Nika Đuho: IZMEĐU TRADICIJE I INOVACIJE: ULOGA JAVNOG PROSTORA U TRANSFERU KULTURNIH PROCESA NA PRIMJERU ZAGREBAČKIH TRŽNICA

Posted on Posted in Europski realiteti - Održivost

Nika Đuho: IZMEĐU TRADICIJE I INOVACIJE: ULOGA JAVNOG PROSTORA U TRANSFERU KULTURNIH PROCESA NA PRIMJERU ZAGREBAČKIH TRŽNICA

Prethodno priopćenje

 

Nika Đuho, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

 

DOI: https://doi.org/10.59014/CEQG3340

Rad u PDF-u

 

Ključne riječi: inovacija, javni prostor, kulturna održivost, tradicija, zagrebačke tržnice

Sažetak

Jačanjem kulturnih impulsa u postmoderni kulturna održivost postaje jedna od
istaknutijih dimenzija općeg koncepta održivosti. Kulturna održivost istovremeno
označava sposobnost očuvanja kulturnog identiteta, ali i dopuštanja promjena koje
su konzistentne s vrijednostima lokalne zajednice (Zeman i Zeman, 2010), a koja
se u urbanom okruženju najočitije manifestira kroz ulogu javnog prostora. Mreža
javnih prostora (urbana forma), prepoznatljiva za europske gradove danas se smatra
najznačajnijim europskim povijesnim naslijeđem zbog čega ju se naziva „europskom
urbanom baštinom“ (Đuho, 2023). Uz trgove, parkove i ulice, značajnu ulogu u
identitetskom smislu zauzimaju tržnice na kojima se odvija ukupnost gradskog života
zbog čega ih se u literaturi naziva „ogledalima gradske kulture“ (White, 2001).
Zbog njihove ukorijenjenosti u gradski identitet i identitet lokalne zajednice, cilj
ovog rada bio je ispitati ulogu tržnica u očuvanju, prijenosu i komunikaciji kulturnih
procesa te ispitati aspiracije različitih društvenih aktera o budućoj ulozi istih na primjeru
tržnica grada Zagreba. Istraživanje je kvalitativne naravi te je za prikupljanje
podataka korištena tehnika polu-strukturiranog intervjua. Svi intervjui provedeni
su u razdoblju od rujna do studenog 2022. godine. U istraživanju je sudjelovalo 15
sudionika od kojih 5 pripada skupini prodavača, 5 skupini posjetitelja, te 5 skupini
stručnjaka. Odgovori sudionika ukazuju na iznimno važnu ulogu zagrebačkih tržnica
u očuvanju, ali i promicanju niza kulturnih procesa i vrijednosti grada i lokalne
zajednice. To istovremeno ukazuje na neizostavnu ulogu javnih prostora u kontekstu
kulturne održivosti, koja se na primjeru zagrebačkih tržnica očituje kroz pokušaj
pronalaska ravnoteže između tradicije koja se cijeni (i nastoji očuvati) i inovacije koja
se priželjkuje.

Autorska prava

Copyright (c) 2025 Europski realiteti – Održivost

Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.

Podijeli...