oscar. No kako i zašto su ova dva filma stvorila Barbenheimer i hoće li ovaj događaj uspjeti spasiti situaciju u kojoj se filmska industrija nalazi.
A u kakvoj se situaciji nalazi filmska industrija? Pa najjednostavnije rečeno: ljudi su prestali ići u kino. Kao i svaka umjetnost, film prolazi razne promjene kroz svoju povijest, od svojih početaka s braćom Lumiere do Barbenheimera. Jedna konstanta koja je uvijek pratila film je bila ta da se film prikazuje na velikom platnu, odnosno u kino dvoranama, gdje će netko pogledati određeni film za koji je zainteresiran, barem su tako ljudi radili dosad. No kada se pojavio Covid-19 kina su se zatvorila, a filmovi su se prebacili na streaming servise kao što su Netflix, HBO Max, Disney+ i mnogi drugi. Svaki filmski studio se suočio s Covidom na svoj način. Brojni filmovi su izašli na streaming servisima, dok su neki samo odgodili stvaranje novih filmova. Filmski studio Warner Bros. Pictures je tako najavio da će prikazati svih sedamnaest nadolazećih filmova za 2021. samo na svojoj streaming platformi, HBO Max, u onome što je nazvano “Project Popcorn”. Tu je odluku istog mjeseca oštro kritizirao redatelj Christopher Nolan, čije je filmove distribuirao Warner Bros. od 2002. godine. Warner Bros. je odustao od tog plana, a Nolan je odustao od njih i u rujnu 2021. najavio da će Oppenheimera distribuirati Universal Studios i da je datum izlaska Oppenheimera 21. srpnja 2023. Odgovor Warnera je došao u travnju 2022. kada je studio najavio da će Barbie imati premijeru na isti dan kada i Oppenheimer. Ako je Warner mislio na taj način umanjiti gledanost novog Nolanovog filma, dobro su se zeznuli.
Korisnici društvenih mreža su naravno shvatili da oba filma izlaze na isti dan, a stalnim objavama o novim glumcima koji su se pridruživali velikoj glumačkoj ekipi, počelo se sve više pričati Barbie i Oppenheimeru i tako smo došli do pojma Barbenheimer. Spominjanje tog zajedničkog naziva je utjecalo na to da su ljudi počeli razmišljati o tome da oba filma moraju pogledati isti dan. Nije se stvorio rivalitet između dva filma onako kao što je to Warner Bros. navodno planirao, nego je stvoreno zajedništvo. Nije bilo pitanje o tome koji će se film gledati, samo je bilo pitanje koji će se film gledati prvi. Na to pitanje nisu davali samo ljudi na internetu, pitalo se i slavne na crvenom tepihu. Čak je i Tom Cruise na premijeri novog nastavka Nemoguće misije, filma čiji se manjak zarade pripisuje Barbenheimeru entuzijastično dao odgovor da će pogledati oba filma.
Zašto je Barbenheimer postao tako popularan u vrijeme kada, filmovi doživljavaju najgore razdoblje svoje povijesti. Razdoblje u kojem su kino dvorane prazne, kada se bilo koji film može pogledati na TV-u ili kompjuteru. U vremenu kada jedino što prodaje kino-karte su nastavci ili remakeovi. Puno faktora je zapravo privuklo gledatelje da budu dio priče o Barbenheimeru. Najveće zasluge se naravno mogu pripisati tome što je Barbenheimer prvotno jedan meme. Meme koji je postao toliko rasprostranjen na internetu da se vidio na svačijem telefonu, a telefone svi imamo. Barbenheimer se jedino mogao izbjeći ako si zatvoren u plastičnoj kutiji, kao Barbie lutka. Netko bi rekao da nije bilo potrebe za marketingom, no svejedno su Universal i Warner Bros. potrošili.: Barbie 150 milijuna, a Oppenheimer 100 milijuna dolara. Kontrast u bojama i samoj radnji filmova je vrlo jasan, Barbie je film čija se radnja odvija u izmišljenom ružičastom svijetu, dok je Oppenheimer u stvarnom svijetu koji je na trenutke prilično taman .Također se vidjela razlika u njihovom marketinškom pristupu. Oppenheimer se većinom bazirao na trailere koji su malo otkrivali o radnji filma, dok je Barbie razne stvari poput Xboxa bojao u svoje poznate ružičaste boje.
Također vjerujem da je dio gledatelja privukla ogromna glumačka ekipa. Puno je poznatih imena prisutno u filmu. Cillian Murphy, glumac na vrhuncu svoje karijere je utjelovio J. Roberta Oppenheimera i fenomenalnom izvedbom dobio prvog Oscara. Dok je Murphy prvo ime Oppenheimera, Margot Robbie je savršena Barbie. Jedna od brojnih stvari koje su me zanimale u vezi ovog filma bilo je to kako će Robbie i Ryan Gosling odglumiti Barbie i Kena. Oboje su zaslužili svoje nominacije za ‘zlatni kipić’. Mislim da je stvarno teško oživiti plastičnu lutku, a Barbie i Ken se ponašaju baš onako kako bi se lutke po mom mišljenju ponašale. Njih dvoje, kao i ostali likovi ne razumiju ljudska ponašanja kao što su sarkazam i flertanje. Emily Blunt(Oppenheimer), Matt Damon(Oppenheimer), Kate Mckinnon(Barbie), kao i Josh Peck (Oppenheimer) i Dua Lipa (Barbie) su se stvarno potrudili u ono malo vremena koje su dobili na filmu.
Barbenheimer će u povijesti ostati zapamćen kao svjetlo koje se pojavilo u tamnoj atmosferi koja okružuje filmsku industriju. Oba filma su dobila pohvale publike i kritičara. Također su dominirali Oscarima. Oppenheimer je dobio 7 Oscara, među najvažnijima onaj za najbolji film, najboljeg redatelja, i najboljeg glavnog glumca. Barbie je dobio Oskara za glazbu, koji zapravo ide Billie Eillish za pjesmu ”What was I made for”, no vjerujem da je 13 nominacija govori dovoljno o uspjehu filma.
Sve te nagrade, svi ti uspjesi i zarada će ostati zapamćeni, no neće uspjeti spasiti filmsku industriju. Studiji poput Disneya i samog Warnera će i dalje gurati franšiže, remaekove i adaptacije jer će isti ti filmovi donijeti zaradu. Warner Bros. npr. može napraviti novi film o Supermanu jer je Čovjek od čelika već postojeći lik s kojim je publika upoznata i zato ne moraju ulaziti u veliki rizik kada krenu ulagati u projekt kao što je film o Supermanu. No filmskoj industriji ne treba spašavanje u punom smislu te riječi. Film će i dalje živjeti, makar to bilo na niskim granama na kojima danas živi. Ljudi će do kraja vijeka imati potrebu za umjetnošću, a sedma umjetnost je najbliža u svijetu gdje je, i gdje će vizualno biti ispred napisanog ili auditivnog. Možda Barbenheimer doživimo u sljedećih deset godina, možda ponovno budem u punom kinu Urania u Osijeku, možda ponovno gledanje filma u kinu bude jedno nezaboravno iskustvo koje će se pamtiti do kraja života.
Leave a Reply