“Bachove književne kapi” naše poznate spisateljice, književne teoretičarke i kritičarke Helene Sablić Tomić vode vas kroz zavodljiv svijet knjiga koje liječe tugu, bude znatiželju i pretvaraju čitanje u ritual užitka. Otkrijte književnu “ljekarnu” u kojoj svaka stranica nudi predah od svakodnevice i otvara prostor bogatijem unutarnjem životu.
“Usred cedulja koje padaju na stol, usred računa, formulara, vijesti, ulične buke, telefona, dogovora, krpica života, tražim tišinu nekih drugih prostora, mogućnost maštanja, tražim smiraj otvorenih očiju. Kad mi treba taj osjet, krenem čitati, i tekst mi dolazi poput nekog čamca za spašavanje.”
– Iz knjige
Knjiga “Bachove književne kapi” naše poznate spisateljice, književne teoretičarke i kritičarke Helene Sablić Tomićzbirka je mini eseja, kritika suvremenih hrvatskih pisaca (I. Šojat, D. Katunarić, J. Pintarić, D. Jagić, S. Petlevski, L. Deduš, M. Gregur, J. Adamović, P. Pavličić, N. Rizvanović, N. Gašić, M. Kolanović, D. Štambuk, M. Vujčić, T. Tulić, I. Prtenjača, D. Karakaš, M. Jergović, G. Rukelj Kraškovič…) koje će biti povodom za razmišljanja o mjestima, načinima, oblicima, trenucima čitanja, mirisima i okusima koji se šire oko neke knjige. Autorica preporučuje koje knjige trebaju čitati oni koji su tužni, oni koji se vole, koji su ljubomorni, razočarani, znatiželjni…
Britki, transparentni i diskurzivno nepretenciozno napisani eseji u knjizi “Bachove književne kapi” u svakom pogledu će ponuditi intrigantnu anatomiju čitanja, recepcije i reprezentacije književnog djela i drugih tekstova.
Knjige uvijek imaju svoje sljedbenike pa tako i knjiga “Bachove književne kapi”, jer će mnogi htjeti znati što se događalo na putovanjima Jasne Horvat, kakve zgode su prošli Glorija i njezini prijatelji u Zemlji bez sutona, zašto Milovan Tatarin voli pričati priče, s kojim je ženama Aris Angelis vodio duge razgovore, tko su kukci Maše Kolanović, neki će poželjeti otići u neobičnu kuću na Pristaništu ili zalutati u neku od konavoskih ulica.
Htjet će i saznati što zapravo znači sanjati snijeg, je li se gospođa Adela zaista svađala s Milanom Bandićem, poželjet će oni otkriti na koji se način Miljenko Jergović iz Sarajeva preselio u Zagreb i sigurno će naučiti slušati šapat Dunava. Ili će jednostavno prihvatiti načine brojanja ružičastih robota ne bi li prerezali pupčanu vrpcu između Siska i Pariza. Tako da, svaka čast trendovima, i ove su knjige nekoć bile trend, ali to je širok raspon naslova, nešto što će čitatelj koji drži do sebe – morati pročitati. Knjigu potražite u Knjižari Ljevak (Trg bana Josipa Jelačića 17, Zagreb), na webshopu Naklade Ljevak i u svim bolje opremljenim knjižarama.
HELENA SABLIĆ TOMIĆ na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku predaje kolegije iz područja književnosti i kulture, piše književne kritike za “Forum” i “Kutiju slova”. Objavila je dvadesetak knjiga i napisala nekoliko scenarija za dokumentarne filmove o hrvatskim književnim i kulturnim klasicima. Voli se šetajući pitati što ako.