Autor: Amir Begić /
Cilj je rada analizirati implementaciju glazbe različitih kultura u osnovnoškolskoj nastavi glazbe
Uvod
Pojava i razvoj multimedija, interneta i civilizacijskih promjena općenito sa sobom nosi novonastale kulturne i društvene promjene na globalnoj razini. Novonastale promjene uzrokuju međusobnu izloženost i miješanje različitih kulturnih identiteta u velikim razmjerima. Pojam kultura javlja se u različitim kontekstima i može sadržavati različita značenja. Osnovno obilježje svake kulture je odnos pojedinca prema grupi ljudi i okolini u kojoj boravi.[1] Pojedinac boravkom u određenoj okolini postupno prihvaća norme ponašanja iste te postaje dio određene kulturne sredine. Identitet je sklop čovjekovih ideja i stavova o tome tko je on i što ga spaja, odnosno razlikuje od drugih ljudi, odnosno individualaca, obitelji, zajednica, institucija, kultura, društava, država.[1] Karakteristike društva prema kontekstu kulture možemo primijetiti od najvećih razmjera (istočna kultura, zapadna kultura, Bliski Istok, afrička kultura…) do kulturnih razlika unutar država, regija, naselja, pa sve do male grupe ljudi određene organizacije ili kulture određene obitelji. Isto tako možemo primijetiti kulturnu raznolikost između regija unutar država, ali i kulturna obilježja karakteristična za određeni grad ili naselje.
Appadurai (1993)[2] smatra da globalizacija, komunikacija kroz medije i drugi oblici modernizma otežavaju razlikovanje jedne kulture od druge. To mijenja način na koji živimo kao i način na koji komuniciramo s drugim ljudima diljem svijeta. Ovdje nalazimo razloge za proučavanjem drugih kultura i učenja o pojmu kultura općenito. Do pojave medija, interneta i novih migracijskih valova ljudi nisu imali priliku često se susretati s drugim, njima stranim kulturama. Postojao je određeni oblik barijere između kultura. Danas imamo puno brži pristup i olakšanu interakciju na više načina s ljudima nama nepoznatih kulturnih grupa. Pojavio se novi pristup u kojemu su nam sve kulture koje su stvarane stoljećima na dohvat ruke u našoj svakodnevici, a samim time i potreba za poznavanjem i prihvaćanjem stranih kultura.
Interkulturalna kompetencija
Pojam interkulturalizam[3] naziv je za oblike znanstvenih istraživanja, izobrazbe, javnih politika prema useljenicima te poslovnih odnosa i komunikacija između tvrtki kojima se omogućuje razumijevanje i suradnja među pripadnicima različitih kultura i naroda i tako smanjuju ili uklanjaju predrasude i stereotipi o drugima. Pojam interkulturalizam, isto kao pojam „kultura“, nije moguće jednoznačno odrediti. Interkulturalizam je pojam hrvatskog jezika koji se upotrebljava u različitim kontekstima srodnog značenja. U engleskom jeziku postoje termini kao što su: global competitive intelligence, cultural competence, cultural sensitivity, ethno relativity, international competence itd.[4] Učenje o različitim kulturama, osim što samo po sebi predstavlja cilj, razvija u učenika interkulturalnu kompetenciju. „Pojam kompetencija podrazumijeva da neka osoba ima znanja, sposobnosti, vještine, iskustva, tj. da je stručna ili mjerodavna u nekoj vrsti djelatnosti ili za neko područje“.[5] Bennett[6] navodi kako se interkulturalna kompetencija sastoji od interkulturalnog načina mišljenja (Mindset) i od interkulturalnih vještina (Skillset). Interkulturalna kompetencija je sposobnost efektivne i prikladne komunikacije u interkulturalnim situacijama temeljenim na interkulturalnom znanju, vještinama i stavovima.[7] Postoje različite definicije interkulturalne kompetencije u raznim područjima, ali navedena[8] je prihvaćena kao opća i standardna.
Elementi interkulturalne kompetencije su:
- Znanje: kulturalna samosvijest, poznavanje određene kulture, sociolingvistička svijest;
- Vještina: slušanje, promatranje, vrednovanje; analiza, interpretacija, povezivanje; kritičko mišljenje.
- Stavovi: poštovanje, otvorenost, radoznalost, otkrivanje.
Elementi interkulturalne kompetencije vode do unutarnjih ishoda (odnose se na osobu koja uči postati fleksibilnom, prilagodljivom, empatičnom i prihvaća etnorelativnu perspektivu) i vanjskih ishoda (odnose se na vidljiva ponašanja i način komunikacije pojedinca). Interkulturalnu kompetenciju ne možemo naučiti, već neprestano radimo na njoj, a razvija se iskustvima kojima smo direktno ili indirektno uključeni u kulturni život. Tako stječemo konkretna znanja i iskustvo o kulturnom životu određenog naroda i smanjujemo mogućnost za krivo tumačenje i doživljavanje kulturalnih znanja, vjerovanja, umjetnosti, zakona, morala, običaja i drugih vještina i navika.
Interkulturalni odgoj u nastavi glazbe
U Nastavnom planu i programu za osnovnu školu[9] se pojam interkulturalna kompetencija često spominje. Međutim, u predmetu Glazbena kultura ne pojavljuje se ni jednom, a najčešće se pojavljuje u predmetima stranih jezika. Međutim, u odgojno-obrazovnom procesu nastavnik Glazbene kulture treba poticati razvoj interkulturalne kompetencije učenika. Postavlja se pitanje kako?
Pristup izvorima različitih glazba svijeta, kao što su video i audio snimke, olakšan je pojavom YouTubea i suradnjom glazbenih pedagoga s etnomuzikolozima kako bi osigurali detaljne vizualne i slušne informacije o raznim glazbenim praksama.[10] S obzirom na količinu sadržaja i materijala koje današnji nastavnik ima na raspolaganju, on mora dobro promisliti i odlučiti koji sadržaj će proučavati te koji sadržaj će poučavati i s kojim ciljem. Nastavnik koji u plan i program nastave uključi glazbu druge kulture, u obilju informacija i mogućnosti mora vrlo oprezno odabrati sadržaj rada prema konkretnoj situaciji. Abril (2006)[10] navodi polazne točke od kojih nastavnik treba krenuti kako bi pronašao što prikladniji materijal. Nastavnik treba:
- poznavati referentne izdavače za ciljanu temu,
- pobrinuti se da učenici razumiju kulturu i stil,
- pronaći kontekstualne detalje o glazbi,
- prikupiti što više informacija o načinu izvođenja glazbe.
Svaki nastavnik bi trebao određenu kulturu samostalno proučiti prije nego je krene poučavati. Što bolje nastavnik poznaje određenu kulturu, to će je kvalitetnije prezentirati učenicima. Najčešće se radi o kulturi koju je nastavnik upoznao preko medija i koju možda nikada nije doživio (ili upoznao uživo). Stoga treba biti svjestan da, unatoč proučavanju, nastavnik ima nepoznanice o autentičnosti. Ako je nastavnik posjetio određeno područje i doživio stranu kulturu, tada ima najveće izglede učenicima vjerodostojno prikazati određenu kulturu.
Formalna naobrazba u većem dijelu svijeta je pod paradigmom zapadne kulture. To znači da najveći postotak nastavnog sadržaja obuhvaća glazbu zapadne europske kulture. Mi, kao pripadnici zapadne europske kulture, imamo glazbu koja nama pripada. Jasno ju možemo definirati i prepoznati. Imamo svoju glazbenu teoriju, instrumentarij, glazbene materijale kroz povijest i glazbu dijelimo na umjetničku, folklornu i popularnu. Unatoč tomu, svi imamo različite stavove i mišljenja o glazbi. Učenici razvijaju stav i ukus prema glazbi odgojem i obrazovanjem, ali isto tako slobodnim i drugim aktivnostima. Pojam različite kulture se ne odnosi samo na nama strane kulture, već i na kulturnu raznolikost unutar naše same. Ako upoznavanje glazbe različitih kultura za cilj ima razvoj interkulturalne kompetencije učenika, onda pod pojmom različita kulturoa podrazumijevamo sve što sadrži razlike u mišljenju i stavovima među ljudima. Tako dolazimo do prihvaćanja i razumijevanja te raznolikosti i stvaramo temelj boljeg kulturnog razumijevanja u budućnosti.
Istraživanje
Cilj je ovoga istraživanja bio uvidjeti u kojoj je mjeri glazba različitih kultura zastupljena u nastavnim područjima pjevanja, sviranja i slušanja glazbe u nastavi glazbene kulture od četvrtog do osmog razreda osnovne škole, odnosno jesu li time stvorene pretpostavke za razvijanje učenikove interkulturalne kompetencije. Proučeni su i analizirani udžbenici glazbene kulture za četvrti, peti, šesti, sedmi i osmi razred (Glazbena četvrtica, Glazbena petica, Glazbena šestica, Glazbena sedmica i Glazbena osmica) izdavačke kuće Profil odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) radi uočavanja implementacije glazbe različitih kultura u područjima pjevanja, sviranja i slušanja glazbe. Primijenjen je postupak analize sadržaja u kojem su udžbenici za nastavu glazbene kulture bili predmetom istraživanja.
U istraživanju se polazilo od hipoteze: Učenici se na nastavi glazbene kulture ne upoznaju s dovoljnom količinom glazbe različitih kultura. Iz navedenog cilja proizašla su sljedeća istraživačka pitanja:
- Koliko primjera različitih glazba svijeta za pjevanje, sviranje i slušanje sadrže udžbenici glazbene kulture?
- Koliko su zastupljeni primjeri različitih glazba svijeta u odnosu na ostale vrste glazbe?
- Jesu li primjeri različitih glazba svijeta u udžbeniku etnomuzikološki obrađeni i u kojoj mjeri?
- Može li sadržaj udžbenika omogućiti razvoj interkulturalne kompetencije učenika?
Analiza udžbenika s obzirom na zastupljenost glazba različitih kultura
Udžbenici Glazbena četvrtica, Glazbena petica, Glazbena šestica, Glazbena sedmica i Glazbena osmica su analizirani s obzirom na implementaciju interkulturalizma, odnosno zastupljenost glazbenih primjera različitih kultura i način na koji je predviđena njihova obrada u okviru određene nastavne jedinice. Glazbom neke kulture smatraju se tradicijski i folklorni primjeri nekog naroda, ali i suvremeni glazbeni izraz sa specifičnim obilježjima određene kulture. Božićne i prigodne pjesme uvrštene u udžbenik mogu se smatrati tradicijskim pjesmama te su uvrštene u tablice s popisom tradicijskih primjera.
Glazbena četvrtica udžbenik je za nastavu glazbene kulture s tri pripadajuća CD-a za četvrti razred osnovne škole. Autorice su Jelena Sikirica i Ana Miljak.[12] Udžbenik ima 80 stranica, a sadržaj je podijeljen u tri cjeline:
- Ritam, metar, tempo,
- Melodija,
- Istražite zvukove oko sebe.
U prvom planu su elementi glazbene pismenosti koji se svladavaju pjevanjem, slušanjem, sviranjem i plesanjem. Udžbenik ima 32 pjesme predviđene za pjevanje i 44 primjera za slušanje. Ispod naslova svake pjesme nalazi se ime autora i notni zapis s tekstom uz zapisanu harmonijsku pratnju. Uz svaki od slušnih primjera zadan je zadatak na koji učenici moraju odgovoriti nakon slušanja. Udžbenik sadrži 17 primjera različitih glazbenih kultura (Tablica 1.) i to devet hrvatskih i osam stranih: tri austrijske i po jednu englesku, belgijsku, američku i rusku.
Tablica 1: Popis pjesama za pjevanje i sviranje u Glazbenoj četvrtici
| Hrvatska | Pleši pleši crni kos (Gradišće) Sedi maček (Međimurje) Darove nam Niko daj (Tradicijska prigodna – sv. Nikola) O kakva to svetlost (Međimurje) Sve su koke poludile (Dalmacija) Ja imado (Slavonija) Nanaj, nanaj, lipi sin (Istra) Zeleni Juraj (Pokuplje) Ferandine moj (Dalmacija) |
| Austrija | Rum tum tum (Tradicijska polka) Plješćimo Kukavica |
| Engleska | Nas je sad osmero |
| Belgija | Nek’ svud ljubav sja |
| Amerika | Hickory Dickory Doc |
| Poljska | Kad se pjeva |
| Rusija (židovska) | Tum balalaika |
Sve hrvatske tradicijske pjesme ispod teksta imaju poglavlje Upoznajte hrvatska narječja u kojem su zapisane manje poznate riječi pjesme karakteristične za to područje (npr.: postole – cipele; maček – mačak; med – između; popeva – pjeva; pivac – pjevac; zermon – rođak; ugota – magarica…). Sve strane pjesme prepjevane su na hrvatski jezik. Nijedna strana pjesma u udžbeniku nije na izvornom jeziku. Učenicima nije lako izgovarati riječi jezika koji ne poznaju, ali jednako tako je upitna vjerodostojnost prepjevanog sadržaja. Udžbenik sadrži pjesme različitih kultura predviđenih za pjevanje, ali vrlo malo podataka o kulturi kojoj pripadaju. Naime, razgovor o kulturi jednako je važan za interkulturalni odgoj učenika kao i samo upoznavanje određene pjesme. Jer, povrh pjevanja, učenike bi trebalo upoznati i s kulturom određenog područja.[11] Od 44 slušna primjera knjiga sadrži 11 pjesama različitih kultura za slušanje. Od toga su osam hrvatskih, i tri strane jedna talijanska, jedna velška i jedna francuska pjesma (Tablica 2.). Od navedenih 11, četiri pjesme su Božićne pjesme. Osim slušnih primjera, udžbenik sadrži i matrice za pjevanje svih zapisanih pjesama u udžbeniku.
Tablica 2: Popis slušnih primjera u Glazbenoj četvrtici
| Hrvatska | Zginula je pikuša Zdravo budi mladi kralju (Prigodna – Božićna) Veselje ti navješćujem (Prigodna – Božićna) Diridonda Konavosko potkolo Ninaj nanaj lipi sin Paun leti da poleti (Dalmacija) Zeleni Juraj |
| Italija | Napuljska tarantella |
| Francuska | Ding,dong! Merryl on high (Prigodna – Božićna) |
| Wales | Deck the halls (Prigodna – Božićna) |
Velška i francuska pjesma su prigodne božićne pjesme. Osim njih, u udžbeniku je još samo jedna talijanska pjesma. Zadatak za vrijeme slušanja pjesme glasi: Kakav je tempo i karakter skladbe? Koračajte, zaplešite ili zasvirajte tjeloglazbom uz zvuke tarantelle. Nigdje se ne spominje tradicijska i kulturna vrijednost tarantelle, talijanska kultura ili što je uopće tarantella. Sljedeći zadatak, koji je naveden u udžbeniku, mogao bi doprinijeti interkulturalnom odgoju učenika: Organizirajte u razredu ili školi malu izložbu. Neka svatko donese stvari za koje misli da su dio tradicije njegova kraja.
Glazbena petica udžbenik je za nastavu glazbene kulture s dva pripadajuća CD-a za peti razred osnovne škole. Autori su Ljiljana Ščedrov i Saša Marić.[13] Udžbenik ima 79 stranica, a sadržaj je podijeljen u dvije cjeline:
- Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu,
- Slušanjem upoznajemo glazbena djela.
Udžbenik ima 36 pjesama predviđenih za pjevanje i sviranje, od toga 30 pjesama različitih kultura. Ukupno je 12 hrvatskih tradicijskih pjesama, a ostalih 18 su iz Švicarske, Slovenije, Njemačke, Engleske, Španjolske, Rusije, Italije, Češke, Južnoafričke Republike, Francuske, Grčke i Kube. Uz udžbenik pripadaju i dva CD-a s ukupno 61 slušnim primjerom, od toga 15 pjesama različitih kultura.
Glazbena petica sadrži znatno više pjesama različitih kultura (Tablica 3.) od Glazbene četvrtice. Pjesme su zapisane na isti način kao u Glazbenoj četvrtici. Pjesme imaju notni zapis, harmonijsku pratnju i tekst. Ispod teksta hrvatskih tradicijskih pjesama su zapisane manje poznate riječi iz teksta pjesme.
Tablica 3: Popis primjera za pjevanje i sviranje u Glazbenoj petici
| Hrvatska | Moja diridika (Slavonija) Ja posijah repu (Posavina) Lipe li su mlade Kaštelanke (Dalmacija) Ćiri biri bela (Dalmacija) Spavaj mi, spavaj, Ančice (Dalmacija) Zginula je pikuša (Međimurje) Mamica su štrukle pekli (Međimurje) Lepe ti je Zagorje zelene (Hrvatsko zagorje) Rika je bili grad (Istra) Grad se beli (Međimurje) Raca plava po Dravi (Međimurje) O pastiri |
| Engleska | Sretan Božić Volim cvijeće Stiže jesen Jutarnji vjetar |
| Češka | U našem vrtu Zelengaj |
| Švicarska | Mi pjevamo |
| Francuska | Mačji kanon |
| Španjolska | Sutra |
| JAR | Siyahamba |
| Rusija | Minka |
| Poljska | Ima baka kokota |
| Grčka | Gle tamo usred polja |
| Kuba | Malo pjesme |
| Njemačka | Ptice se vraćaju |
| Italija | Palenta |
| Tanzanija | Simama ka |
| Slovenija | Na planincah |
Udžbenik ima 15 pjesama različitih kultura predviđenih za slušanje od čega sedam stranih (Tablica 4.):
Tablica 4: Popis slušnih primjera u Glazbenoj petici
| Hrvatska | Moja diridika Žita (ples iz Slavonije) Rvatsko kolo (ples iz Kaštel Novog) Četvorka (ples iz Splita) Za ribara (Dalmacija) Pod mostec (ples iz Hrvatskog zagorja) Katarina, zlata hći Repa ( ples iz Posavine) |
| Engleska | A soalin’ Scarborough Fair |
| Kuba | Un poquito cantas |
| JAR | Siyahamba |
| Rusija | U tamnoj šumi |
| Slovenija | Ob jezeru |
| Crnačka duhovna | Michael Row the Boat |
Uz neke od hrvatskih tradicijskih pjesama u udžbeniku je opisan tradicijski ples toga kraja, a zadatak učenika je da probaju plesati u učionici uz pratnju glazbenog primjera (Slavonija, Posavina, Dalmacija, Međimurje, Hrvatsko zagorje).
Glazbena šestica udžbenik je za nastavu Glazbene kulture s tri pripadajuća CD-a za šesti razred osnovne škole. Autori su Jelena Sikirica i Saša Marić.[14] Udžbenik ima 88 stranica, a sadržaj je podijeljen u dvije cjeline:
- Pjevanjem i sviranjem upoznajmo glazbu,
- Slušanjem upoznajmo glazbena djela.
Prvo poglavlje sastoji se od 24 pjesme, od čega je 14 pjesama različitih kultura. Sedam je hrvatskih tradicijskih pjesama, a ostalih sedam su iz Mađarske, Izraela, Sardinije, Rusije i Engleske (Tablica 5.). U usporedbi s Glazbenom peticom, Glazbena šestica ima znatno manjeprimjera za pjevanje, a više sadržaja za upoznavanje glazbala i glazbenih oblika.
Tablica 5: Popis primjera za pjevanje i sviranje u Glazbenoj šestici
| Hrvatska | Prvo leto služim (Međimurje) Vuprem oči ( Međimurje) Pozvale su dekle dečke (Podravina) U našeg Marina (Dalmacija) Golubice bijela (Slavonija) Tamo doli (Istra) Veselje ti navješćujem |
| Italija | Sa kule starog dvorca (Sardinija) Santa Lucia (Teodoro Cottrau) |
| Mađarska | Svibanjski povjetarac |
| Izrael | Tombaj |
| Rusija | Korobuška |
| Karibi | Kalipso |
| Engleska | Tko se smije |
Pjesme su zapisane na isti način kao i u Glazbenoj četvrtici i Glazbenoj petici (notni zapis, harmonijska pratnja i tekst pjesme). Ispod notnog zapisa nalaze se manje poznate riječi i njihovo značenje. Kalipso je zapisan uz pratnju udaraljkaških instrumenata. Osim toga, učenici se upoznaju sa značenjem riječi: „Kalipso potječe s otoka Trinidad u Karipskom moru… U vrijeme karnevala na otoku Trinidadu i ostalim otocima Karipskog mora kao što je Jamajka tradicionalno se pjeva, svira i pleše kalipso“.
Osim primjera za pjevanje, udžbenik ima 67 slušnih primjera, od čega osam (Tablica 6.) pjesama različitih kultura, a samo dvije strane.
Tablica 6: Popis slušnih primjera u Glazbenoj šestici
| Hrvatska | Falila se Jagica (Međimurje) Ples z ropčecom (Podravina) U našeg Marina (Dalmacija) Stari splitski plesovi (Dalmacija) Šokačko kolo (Slavonija) Popuhnul je tihi vetar (Istra) |
| Španjolska | Flamenco |
| Jamajka | Jamaica Farewell (mento) |
Udžbenik sadrži nekoliko pojmova koji potiču na kulturnu i tradicijsku svijest.
- Dalmatinska nošnja: Usporedite dalmatinsku nošnju s ostalim nošnjama podneblja Hrvatske!
- Šokačko kolo: Šokačko kolo je narodni ples koji izvodi mješovita skupina koja pjeva i pleše.
- Tambure: narodno trzalačko glazbalo, najpopularnije u Slavoniji.
- Flamenco: Flamenco je španjolska narodna pjesma koja se izvodi uz ples te instrumentalnu pratnju gitare.
- Kastanjete su udaraljke izrađene od dva izdubljena komadića drveta koji se drže u dlanu.
Učenici se susreću s kulturološkim pojmovima češće nego u prethodna tri razreda, ali još uvijek nedovoljno za razvoj interkulturalne kompetencije učenika.
Glazbena sedmica udžbenik je za nastavu Glazbene kulture s tri pripadajuća CD-a za sedmi razred osnovne škole. Autori su Ljiljana Ščedrov i Saša Marić. [15] Udžbenik ima 77 stranica, a sadržaj je podijeljen u dvije cjeline:
- Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu,
- Slušanjem upoznajemo glazbena djela.
Udžbenik ima 25 pjesama predviđenih za pjevanje i sviranje, te 65 primjera za slušanje glazbe.
Prvo poglavlje sadrži 25 pjesama, od toga 20 primjera različitih kultura (Tablica 7.). Osam je hrvatskih tradicijskih pjesama, a ostalih 12 su iz Engleske, Italije, Francuske, Afrike, Japana, Izraela, s Kube i Havaja.
Tablica 7: Popis primjera za pjevanje i sviranje u Glazbenoj sedmici
| Hrvatska | Ki su dečki črleneši (Međimurje) Vesela je Šokadija (Slavonija) Oj, violo (Dalmacija) Ča je more (Istra) Letovanić (Pokuplje) Mila Marice (Podravina) Svim na zemlji |
| Engleska | Sad sretan budi čovječe Greensleeves Milost |
| Italija | Dođi na moju barku Pjesma trubadura |
| Francuska | Marie Pjesma trubadura |
| Afrika | Sin jen jen jen |
| Japan | Trešnjin cvijet |
| Izrael | Dođite svi |
| Brazil | Samba Brazil |
| Kuba | Guantanamera |
| Havaji | Aloha oe (Lili’uokalani) |
Pjesme su zapisane na isti način kao i u prethodnim udžbenicima (notni zapis, harmonijska pratnja i tekst pjesme). Ispod notnog zapisa nalaze se manje poznate riječi i njihovo značenje. Nekoliko pjesama je zapisano originalnim tekstom i prepjevom na hrvatski jezik. To su pjesme God Rest You Merry Gentlemen, Greensleeves, Vieni sulla barcheta, Sakura, Amazing Grace, Simi jadech, Guantanamera (Tablica 7.). Jedna je pjesma zapisana samo originalnim tekstom: Sin Jen Jen Jen. Pjesma je iz Afrike, ali nije zapisano o kojem jeziku se radi ni o kojoj zemlji je riječ. Velika prednost ovog udžbenika je što postoji zvučni zapis svake od navedenih pjesama osim Vieni sulla barcheta na originalnom jeziku, pa učenici mogu čuti izgovor riječi. U pjesmi Vieni sulla barcheta zapisana je uputa za izgovor stranih riječi (npr.: barcheta-barketa, bianca-bianka…)
Neke od pjesama su zapisane s vrlo jednostavnom pratnjom udaraljki koju učenici mogu svirati dok pjevaju. To su pjesme: Ki su dečki, Oj violo, Letovanić, Mila Marice, Pjesma trubadura, Samba Brazil, Simi jadech. Pjesma Samba Brazil u okviru instrumentalne pratnje sadrži klasičnu ritamsku figuru sambe koja se može učenicima predstaviti kao važna informacija o kulturi brazilske glazbe. Da bi to mogao, nastavnik mora biti upoznat s obilježjima brazilske sambe. Pjesma Sakura zapisana je uz pratnju ksilofona na neobičan i nejasan način, bez zapisanih uputa za učenike. U pjesmi Balun učenici se upoznaju s istarskom ljestvicom. Ljestvica je u udžbeniku zapisana grafičkim prikazom, ali se pretpostavlja da će nastavnik odsvirati učenicima ljestvicu.
U pjesmi Sakura učenici se upoznaju s pentatonskom ljestvicom: „Glazba Dalekog istoka lako se prepoznaje po pentatonskoj ljestvici, jednoj od najstarijih ljestvica na svijetu. Sastoji se od samo pet ravnopravnih tonova“. U udžbeniku postoji grafički prikaz pentatonske ljestvice (prilog iz udžbenika).U ovom primjeru radi se o japanskoj myako-bushi pentatonici (e, f, a, h, c, e), koja je samo jedna od mnogih vrsta japanske pentatonike, ali se to nigdje ne spominje u udžbeniku.
Uz pjevanje hrvatskih tradicijskih pjesama učenici se upoznaju i s narodnim glazbalima. Tako uz slavonsku pjesmu Vesela je Šokadija učeniciupoznaju tambure: „Tambura je najpoznatije hrvatsko tradicionalno glazbalo. Osobito je popularna u Slavoniji, ali i u drugim krajevima Hrvatske. U tamburaškom zboru svira veći broj tamburaša na tamburama različitih veličina: bisernica, brač, bugarija, berde, čelović i čelo“. Na slici se nalaze svi tamburaški instrumenti s kratkim opisom. Uz dalmatinsku pjesmu Oj, violo učenici upoznaju mandolinu,a uz podravsku pjesmu Mila Marice učenici se upoznaju s cimbalom.
Od 65 primjera predviđenih za slušanje, 18 je primjera primjera različitih kultura od toga 11 stranih (Tablica 8.). Uz slušanje tradicijske glazbe učenici se upoznaju s raznim etnomuzikološkim pojmovima koji su definirani u udžbeniku. To su: drmeš, balun, rašpa, samba, budnica, call and response, klapa, šetano kolo.
Učenici također imaju zadatak vezan za slušanje tradicijskih instrumenata različitih kultura (Japan – koto, Havaji – havajska gitara). U udžbeniku ti instrumenti nisu opisani niti postoji grafički prikaz.
Drugo poglavlje Slušanjem upoznajemo glazbena djela sadrži upoznavanje glazbala simfonijskog orkestra raspoređenih po skupinama. Osim instrumenata koji su karakteristični za zapadnu umjetničku glazbu, u udžbeniku se nalaze i karakteristična glazbala različitih kultura. To je drveno puhačko glazbalo diđeridu koje je navedeno uz slušni primjer i kratak opis: „Diđeridu – najstarije puhačko glazbalo na svijetu-stvara monotonu i sugestivnu glazbu u kojoj čujemo zvukove iz prirode: zvuk vjetra, šuštanje drveća, žubor vode, hod stopala po zemlji, glasanje životinja. Nema piska niti rupice: duboki, odjekujući zvukovi dobivaju se puhanjem u uži dio grane, te oblikuju pomoću usnica, usne šupljine i cijelog grla. Složene ritmove svirač izvodi pomoću naglih izdaha zraka, slično otpuhivanju pera ispred nosa“. U skupini udaraljki orkestar je preuzeo izvorni oblik nekih tradicijskih glazbala. To su: conge, tamburin, kastanjete, štapići, guiro, korejska drva, maracas, kinesko drvo. Glazbala su samo navedena uz grafički prikaz.
Tablica 8: Popis slušnih primjera u Glazbenoj sedmici
| Hrvatska | Drmeš Drmeš za Pendereckog Jabuka je moja (Hvar) Trogirska kvadrilja Barbanski balun (Pula) Letovanić (Pokuplje) Rašpa (Đurđevac) |
| Engleska | God rest you Merry, Gentleman Greensleeves Amazing Grace |
| Francuska | Pjesma trubadura |
| Brazil | Samba Brazil |
| Afrika | Sin Jen Jen Ladysmith Black Mambazo |
| Japan | Haru-No-Kyoku |
| Kuba | Guantanamera |
| Havaji | Aloha oe |
| Australija | Old Groove |
Glazbena osmica udžbenik je za nastavu Glazbene kulture s tri pripadajuća CD-a za osmi razred osnovne škole. Autori su Ljiljana Ščedrov i Saša Marić. [16] Udžbenik ima 113 stranica, a sadržaj je podijeljen u dvije cjeline:
- Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu,
- Slušanjem upoznajemo glazbena djela.
U prvom poglavlju je zapisano 17 pjesama za pjevanje i sviranje, od toga 14 primjera različitih kultura od čega deset stranih (Tablica 9.). Udžbenik sadrži ukupno 88 slušnih primjera, od toga 9 primjera različitih kultura (Tablica 10.). Veliki dio slušnih primjera pripada umjetničkoj glazbi, a vrlo malo primjerima različitih kultura.
Tablica 9: Popis primjera za pjevanje i sviranje u Glazbenoj osmici
| Hrvatska | Klinček stoji pod oblokom (Međimurje) Ljubav se ne trži (Međimurje) Preko Drave (Podravina) Pojmo mi, Jele |
| Crnačka duhovna | He’s Got the Whole World Oh, When the Saints RockMy Soul |
| Grčka | Samiotissa |
| Rusija | Večernji zvon |
| Mađarska | Pada kiša |
| Koreja | Ahrirang |
| Izrael | Hava nagila |
| Francuska | O, Holy Night (Prepjev na engleskom) |
| Židovska | Dona dona |
Pjesme su zapisane na isti način kao u udžbenicima prethodnih razreda (notni zapis, tekst, a hrvatske tradicijske još s dodanim manje poznatim riječima). Sedam tradicijskih pjesama zapisano je s instrumentalnom pratnjom. To su: Klinček stoji pod oblokom, Samiotissa, Oh, when the Saints, Večernji zvon, Ljubav se ne trži, Ahrirang. U glazbenoj sastavnici Metar učenici uče tradicijske pjesme i analiziraju metar u pjesmi. Osim dvodobne, trodobne i četverodobne mjere, učenici se upoznaju sa sedamosminskom mjerom u pjesmi Samiotissa. To je tradicijska pjesma koja potječe iz Grčke, a za tradicijsku glazbu Grčke su karakteristične mješovite mjere kao što su sedamosminska, devetosminska i jedanaestosminska.
U pjesmi Pada kiša učenici se upoznaju s karakterističnim ritmom tradicijske glazbe iz Mađarske. Udžbenik sadrži notni zapis i tekst o skladbi: Mađarske narodne pjesme prepoznatljive su po osebujnom ritmu. Koju ste ritamsku figuru prepoznali? Učenici će nakon pjevanja pjesme lako povezati ritmičke karakteristike mađarske narodne glazbe. U pjesmi Ahrirang učenicima je ponuđen tekst o pentatonici isto kao u Glazbenoj sedmici: Glazba Koreje, Indije, Kine, Japana i drugih dalekoistočnih zemalja lako se prepoznaje. Njihova glazba ne koristi dursku ili molsku, već pentatonsku ljestvicu ili skraćeno-pentatoniku. Udžbenik sadrži grafički i notni prikaz pentatonske ljestvice (d,e,g,a,h).
Od ukupno 88 slušnih primjera, udžbenik sadrži samo devet primjera (šest stranih) različitih kultura od kojih su sedam već predviđeni za pjevanje.
Tablica 10: Popis slušnih primjera u Glazbenoj osmici
| Hrvatska | Klinček stoji pod oblokom (Međimurje- u izvedbi rock sastava Azra) Ljubav se ne trži (Međimurje- u izvedbi rock sastava Vještice) Preko Drave (Podravina) |
| Izrael | Hava nagila |
| Francuska | O, Holy Night |
| Japan | Zoku (Japanski sastav bubnjeva Kodo) |
| Crnačka duhovna | He’s Got the Whole World Oh, When the Saints |
| Židovska | Dona dona |
Interpretacija rezultata
Polazište ovog istraživanja bila su istraživačka pitanja. Interpretacija je utemeljena na odgovorima koji su proizašli iz sljedećih pitanja:
- Koliko primjera različitih kultura za pjevanje, sviranje i slušanje sadrže udžbenici Glazbene kulture?
- Koliko su zastupljeni primjeri različitih kultura u odnosu na ostale vrste glazbe?
- Jesu li primjeri različitih kultura primjeri u udžbeniku etnomuzikološki obrađeni i u kojoj mjeri?
- Može li sadržaj udžbenika omogućiti razvoj interkulturalne kompetencije učenika?
Analizirani udžbenici izdavačke kuće Profil (Glazbena četvrtica, Glazbena petica, Glazbena šestica, Glazbena sedmica, Glazbena osmica) sadrže ukupno 55 primjera različitih kultura predviđenih za pjevanje i sviranje. Glazbena četvrtica sadrži osam primjera (10,52%), Glazbena petica 18 (60%), Glazbena šestica 7 primjera (29,16%), Glazbena sedmica 12 primjera (48 %) i Glazbena osmica 10 primjera (14,74%). Glazbena petica sadrži najviše primjera različitih kultura (Grafikon 1.). Zaključujemo da učenici pjevanjem i sviranjem samo u petom razredu imaju priliku upoznati znatniji broj primjera različitih kultura.
Od ukupno 95 primjera različitih glazbenih kultura, ukupno je 39 hrvatskih tradicijskih pjesama (41,05%), a ostalih 55 (58,95%) su iz različitih kultura. Pjesme različitih kultura potječu iz sljedećih država: Austrija, Engleska, Belgija, Amerika, Poljska, Rusija, Češka, Švicarska, Francuska, Španjolska, JAR, Grčka, Kuba, Njemačka, Italija, Tanzanija, Slovenija, Karibi, Izrael, Mađarska, Japan, Brazil, Havaji, Koreja, te pjesme koje nisu određene državom nego izvornošću: afrička, crnačka duhovna, židovska. Pjesme za pjevanje i sviranje potječu iz 28 različitih kulturnih sredina. Zaključujemo da učenici pjevanjem i sviranjem imaju priliku upoznati dovoljno hrvatskih tradicijskih pjesama. Nakon hrvatskih, upoznaju devet primjera iz Engleske, a primjere ostalih država količinski znatno manje.
Analizirani udžbenici izdavačke kuće Profil (Glazbena četvrtica, Glazbena petica, Glazbena šestica, Glazbena sedmica, Glazbena osmica) sadrže ukupno 29 primjera različitih kultura predviđenih za slušanje glazbe (Grafikon 2.). Glazbena četvrtica sadrži 3 primjera (6,81%), Glazbena petica sedam primjera (46,7%), Glazbena šestica dva primjera (2,98%), Glazbena sedmica 11 primjera (16,92%) i Glazbena osmica 6 primjera (6,82). Možemo zaključiti kako udžbenici sadrže znatno više primjera različitih kultura za pjevanje i sviranje nego za slušanje. Treba podsjetiti kako je prema otvorenom modelu nastave glazbe u osnovnoj školi središnja aktivnost upravo slušanje glazbe.
Od 62, ukupno je 33 hrvatskih tradicijskih pjesama (54,1%), a ostalih 29 (44,9%) su iz različitih kultura. Primjeri različitih kultura potječu iz sljedećih država: Italija, Francuska, Wales, Engleska, Kuba, JAR, Rusija, Slovenija, Španjolska, Jamajka, Brazil, Japan, Australija, Grčka, Mađarska, Koreja, Izrael, te pjesme koje nisu određene državom nego izvornošću: židovska, afrička, crnačka duhovna. Primjeri predviđeni za slušanje glazbe potječu iz 21 različite kulturne sredine. Zaključujemo da učenici slušanjem glazbe imaju priliku upoznati dovoljno hrvatskih tradicijskih primjera, ali ne i glazbu i kulturu drugih naroda. Kako bi se dobilo realan odnos u udžbenicima, potrebno je usporediti količinu primjera različitih kultura s količinom svih drugih vrsta glazbe.
- Pjevanje i sviranje
Sveukupno gledajući, udžbenici od četvrtog do osmog razreda sadrže ukupno 134 primjera za pjevanje i sviranje glazbe, od toga 55 primjera različitih kultura (41%). Prema dobivenom rezultatu (Grafikon 3.) zaključujemo da u nastavnom području pjevanja i sviranja ima dovoljno primjera različitih kultura, što znači da bi na nastavi trebalo biti dovoljno vremena za upoznavanje tradicijske glazbe i glazbe različitih kultura.
- Slušanje glazbe
Udžbenici od četvrtog do osmog razreda sadrže ukupno 325 primjera za slušanje glazbe, od toga 29 primjera različitih kultura (8,92%).
Prema dobivenom rezultatu (Grafikon 4.) zaključujemo da u području slušanja glazbe udžbenici ne sadrže dovoljno primjera različitih kultura.
Zaključak
Cilj ovoga rada bio je analizirati implementaciju glazbe različitih kultura u osnovnoškolskoj nastavi glazbe radi postizanja interkulturalne kompetencije koja je učenicima potrebna zbog prihvaćanja i razumijevanja kulturne i tradicijske razlike s kojom se sve više susreću. Interkulturalna kompetencija u modernom svijetu postaje sve važnija u odgoju i obrazovanju učenika od samog početka školovanja. Temeljni dokumenti za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje nemaju dovoljno sadržaja koji bi nastavniku olakšao razvoj interkulturalne kompetencije učenika. Program predviđen za osnovnoškolsku nastavu glazbe, koji se može povezati s kulturnim i tradicijskim sadržajem, većinom se odnosi na nastavne teme folklorne glazbe različitih područja unutar Republike Hrvatske.
Analizom najzastupljenijih udžbenika za osnovnoškolsku nastavu glazbene kulture izdavačke kuće Profil u radu je obuhvaćen kompletan sadržaj slušnih primjera i primjera predviđenih za slušanje i sviranje te opisan način na koji je taj sadržaj predstavljen učenicima. Sva tradicijska glazba uz naslov ima zapisano područjeglazbenog primjera, ali često udžbenik ne nudi konkretan etnomuzikološki sadržaj značajan za određeno područje pa učenicima kulturna vrijednost glazbenog primjera ostaje nepoznata. Ujedno zaključujemo kako je etnomuzikološki popratni sadržaj vezan za glazbene primjere iz Republike Hrvatske, ali za primjere iz drugih različitih kultura nije. Tako je teško utjecati na razvoj interkulturalne kompetencije kod učenika. Nadamo se kako će autori udžbenika za nastavu glazbe u bližoj budućnosti uočiti navedene nedostatke i time olakšati važnu ulogu suvremenog nastavnika koji bi trebao interkulturalno odgajati.
Literatura
- Bennett, M. J. (2001). Intercultural Competence for Global Leadership. Oregon: The Intercultural Communication Institute.
- Beegle, A. C.(2012). World Music Resources, General Music Today, 26(1), 48–49.
- Deardorff, D. K. (2011). Assesing Intercultural Competence. New Directions for Institutional Research, 149, 65-79.
- Deardorff, D.K. (2006). The Identification and Assesment of Intercultural Competence as a Student Outcome of Internationalization at Institutions of Higher Education in the United States. Journal of Studies in International Education, 10, 241-266.
- Dobrota, S., Kuščević, D. (2009). Glazbeni identiteti u kontekstu popularne glazbe, Godišnjak Titius, 2(2), 195-206.
- Ilari, B. (2013). Singing and cultural understanding: A music education perspective, International Journal of Music Education, 31(2) 202–216.
- Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
- Rojko, P (2012) Metodika nastave glazbe. Teorijsko tematski aspekti. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera-Pedagoški fakultet u Osijeku.
- Sikirica, J. Marić, S. (2007). Glazbena šestica. Udžbenik glazbene kulture s tri CD-a za šesti razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
- Sikirica, J. Miljak, A. (2008). Glazbena četvrtica. Udžbenik Glazbene kulture s tri CD-a za četvrti razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
- Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001). Interdisciplinarni rječnik: obrazovanje za ljudska prava i demokraciju. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.
- Ščedrov, Lj. Marić, S. (2008). Glazbena petica. Udžbenik glazbene kulture s dva CD-a za peti razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
- Ščedrov, Lj. Marić, S. (2007). Glazbena sedmica. Udžbenik glazbene kulture s tri CD-a za sedmi razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
- Ščedrov, Lj. Marić, S. (2007). Glazbena osmica. Udžbenik glazbene kulture s tri CD-a za osmi razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
Internet izvori
- http://www.gcu.ac.uk/media/gcalwebv2/theuniversity/centresprojects/globalperspectives/Definition_of_Intercultural_competence.pdf
- www.enciklopedija.hr-interkulturalizam
[1] Dobrota, S., Kuščević, D. (2009). Glazbeni identiteti u kontekstu popularne glazbe, Godišnjak Titius, 2(2), 195-206.
[2] Ilari, B. (2013). Singing and cultural understanding: A music education perspective, International Journal of Music Education, 31(2), 202–216.
[3] www.enciklopedija.hr-interkulturalizam
[4] Deardorff, D. K. (2011). Assesing Intercultural Competence. New Directions for Institutional Research, 149, 65-79.
[5] Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001). Interdisciplinarni rječnik: obrazovanje za ljudska prava i demokraciju. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.
[6] Bennett, M. J.(2001). Intercultural Competence for Global Leadership. Oregon: The Intercultural Communication Institute
[7] Deardorff, D.K.(2006). The Identification and Assesment of Intercultural Competence as a Student Outcome of Internationalization at Institutions of Higher Education in the United States. Journal of Studies in International Education, 10, 241-266.
[8]http://www.gcu.ac.uk/media/gcalwebv2/theuniversity/centresprojects/globalperspectives/Definition_of_Intercultural_competence.pdf
[9] Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
[10] Beegle, A. C.(2012). World Music Resources, General Music Today, 26(1), 48–49.
[11] Rojko, P (2012) Metodika nastave glazbe. Teorijsko tematski aspekti. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera-Pedagoški fakultet u Osijeku.
[12] Sikirica, J. Miljak, A. (2008). Glazbena četvrtica. Udžbenik Glazbene kulture s tri CD-a za četvrti razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
[13] Ščedrov, Lj. Marić, S. (2008). Glazbena petica. Udžbenik glazbene kulture s dva CD-a za peti razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
[14] Sikirica, J. Marić, S. (2007). Glazbena šestica. Udžbenik glazbene kulture s tri CD-a za šesti razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
[15] Ščedrov, Lj. Marić, S. (2007). Glazbena sedmica. Udžbenik glazbene kulture s tri CD-a za sedmi razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.
[16] Ščedrov, Lj. Marić, S. (2007). Glazbena osmica. Udžbenik glazbene kulture s tri CD-a za osmi razred osnovne škole. Zagreb: Profil International.