U sklopu projekta „Glazba s adresom“, 24. ožujka u 17:00 sati u Salonu Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku održan je događaj posvećen turskoj glazbenoj tradiciji i njezinim suvremenim interpretacijama. Program je obuhvatio predavanje, izlaganje te koncert pijanista Özgüna Coşkunera, čime je publici pružen uvid u kulturne i glazbene poveznice između tradicije i suvremenosti.
Događaj je otvoren izlaganjem Luke Pavlekovića pod naslovom „Turski trzalački instrumenti“, u kojem su predstavljene osnovne karakteristike i zvučne osobitosti instrumenata koji pripadaju turskoj glazbenoj tradiciji.
Uslijedilo je predavanje Özgüna Coşkunera pod naslovom „Fenomen Fenmenove klavirske pedagogije – male tajne Cortota i Boulanger u službi turske škole“. Predavanje je ponudilo zanimljiv pogled na razvoj klavirske pedagogije u Turskoj. Posebno je naglašena uloga Mithada Fenmena kao ključne figure u tom procesu.
Središnji dio večeri bio je koncert Özgüna Coşkunera, koji je publici predstavio raznolik program turskih skladatelja. Izvedene su skladbe Cemzija Eringa („Four Turkish Melody, op. 9“), Nurija Samija Korala („Four Pieces“), Fazıla Saya („Ballad of Gratitude“) te İlhana Barana („Black and White“). Program je obuhvatio širok raspon stilova i izraza, od lirskih i introspektivnih minijatura do ritmički živih i energičnih komada.
Kako je istaknuto u programskom opisu, folklorni elementi u ovim skladbama ne pojavljuju se kao doslovni citati, nego su transformirani kroz ritamske obrasce poput aksaka i plesne tipove kao što su zeybek i horon. Također, u zvučnoj se slici prepoznaju aluzije na tradicionalne instrumente poput neya, bağlame i darbuke, čime se ostvaruje spoj tradicije i suvremenog glazbenog jezika.
Nakon koncerta održan je i razgovor s umjetnikom, koji je dodatno približio publici interpretativne i estetske aspekte izvedenog programa.
Događaj je pokazao kako projekt „Glazba s adresom“ uspješno otvara prostor za susret različitih glazbenih kultura, omogućujući publici dublje razumijevanje glazbe kroz susret tradicije i suvremenih interpretacija.
Luka Pavleković