Odsjek za instrumentalne studije Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku,
u sklopu kolegija Osnove glazbene industrije i završnice projekta Dani Paje Kolarića,
organizira
Panel diskusiju
Glazbene digitalne streaming platforme – paradigma postmodernog upravljačkog modela
koja će se održati
u ponedjeljak, 25. travnja 2022. u 15:00 sati,
u Auli Rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
(Trg Sv. Trojstva 3, Tvrđa).
Na panelu sudjeluju vrsni znanstvenici, umjetnici i producenti te vodeće osobe glazbene industrije u Hrvatskoj:
prof. dr. sc. Ivo Josipović, skladatelj
Želimir Babogredac, direktor diskografske kuće Croatia Records
Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a
Goran Dragaš, glazbeni kreator
red. prof. dr. art. Robert Raponja, prorektor za umjetnost, kulturu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ubrzani razvoj tehnologije nameće pitanja o tome što glazbenici, umjetnici autori i interpretatori moraju uraditi da bi opstali u novom, digitalnom svijetu kreativne industrije? Kako predstaviti svoje autorsko djelo, zaštititi ga, okupiti kreativni tim…? Naime, nikada prije u povijesti nije bilo toliko prilika za autore i izvođače da se njihova glazba čuje, distribuira i prodaje na globalnoj razini, a to donosi i mnoge probleme te otvara važna pitanja na koja će se, u sklopu ovoga panela, pokušati dati odgovori.
Voditelj panel diskusije: prof. dr. sc. Ivo Josipović
Moderatorica: dr. sc. Blanka Gigić Karl
Kratki životopisi sudionika panel diskusije
Prof. dr. sc. IVO JOSIPOVIĆ, skladatelj
Pravnik i skladatelj Ivo Josipović (Zagreb, 1957.) diplomirao je (1980.) i doktorirao (1994.) pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završio studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Stanka Horvata (1983.). Autor je stotinjak znanstvenih i stručnih radova, ponajviše s područja kaznenoga i međunarodnoga kaznenog prava te suradnik u više zakonskih projekata. Posebno se kao glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja bavio zaštitom autorskih prava i njezinom organizacijom u Republici Hrvatskoj. Bio je profesor je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i gostujući predavač na domaćim i inozemnim visokim učilištima. Godine 2003. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru, a od 2010. do 2015. obnašao je dužnost predsjednika Republike Hrvatske.
Skladateljski opus Ive Josipovića obuhvaća šezdesetak glazbenih djela među kojima se ističu: Zelena naranča – pjesme iz Dalmacije, za gudački orkestar (1919.), Kurosavin nemir svijeta, za gudače, zvona i timpane (2016.), Samba da Camera za 13 gudača (1984.), Epikurov vrt za simfonijski orkestar (1984.), Drmeš za Pendereckog za tamburaški orkestar (1986.), Dernek za dva čembala ili klavira, udaraljke i gudače (1988.), Pater Perotinus Milenium Celebrat za simfonijski orkestar (1999.), Quartetto rusticano za gudački kvartet (1982.), Igra staklenih perli (1986.) te Jubilus i Diabolezza glasovir, Susreti u snima za mezzosopran i gudače (1979.), Žalobni pjev za violinu i glasovir (1994.), Tuba ludens za tubu i orkestar (2001.), Ars Diaboli za gudački kvartet s udaraljkama, Canzonetta za violinu i klavir te Musicam psalite za instrumentalni ansambl (2003.). Djela su mu izvođena u mnogim europskim zemljama, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu, a brojna su snimljena u Hrvatskoj i inozemstvu te izdana na tridesetak nosača zvuka.
Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su nagrada Europske radijske unije – EBU (1985.), tri diskografske nagrade Porin te Nagrada “Boris Papandopulo” (2002.). Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića te nizom inozemnih i međunarodnih odlikovanja i priznanja za kulturu i mirotvornu politiku koju je vodio. Nositelj je tri inozemna počasna doktorata.
ŽELIMIR BABOGREDAC, direktor diskografske kuće Croatia Records
Želimir Babogredac još za srednjoškolskih dana počinje raditi na radiju i u vlastitoj diskoteci u rodnim Vinkovcima te 1971. godine osniva i vodi legendarnu vinkovačku rock grupu Milky Way. Opredjeljenje i strast za bavljenjem tehničkim aspektom glazbe vode ga sedamdesetih i osamdesetih godina na poslove realizacije koncerata i turneja u suradnji s najpoznatijim domaćim grupama i pjevačima (Azra, Meri Cetinić, Mišo Kovač, Oliver, Novi Fosili, Valentino, Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i instruktori).
Godine 1979. osniva Rockoko Studio u Bošnjacima, prvi rezidencijalni profesionalni tonski sudio u tadašnjoj državi koji, nakon preseljenja u Zagreb 1990. godine, postaje vodeći studio u Hrvatskoj te potpisuje produkciju na više od 200 nosača zvuka. Godine 1996. širi djelatnost i poslovne aktivnosti na projektiranje, konzultantske usluge i opremanje studijskih i radijskih režija. Na poziv uprave Croatia Recordsa 1996. godine prihvaća mjesto rukovoditelja audio-studijskog centra. Godine 2001. postaje jedan od osnivača i direktor poduzeća Autor d.o.o., koji iste godine kupuje Croatia Records.
Od 2002. do 2005. godine jedan je od osnivača satelitskog kanala CMC (Croatian Music Channel), a potom i kreator strategije razvoja kanala i programa koji se emitira u Europi, SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu. Godine 2006. imenovan je predsjednikom uprave Croatia Recordsa, a tu funkciju obavlja i danas kada taj položaj predstavlja velik izazov osmišljavanja nove strategije u industriji koja doživljava velike promjene. Iste godine imenovan je i predsjednikom Hrvatske diskografske udruge. Godine 2010. CMC televizija dobiva nacionalnu televizijsku koncesiju i postaje sinonim za promoviranje glazbe, a Želimir Babogredac imenovan je direktorom Instituta hrvatske glazbe.
U legendarnom Abbey Road studiju u Londonu napravio je još jedan važan diskografski poduhvat: remasterirani su svi albumi grupe Bijelo dugme pod vodstvom ton majstora Seana Mageeja, dobitnika nagrade Grammy, a luksuzni vinilni Bijelo dugme – Box set deluxe objavljen je u limitiranoj nakladi 14. studenoga 2014. godine. U zgradi sjedišta Croatia Recordsa na adresi Makarska 3, Zagreb, nalazi se i jedan od najmodernijih audiovizualnih studija u Hrvatskoj svečano otvoren pod njegovim vodstvom, 19. svibnja 2016. godine, opremljen najsuvremenijom opremom.
Želimir Babogredac redovni je član hrvatske sekcije udruženja AES HR (Audio Engineering Society, New York).
Strastveni je kolekcionar ploča od mladosti. Posjeduje više od 6500 vinil ploča, među kojima se posebno ističu izdanja Beatlesa, a njegova kolekcija sadrži sva britanska, američka, njemačka i japanska izdanja ploča, LP-ja, singlica, knjiga i DVD-a, njemu najdražeg benda.
Nagrade:
- i 1990. godine dobitnik je Ampex Golden ReelAward, prestižne svjetske nagrade za tonski snimak
- godine nagrada Eutelsatza najinovativniji muzički satelitski program CMC – Croatian Music Channel
- godine, kao predsjednik uprave Croatia Recordsa, prima nagradu Porin za životno djelo u povodu 60. godišnjice Jugotona – Croatia Recordsa
- godine nagrada DORF-a za životno djelo
- godina dobitnik Zlatne plakete „Grb Grada Vinkovaca” za ostvarenja na području kulture.
NENAD MARČEC, direktor HDS ZAMP-a
Nenad Marčec glavni je direktor HDS ZAMP-a od 2009. godine, nakon što je devet godina radio kao zamjenik glavnog direktora i kasnije izvršni direktor HDS ZAMP-a. Pod njegovim vodstvom i vizijom HDS ZAMP je znatno podigao razinu svojeg poslovanja kako u odnosima s članstvom tako i u suradnji s krovnim poslovnim asocijacijama korisnika glazbe u javnosti te postao vodeće društvo za kolektivno ostvarivanje prava u zemlji, regiji i šire. Nenad Marčec je aktivan u radu HUP-Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija te je više godina bio i član Upravnog odbora Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. Zahvaljujući svojoj stručnost i poslovnim uspjesima, više je godina bio predsjednikom Europskog Vijeća Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (CISAC) sa sjedištem u Francuskoj te kasnije i članom Nadzornog odbora CISAC-a. Također aktivan je i u radu krovne Europske asocijacije društava autora i skladatelja (GESAC) sa sjedištem u Brussellesu, pogotovo u području promicanja važnosti zaštite autorskih prava i razvoja kvalitetne potpore kulturnim i kreativnim industrijama kao vodećim europskim industrijama.
U više od dvadeset godina rada u području kolektivnog ostvarivanja prava u zemlji i svijetu, Nenad Marčec profilirao se kao jedan od vodećih stručnjak u tom području sa značajnim iskustvom te je kao govornik, gost-predavač, sudionik različitih panela i sl. gostovao na mnogim međunarodnim konferencijama i događanjima.
Red. prof. dr. art. ROBERT RAPONJA, prorektor za umjetnost, kulturu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Robert Raponja rođen je u Puli. Na Filozofskom fakultetu apsolvirao je komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost 1990., a na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je kazališnu režiju 1993. godine. U 27 godina kontinuiranog profesionalnog rada u kazalištima bio je u različitim statusima – od slobodnog umjetnika preko, umjetničkog voditelja do ravnatelja kazališta u Puli, umjetničkim voditeljem Osječkog ljeta kulture, ravnatelj drame Hrvatskog narodnog kazališta Osijek, ali se uvijek intenzivno bavio dramskom pedagogijom. Osnivač je dramskog studija u Puli 1996., a 1997. godine pokrenuo je MKFM (Međunarodni kazališni festival mladih) – u sklopu kojeg je organizirao preko 250 kazališnih radionica te ugostio preko 300 eminentnih kazališnih pedagoga iz cijeloga svijeta. Godine 2005. osnovao je odgojno-obrazovnu kazališnu Udrugu FERR koja uspješno djeluje, a bio je i predsjednik katedre Čakavskog sabora za kazalište. Kao pedagog održao je niz radionica u inozemstvu (Sibiu, Zrenjanin, MHAT Moskva, Napulj). Bio je aktivan u međunarodnim udrugama (ITI, ELIA, Instituto Internacional Del Teatro Del Mediterrano).
Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, od 2007. godine, zaposlen je kao nastavnik glume. Bio je voditelj Kazališnog odsjeka, prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, a trenutno je prorektor za umjetnost, kulturu i međuinstitucijsku suradnju na Sveučilištu Josipa Jurja Srossmayera u Osijeku. Na AUK-u je pokrenuo festival kazališnih akademija – Dionizijev festival (2007.), Dramski studio (2008.), osmišljava i kazališni dio multimedijalnog projekta Pretapanje. Pokretač je i Festivala mladog kazališta u Balama, gdje se nalazi nastavna baza Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Od 1992. godine aktivno režira u prosjeku pet predstava godišnje. Režirao je u svim hrvatskim kazališnim centrima, u svim zemljama bivše Jugoslavije te u inozemstvu (Sibiu, Pečuh, Korzika, Cluj). Brojne su režije suvremenih pisaca (T. Šuput, Agamemnonov sin, Varaždin; Darko Lukić, Kraljice, Ljubljana) a njegova režija Lova na medvjeda Tepisara Milice Lukšić uspješno je otvorila scenu Suvremena hrvatska drama Teatra ITD 1992. godine. Iznimno su mu uspješne režije velikih scensko-glazbenih spektakla vezanih uz istarsku povijest (Regnum Novum autora Darka Lukića, Pulisej Senkera, Valigaštar Tomislava Milohanića, Tanac od mrtvih Danijela Načinovića), kao i „zanemarenih” žanrova poput kabareta kojeg je obnovio u suvremenoj formi u suradnji s Borisom Senkerom gdje se poigravaju literarnom baštinom (Cabaret ITD, Zagreb, Fritzspiel, Zagreb i Subotica) ili istarskom poviješću u ambijentalnim predstavama (Istarske štorice i 5 Top Hick-Star Girls, Sanjari budućnosti). Dramatizira, piše i režira i predstave za djecu. Dobitnik je nagrade Hrvatskog glumišta u 2010. godini za režiju predstave „Paralelni svjetovi” Mire Gavrana u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku te pečata Grada Osijeka za doprinos kulturi.
GORAN DRAGAŠ, glazbeni kreator
Autor glazbe za brojne hollywoodske filmske najave.
Radi u hollywoodskom studiju Audiomachine te kao posrednik njegovu glazbu daje na korištenje poznatim filmskim proizvodnim kućama poput Paramounta, Warner Brosa i Foxa. Autor je glazbi za najave velikih hollywoodskih filmova poput Ratova zvijezda, Aliena Logana, Osvetnika i dr. Njegova glazba pojavljuje se i u Igri prijestolja, Spidermanu, Pacifičkom prstenu 2, sveukupno u više od 100 hollywoodskih filmova.
Dvostruki je dobitnik Golden Trailer Awarda, pandana Oscaru u kategoriji filmskih najava, a skladbe su mu izvođene i snimane u Pragu, SAD-u (Hollywood) i Londonu (Abbey Road). Producent je za glazbu u filmskoj industriji.