Sudjelovanje izv. prof. dr. sc. Hrvoja Mesića na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Heritage, Communities, Territories“, održanoj od 2. do 4. listopada 2026. u Plovdivu u Bugarskoj, realizirano je u okviru istraživačkih aktivnosti Centra za mikrohistoriju i kulturnu topografiju. Konferencija je održana u okviru 6. kulturnog seminara „The Unknown“ 2026, a okupila je istraživače iz niza europskih i drugih zemalja oko pitanja kulturne baštine, zajednica, teritorija, identiteta, kulturne memorije i prostornih praksi.
Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Mesić sudjelovao je s izlaganjem Heritage as Cultural Landscape: A Cultural-Geographical Approach to Community, Identity, and Territory (Baština kao kulturni krajolik: kulturno-geografski pristup zajednici, identitetu i teritoriju). Izlaganje je održano 2. listopada u sklopu druge konferencijske sesije u Koncertnoj dvorani Akademije za glazbu, ples i likovnu umjetnost „Prof. Asen Diamandiev“ u Plovdivu.
Tematsko i teorijsko polazište izlaganja neposredno je povezano s istraživačkim usmjerenjem Centra za mikrohistoriju i kulturnu topografiju. Baština je razmotrena kao kulturni krajolik, odnosno kao prostorno i društveno utemeljen proces u kojem zajednice stvaraju, prenose, pregovaraju i transformiraju značenja, sjećanja i identitete. Takav pristup prostor ne promatra kao neutralnu pozornicu kulturnih procesa, nego kao aktivnu sastavnicu nastanka i oblikovanja kulturnoga iskustva.
Izlaganje je pridonijelo ciljevima Centra u nekoliko istraživačkih dimenzija:
-
Kulturna topografija i prostorni pristup baštini. Baština je interpretirana u njezinoj povezanosti s konkretnim prostorom i teritorijem. Kulturni krajolik pritom se razumije kao rezultat međuodnosa materijalnoga prostora, društvenih praksi, simboličkih značenja i iskustava zajednice.
-
Odnos zajednice, prostora i identiteta. Posebna je pozornost usmjerena na načine na koje zajednice kroz prostor oblikuju i izražavaju vlastiti identitet. Teritorij nije samo fizički okvir zajednice, nego prostor pripadanja, kulturne memorije i društvenih odnosa, zbog čega promjene u prostoru istodobno mogu značiti i promjene u načinima razumijevanja identiteta.
- Kulturni krajolik kao dinamična kategorija baštine. Izlaganjem je naglašeno da kulturni krajolik nije statična ostavština prošlosti, nego proces koji nastaje kontinuiranom interakcijom čovjeka, zajednice, prostora i vremena. Takvo razumijevanje omogućuje povezivanje materijalnih i nematerijalnih oblika baštine te njihovo sagledavanje u širem društvenom i kulturnom kontekstu.
- Kulturna memorija i prostorne prakse. Pristup predstavljen na konferenciji omogućuje proučavanje načina na koje se kolektivna sjećanja upisuju u prostor te kako određena mjesta postaju nositelji kulturnoga značenja. Time se otvara prostor za mikrohistorijska istraživanja pojedinih lokaliteta, zajednica i kulturnih praksi te za njihovo povezivanje sa širim procesima oblikovanja kulturne memorije.
- Interdisciplinarni i međunarodni istraživački kontekst. Sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji omogućilo je predstavljanje istraživačkih pristupa povezanih s kulturnom geografijom i prostornom humanistikom u širem interdisciplinarnom okruženju. Program konferencije obuhvatio je teme od migracija, identiteta i lokalnih zajednica do kulturnoga turizma, tradicijske kulture, nematerijalne baštine, digitalnih tehnologija i teritorijalnih identiteta, što potvrđuje izrazito interdisciplinarni karakter skupa.
Sudjelovanje na konferenciji izravno pridonosi misiji Centra za mikrohistoriju i kulturnu topografiju jer teorijski povezuje baštinu, zajednicu, kulturnu memoriju, identitet i teritorij. Predstavljeni kulturno-geografski pristup pruža metodološku osnovu za daljnja istraživanja načina na koje pojedinci i zajednice proizvode značenja prostora te kako se ta značenja prenose, mijenjaju i ugrađuju u kulturne krajolike
Dobiveni uvidi mogu se integrirati u buduće aktivnosti Centra, osobito u istraživanja kulturnih krajolika, prostorne i digitalne humanistike, kulturne memorije, lokalnih identiteta i odnosa između zajednice i teritorija, kao i u razvoj digitalnih kartografskih i obrazovnih sadržaja. Međunarodni karakter konferencije dodatno otvara mogućnosti za razmjenu istraživačkih iskustava i buduće povezivanje Centra s istraživačima i ustanovama koje se bave srodnim pitanjima baštine, prostora, zajednice i identiteta.