Sudjelovanje izv. prof. dr. sc. Hrvoja Mesića na znanstveno-stručnom skupu „Knjiški Krnjaš XI.“, održanom 2. listopada 2026. u Vinkovcima, realizirano je u okviru istraživačkih aktivnosti Centra za mikrohistoriju i kulturnu topografiju. Ovogodišnji skup, u organizaciji Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima i uz suorganizaciju Vukovarsko-srijemske županije, bio je posvećen temi „Kulturni turizam u Slavoniji, Srijemu i Baranji“.
Izlaganje pod naslovom Selo koje je promijenilo ime: kulturna memorija i identitet prostora u pripovijetci „Podrovan temelj” Antuna Matasovića tematski je usklađeno s istraživačkim interesima Centra, osobito s proučavanjem odnosa između književnosti, kulturne memorije, prostora, lokalnoga identiteta i baštine.
U radu je pripovijetka Podrovan temelj Antuna Matasovića analizirana iz perspektive kulturne memorije, identiteta prostora i katoličkoga svjetonazora. Polazište istraživanja jest shvaćanje književnoga prostora ne kao pasivne pozadine zbivanja, nego kao aktivnoga nositelja kolektivne memorije, društvenih odnosa i kulturnih vrijednosti. Posebna je pozornost posvećena književnom oblikovanju slavonskoga ruralnog krajolika i prikazu Bojina kraja (sokaka), koji se tijekom pripovijesti preobražava u „Madžar-Boju“, čime promjena imena postaje znakom šire kulturne i identitetske transformacije seoske zajednice.
Izlaganje je pridonijelo ciljevima Centra u nekoliko istraživačkih dimenzija:
- Kulturna topografija i književni prostor. Analiza je pokazala kako se kroz književne prikaze sela, obiteljskoga doma, zemlje, sokaka i lokalne zajednice oblikuje specifičan kulturni krajolik. Prostor pritom postaje mjesto susreta osobne i kolektivne povijesti te važan element konstrukcije identiteta.
- Kulturna memorija i lokalni identitet. Posebno je istražen odnos između prostora i procesa pamćenja. Motiv „temelja“ protumačen je kao simbol koji nadilazi materijalno nasljeđe te upućuje na obiteljski kontinuitet, pripadnost prostoru, očuvanje identiteta i odgovornost prema zajednici.
- Književna i ruralna baština. Matasovićeva pripovijetka razmotrena je kao vrijedan izvor za razumijevanje kulturne baštine slavonskoga ruralnog prostora. Književni tekst čuva tragove društvenih odnosa, vrijednosnih sustava i identitetskih promjena te omogućuje povezivanje književne interpretacije s istraživanjem lokalne i regionalne kulturne povijesti.
- Vrijednosni i duhovni slojevi prostora. Analiziran je i katolički vrijednosni sloj Matasovićeva teksta, koji se očituje u važnosti obitelji, nasljeđa, etičke odgovornosti pojedinca, povezanosti čovjeka sa zemljom te razumijevanju doma kao temeljnoga mjesta identiteta i zajedništva.
- Potencijal književne baštine za kulturni turizam. U kontekstu tematskoga usmjerenja skupa istraživanje otvara mogućnost uključivanja književnih tekstova i prostora povezanih s njima u interpretaciju lokalne baštine i razvoj kulturnoga, posebice književnoga turizma. Matasovićev književni prikaz slavonskoga sela može se promatrati kao polazište za povezivanje književnosti, kulturne memorije, lokalne povijesti i identiteta prostora.
Sudjelovanje na skupu pridonosi misiji Centra za mikrohistoriju i kulturnu topografiju u području istraživanja, dokumentiranja i interpretacije lokalne kulturne baštine. Analiza Podrovanoga temelja pokazuje kako književni tekst može funkcionirati kao svojevrsna kulturna karta prostora u kojoj se bilježe promjene identiteta, društvenih odnosa, vrijednosti i kolektivnoga pamćenja. Time se književna baština uključuje u širi interdisciplinarni okvir proučavanja kulturnih krajolika Slavonije i istočne Hrvatske.
Dobiveni uvidi mogu se integrirati u daljnje aktivnosti Centra, osobito u istraživanja književne topografije, kulturne memorije, ruralne baštine i identiteta lokalnih zajednica, kao i u razvoj digitalnih, kartografskih, obrazovnih i kulturno-turističkih sadržaja utemeljenih na povezivanju književnoga teksta s konkretnim prostorom.