Poziv na 7. Međunarodni znanstveni skup Europski realiteti – MIR – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku

Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku

organizira i poziva Vas na

7. Međunarodni znanstveni skup Europski realiteti

/MIR/

(Osijek, 14. i 15. travnja 2026.)

Pozivamo Vas na 7. Međunarodni znanstveni skup Europski realiteti koji se bavi interdisciplinarnim promišljanjem i analizom kulturnih, obrazovnih, umjetničkih i znanstvenih politika u europskom okružju, kao i njihovim posljedicama na specifične aspekte suvremenoga društvenog i kulturnog okruženja.

Skup s različitim aktualnim tematikama održava se od 2013. godine, a krovna tema ovogodišnjeg 7. Međunarodnog znanstvenog skupa MIR te će se održati na Akademiji za umjetnost i kulturu u organizaciji Odsjeka za kulturu, medije i menadžment. Detalje o prošlogodišnjim konferencijama možete pronaći na poveznici: https://www.uaos.unios.hr/konferencije/.

Konferencija Europski realiteti 2026. fokusirat će se na višedimenzionalno sagledavanje pojma mira – kao temeljne vrijednosti suvremenog društva. Mir će se promatrati ne samo kao politička i društvena stabilnost, već i kao kulturni, ekonomski i medijski konstrukt, alat dijaloga, otpora, kreativnosti i održivog suživota.

Kao višedisciplinarna platforma znanstvenog promišljanja, konferencija Europski realiteti 2026. MIR nastoji otvoriti prostor za analizu i dijalog o miru kao kulturnom, ekonomskom i komunikacijskom procesu koji nadilazi političke okvire. Sagledavajući mir kao svakodnevnu praksu, ali i kao ideal koji se oblikuje kroz umjetnost, zajednicu, ekonomsku pravdu i odgovorne medije, konferencija okuplja stručnjake iz različitih znanstvenih i profesionalnih područja. Cilj je potaknuti inter-, multi- i transdisciplinarne rasprave te izgradnju znanja usmjerenog na promjene koje vode stvaranju stabilnijih, empatičnijih i održivijih društava – lokalno i globalno.

TEMATSKO-PROGRAMSKA PODRUČJA

1. PROGRAMSKI SMJER: Kultura mira

Opis:

Kultura mira podrazumijeva sustavno njegovanje vrijednosti tolerancije, dijaloga, suživota, interkulturalnosti i nenasilja kroz obrazovanje, umjetnost, kulturu i baštinu. Promišljanje o kulturnim praksama i politikama koje potiču mir, razumijevanje i solidarnost među zajednicama, posebno u kontekstu suvremenih izazova poput migracija, identitetskih sukoba i kulturnih tenzija, ključno je za očuvanje stabilnosti. Temelji se na pojmu pozitivnog mira koji podrazumijeva više od odsutnosti rata – uključuje pravedne društvene strukture, obrazovanje za mir, kulturnu razmjenu i međukulturni dijalog. Kulturna praksa mira podrazumijeva očuvanje nematerijalne baštine, umjetnost kao terapiju, ali i angažiranu umjetnost, participaciju zajednice i političku odgovornost institucija kulture.

Tematske cjeline:

Kulturna diplomacija i mir: uloga umjetnosti u izgradnji mostova
Interkulturalni dijalog i edukacija za mir
Mir kao egzistencijalni resurs
Fenomen mira u širem interdisciplinarnom kontekstu

Glazba i mir: etnomuzikologija, terapija i glazba kao univerzalni jezik pomirenja
Participativna umjetnost i zajednica: oblikovanje prostora za dijalog kroz umjetničke procese
Rod, kultura i mir: umjetničke i kulturne prakse rodne pravde
UN-ovi ciljevi održivog razvitka kao globalni preduvjeti za mir
Europske prijestolnice kulture i kultura mira – trendovi i perspektive
Kulturna baština kao most između prošlosti sukoba i budućnosti mira

2. PROGRAMSKI SMJER: Ekonomija mira – kreativne industrije i društvena kohezija

Opis:

Ekonomija mira bavi se gospodarskim politikama, inicijativama i modelima razvoja koji aktivno doprinose stabilnosti, suzbijanju siromaštva, društvenim nejednakostima i razvoju inkluzivnog društva. U fokusu su kreativne i kulturne industrije koje kroz inovaciju, participaciju i međusektorsku suradnju doprinose lokalnoj i globalnoj stabilnosti i miru u svim sferama društva. Pojam ekonomije mira povezan je s idejom društvene kohezije, ekonomije solidarnosti i kreativnih industrija koje imaju potencijal transformacije lokalnih zajednica. Temelji se na teorijama društvenog kapitala (Putnam, 2000), kulturnog poduzetništva, NGO-a kao nositelja promjene, te na pojmu mirotvorne ekonomije u poslijekonfliktnim zonama.

Tematske cjeline:

Kulturne i kreativne industrije kao instrumenti društvene obnove
Ekonomski razvoj u poslijekonfliktnim područjima
Društveno poduzetništvo i mir: od ideje do prakse

Kreativne urbane inicijative: kultura kao alat revitalizacije kvartova i jačanja kohezije
Digitalna ekonomija i društveno poduzetništvo: mir u doba platformi
Turizam kao mjesto interkulturnog obrazovanja za mir
Ratna sjećanja i memorijalni turizam: između sjećanja i pomirenja
Digitalni turizam i njegovanje kulture mira u online prostoru
Mladi kao ambasadori mira kroz volontiranje i razmjene
Neprofitni sektor kao nositelj društvenih promjena za mir

3. PROGRAMSKI SMJER: Mediji, komunikacija i narativi mira

Opis:

U društvu informacijske buke i polarizacije, mediji postaju ključni prostor oblikovanja narativa o miru, sukobu, strahu i nadi. Ova tematska cjelina istražuje kako medijski sadržaji, komunikacijske strategije i digitalne tehnologije mogu promovirati kulturu mira, empatije i razumijevanja – ili pak doprinijeti društvenoj fragmentaciji i radikalizaciji. Mediji imaju moć kreiranja stvarnosti – mogu širiti mržnju i polarizaciju, ali i služiti kao platforme za dijalog i pomirenje. Teorijski okvir oslanja se na mirovno novinarstvo medijsku etiku, kritičku teoriju komunikacije, ali i na nove pristupe digitalnom storytellingu, participaciji i algoritamskoj odgovornosti.

Tematske cjeline:

Medijska pismenost i edukacija za mir
Heuristika sukoba: kako mediji oblikuju percepciju sukoba
Digitalna empatija: društvene mreže kao alat pomirenja ili polarizacije
Mediji kao akteri mirotvorstva: primjeri dobre prakse
Novinarstvo mira: etika, praksa i izazovi

Medijska reprezentacija izbjeglica, migranata i manjina u kontekstu mira
Digitalni storytelling kao inicijativa građanskog društva
Mediji za djecu i mlade: kako učiti mir kroz animaciju, igre i stripove
Pametni gradovi i komunikacija mira: interaktivne javne kampanje
Dezinformacije i mir: kako se boriti protiv medijskih laži koje potiču sukobe.

Navedene odrednice nisu obvezujuće. One tek upućuju na višestrukost mogućih promatranja koncepta MIRA u njegovoj višeslojnosti i višedimenzionalnosti. U tom su smislu i sudionici 7. Međunarodnog znanstvenog skupa Europski realiteti – MIR/PEACE pozvani na interdisciplinarno promišljanje o problemu MIRA, a načelna podjela na tri tematske cjeline samo je orijentacijske prirode.

Pozvani predavači:

1. Ieva Zemite, Latvian Academy of Culture, Associate Professor

detalje možete pogledati na poveznici https://lka.edu.lv/en/academy/academic-staff/professors/ieva-zemite-2/

2. Marco Valeri , Niccolo’ Cusano University, Italy, Associate Researcher at Magellan Research Center Iaelyon Business

detalje možete pogledati na poveznici https://scholar.google.com/citations?user=_3m1BekAAAAJ&hl=hr&oi=ao

Organizacijski odbor

izv. prof. dr. sc. Marta Borić Cvenić, predsjednica

dr. sc. Maja Haršanji, tajnica

izv. prof. dr. sc. Tatjana Ileš, članica

izv. prof. dr. sc. Marina Đukić, članica

izv. prof. dr. sc. Borko Baraban, član

doc. dr. sc. Snježana Barić-Šelmić, članica

doc. dr. sc. Luka Alebić, član

dr.sc. Tomislav Levak, član

Toni Podmanicki, univ. spec. oec. član

Iris Tomić, članica

Paula Rem, članica

Ivana Guganović, članica

Angelė Tamulevičiūtė – Šekštelienė, Vice-Dean of the Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University, Litva

Gabija Velykytė, PhD student, Vice-Dean of the Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University, Litva

Salvatore Schinello, PhD student, Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University, Litva

Viktorija Jakučionytė, PhD student, Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University, Litva

Mišel Karolina Nikolajeva, PhD student, Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University, Litva

Vaidas Jakutis, PhD student, Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University, Litva

Barbara Ušković, student

Ivan Belezni, student

Ena Oršolić, student

Jana Krtinić, student

Znanstveni i programski odbor

doc. dr.sc. Igor Mavrin, predsjednik

izv. prof. dr. sc. Marija Šain, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku (Hrvatska)

izv. prof. dr. sc. Iva Buljubašić, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku (Hrvatska)

doc. dr. sc. Marina Jambrešić, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku (Hrvatska)

prof. Carmel Cassar, B.A,M.Phil.(Cantab.),Ph.D.(Cantab.), F.R.Hist.S., F.C.C.S., L-Università ta’ Malta (Malta)

prof. Vaida Asakavičiūtė, PhD, Dean of the Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University (Litva)

prof. Vytis Valatka, PhD, Vice-Dean of the Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University (Litva)

associate professor Kristina Kovaitė, Vice-Dean of the Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University (Litva)

associate professor Robert Leščinskij, Vice-Dean of the Faculty of Creative Industries, Vilnius Gediminas Technical University (Litva)

associate professor Ilona Kunda, PhD, Latvijas Kultūras akadēmija (Latvija)

Projekcije važnih datuma

Rok za slanje sažetka: 31. prosinca 2025.
Obavijest o prihvaćanju sažetka: 15. siječnja 2026.
Rok za plaćanje kotizacije: 1. veljače 2026.
Rok za slanje cjelovitog rada i dostavu izjave o originalnosti i autorstvu: 1. ožujka 2026.
Važna napomena: Radovi i svi upiti u vezi sa skupom šalju se na mail adresu: e uropskirealiteti@gmail.com

Kotizacija: 150,00 eura po radu

Kotizacija uključuje sudjelovanje na konferenciji, nazočnost na svim događanjima, promidžbene materijale konferencije, okrjepu tijekom konferencije, zbornik. Kotizaciju je potrebno uplatiti do 1. veljače 2026.

Svaki sudionik u svojstvu autora ili koautora može sudjelovati samo s jednim radom na konferenciji.

Radovi koji nisu dostavljeni u okviru određenih datuma ne će biti upućeni u recenzentski postupak ni objavljeni u zborniku, no mogu se izložiti na konferenciji te će se na temelju toga dobiti potvrda o izlaganju.

Studenti Doktorske škole Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i specijalističkih studija Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku (Odnosi s javnošću i komunikologija i Kreativne terapije) ostvaruju 50 posto popusta.

Kotizacije uplatiti na:

Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Ulica Julija Knifera 1, Osijek

OIB AUKOS:60277424315

IBAN: HR7323600001102689236