U srijedu, 21. svibnja, u svečanoj dvorani Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, u sklopu simpozija Glazba s adresom, održani su izlaganje, predavanje i koncert na temu islandske glazbe.
Kristijan Granić održao je izlaganje pod nazivom Glazbena kultura na Islandu, u kojem je predstavio povezanost Islanda s prirodom i mitologijom, prenesenom kroz bogatu usmenu predaju. Ukratko je opisao tradicionalnu glazbu s nordijskim korijenima te suvremenu glazbu kao spoj različitih žanrova.
Peter Máté, profesor klavira na Glazbenom fakultetu u Reykjavíku, održao je predavanje koje je ujedno bilo i uvod u koncert. Govorio je o razvoju glazbenog obrazovanja na Islandu, istaknuvši godinu 1930. kao početak institucionalnog glazbenog školovanja, kada je otvorena prva glazbena škola. Poseban naglasak stavio je na zborsko pjevanje, koje zauzima važno mjesto u islandskoj glazbenoj kulturi – danas Island broji oko 200 zborova.
Koncert je otvoren izvedbom islandske himne Ó, Guð vors lands, koju je skladao Sveinbjörn Sveinbjörnsson, prvi islandski skladatelj. Máté je s dozom humora istaknuo da je upravo za ovu prigodu odjenuo crnu košulju s crvenim rubom. Slijedila je izvedba Sveinbjörnssonove skladbe Impromptu Nocturne, uz kratko predstavljanje skladateljeva opusa, nadahnutog djelima Mendelssohna i ranih romantičara.
Potom su izvedena dva djela Jóna Leifsa, Isländisches Präludium “Ísland farsælda frón” i Isländisches Scherzo (Rímnakviða), iz ciklusa Četiri klavirska komada, op. 2. Leifs je poznat po spajanju elemenata islandske tradicijske glazbe s europskom skladateljskom tradicijom. Präludium je inspirirano vokalnom tradicijom i karakteristično je po kretanju u paralelnim kvintama, dok je Scherzo ritmički izraženije i uključuje četiri narodne melodije – dvije u duru i dvije u molu.
John Speight, jedan je od skladatelja čijem se djelu Máté rado vraća – mnoge je njegove klavirske skladbe izveo premijerno, a nedavno je objavio i CD s njegovim djelima. Publici su ovom prigodom predstavljene skladbe Manhattan Moments i Kvöldljóð (Nocturne) – prva evocira ugođaj velegrada, dok druga odiše misterijem od početka do kraja.
Slijedila su dva djela Snorrija Sigfúsa Birgissona, iz ciklusa 23 islandske folklorne pjesme: Nú er Ísafoldin frjáls i Gilsbakkaþula, oba temeljena na tradicijskim napjevima. Posljednji skladatelj na programu bio je Hjálmar H. Ragnarsson, prvi rektor Islandskog sveučilišta umjetnosti, čije je stvaralaštvo predstavljeno izvedbom Prelude No. 2.
U drugom dijelu koncerta Mátéu se pridružila Laura Varga, mađarska flautistica i profesorica flaute na Fakultetu umjetnosti Béla Bartók pri Sveučilištu u Szegedu. Izveli su djela Að vornóttum – II. Andante flessibile Þorkella Sigurbjörnssona, treći stavak sonate Jóna Nordala (Allegretto) te Intermezzo Atlija Heimira Sveinssona. Máté i Varga pokazali su visoku razinu glazbene i scenske usklađenosti, a njihova međusobna glazbena komunikacija bila je jasno prepoznatljiva.
Nakon koncerta uslijedio je kratak razgovor s umjetnicima. Saznali smo da su se Máté i Varga upoznali upravo na Islandu, zahvaljujući programu Erasmus+, u sklopu kojega je Varga održala masterclass. Oboje su pohvalili Erasmus kao izvrstan program za mobilnost i razmjenu iskustava, kako za studente, tako i za profesore.
U razgovoru se dotaknulo i sličnosti između islandske i mađarske glazbene obrazovne strukture – obje zemlje imaju državne osnovne i srednje glazbene škole te akademije. Máté je naveo da na Islandu djeluje oko 65 glazbenih škola, što jasno pokazuje koliko je glazbena kultura tamo cijenjena i njegovana.
Osobne crtice dodatno su obogatile ovaj susret – Máté je podijelio kako je, iako rođen u bivšoj Čehoslovačkoj, porijeklom Mađar, te je zahvaljujući mađarskim prijateljima preselio na Island, gdje je izgradio uspješnu glazbenu i pedagošku karijeru. Varga je opisala kako je njezin glazbeni put započeo uz blok-flautu, a ljubav prema flauti razvila se zahvaljujući inspirativnoj učiteljici.
Na pitanje o ulozi umjetne inteligencije u klasičnoj glazbi, Máté je jasno izrazio neslaganje, smatrajući da AI ne može zamijeniti ljudski dodir i emociju, ključne u glazbenom izražavanju. Varga je budućim glazbenicima poručila da je najvažnije voljeti ono što rade, jer istinska ljubav prema glazbi uvijek donosi rezultate. Máté je istaknuo važnost slušanja raznolike glazbe i stalnog otkrivanja novih partitura kako bi se proširili glazbeni vidici i dublje razumjelo glazbeno djelo.
Ines Hustić