Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Mesić održao je u četvrtak, 22. listopada 2026., u Gradskoj knjižnici Našice predavanje „Mikrohistorija u praksi: kako male priče mijenjaju naše razumijevanje prošlosti“. Predavanje je organizirano u sklopu Mjeseca hrvatske knjige i njegove ovogodišnje teme „Od priča do otkrića“, a svojim je sadržajem povezalo popularizaciju znanosti s istraživačkim usmjerenjem Centra za mikrohistoriju i kulturnu topografiju.
Predavanje je bilo usmjereno na istraživanje svakodnevnih iskustava pojedinaca i lokalnih zajednica kao važnih izvora za razumijevanje širih povijesnih procesa. Kroz primjere iz kulturne i društvene povijesti predstavljeno je kako mikrohistorijski pristup otkriva zanemarene glasove, osobna svjedočanstva i detalje svakodnevice koji mogu dopuniti ili promijeniti ustaljene interpretacije prošlosti. Posebna je pozornost posvećena ulozi arhivske građe, usmene povijesti i interpretacije kulturnih značenja u istraživanju lokalnih sredina.
Tematsko i metodološko polazište predavanja neposredno je povezano s djelovanjem Centra za mikrohistoriju i kulturnu topografiju. Mikrohistorija je predstavljena kao pristup koji intenzivnim proučavanjem pojedinačnih slučajeva otvara šira povijesna pitanja. Životne priče, obiteljski odnosi, svakodnevne prakse i lokalni događaji pritom omogućuju istraživanje međuodnosa osobnoga iskustva, društvenih struktura i kulturnoga konteksta.
Predavanje je povezalo nekoliko istraživačkih i obrazovnih dimenzija važnih za djelovanje Centra:
- Mikrohistorija i povijest svakodnevice. Naglasak je stavljen na iskustva i prakse koje često ostaju izvan velikih povijesnih narativa. Njihovo proučavanje omogućuje razumijevanje načina na koje su pojedinci doživljavali društvene promjene, prilagođavali im se i sudjelovali u njihovu oblikovanju.
- Lokalna povijest i kulturna topografija. Pojedinačne priče razmotrene su u povezanosti s konkretnim mjestima i zajednicama. Takav pristup omogućuje istraživanje prostora kao nositelja iskustava, sjećanja i kulturnih značenja te povezivanje lokalnih zbivanja sa širim povijesnim procesima.
- Izvori, tragovi i interpretacija značenja. Predstavljena je važnost pozornoga čitanja arhivskih dokumenata, osobnih svjedočanstava i drugih tragova prošlosti. Posebno je naglašena potreba njihova smještanja u povijesni kontekst kako bi se izbjeglo pojednostavljeno tumačenje pojedinačnih iskustava.
- Kulturna baština i memorija zajednice. Mikrohistorijski pristup otvara mogućnost prepoznavanja baštinske vrijednosti svakodnevnih iskustava, obiteljskih priča i lokalnih praksi. Time se proširuje razumijevanje kulturne baštine te potiče zanimanje za očuvanje i istraživanje izvora važnih za pamćenje zajednice.
-
Popularizacija znanosti i obrazovanje. Predavanje je znanstvene pristupe približilo široj publici, uključujući učenike i nastavnike. Povezivanjem istraživačkih pitanja s prepoznatljivim životnim iskustvima potaknuto je promišljanje o tome kako nastaje povijesno znanje i zašto su male priče važne za razumijevanje prošlosti.

