Navahosi zagrebačkih krovova, izv. prof. art. Maja Đurinović, Odsjek za kazališnu umjetnost
Meni se ovih dana, uz poznate nevolje s koronom, potresom, onečišćenjem zraka (iz Turkmenistana iz pustinje Karakum…) i gubitkom jednog sata, dogodio i 60-i rođendan, što i nije neka nevolja, osim što se čekaju neka bolja vremena za pravu proslavu. Mama je naravno, ipak ispekla divnu tortu i otišla sam sama po nju i da vidim mamu i donesem joj što treba i da si međusobno čestitamo. Mama živi u Šenoinoj ulici (mala ulica između Draškovićeve i Trga kralja Tomislava) na 3. katu; srećom stan je odlično izdržao potres a dvije rupe na krovu brzinski su zatvorene. No, kad sam pogledala kroz prozor, vidjela sam u našoj visini iznimno živahnu scenu – za razliku od puste ulice dolje. Dečki su si mahali, skakutali, nešto dodavali, penjali se i spuštali po gredama, a čini mi se da nisam ni na kome uočila nikakav sigurnosni detalj. Sjetilo me to na onu poznatu fotografiju iz New Yorka 1932. Ručak na vrhu nebodera i tezi o radnicima na visokim skelama koji su bili porijeklom Navaho Indijanci što znači da u memoriji tijela jednostavno nisu imali upisan strah od visine!?
Rječnik svakodnevice, izv. prof. art. dr. sc. Saša Došen, Odsjek za kreativne tehnologije
Ubijaju li društvene mreže kreativnost u nama?, studentica Mirela Belaj, Odsjek za kulturu, medije i menadžment
Svima je poznato u kakvoj se situaciji trenutno nalazimo. Većini je ljudi ona, naravno, teško pala – mnogo je ljudi ostalo bez posla, neki su i bez krova nad glavom, a drugi krpaju kraj s krajem i razmišljaju odakle će otplaćivati kredite idućih nekoliko mjeseci.
S druge strane, mnogi su jedva dočekali izležavati se u krevetu po cijele dane i ne raditi apsolutno ništa osim gledanja serija i filmova ili pak surfanja po internetu. Ljudima je potreban odmor od užurbanih života koje su vodili još do prije nekoliko tjedana i sada im se napokon pružila prilika za njega.
Svakodnevni se život, stoga, preselio na različite online platforme kao što su portali, web stranice, virtualne knjižnice i kanali za provođenje nastave putem interneta. Pomoću navedenih opcija ljudi iz udobnosti svojih domova mogu nastaviti voditi živote na donekle uobičajen način i biti u doticaju sa svim svjetskim događajima (koji su se, doduše, u posljednje vrijeme sveli na pričanje o jednoj te istoj stvari). Mnogi preko interneta rade i tako nastavljaju zarađivati kao da se ništa i ne događa.
Međutim, postavlja se pitanje koliku i kakvu ulogu u cijeloj priči imaju društvene mreže. Iako ih se općenito može promatrati i u pozitivnom i u negativnom kontekstu, u ovakvoj je situaciji od presudne važnosti kako ćemo se prema njima postaviti. Budući da ih sada gotovo stalno koristimo, postajemo osjetljiviji na objave koje se dijele s različitih profila i stranica, a da često i ne provjeravamo o kakvim je izvorima zapravo riječ.
Sukladno tomu, na društvenim mrežama u ovom trenutku možemo naći hrpu dezinformacija koje u krajnjoj liniji za pojedince mogu biti i opasne. Našli smo se u stanju u kojemu više ne znamo kome da vjerujemo i s kime da podijelimo ono što osjećamo.
Konkretnije rečeno – jedni nam govore jedno, a drugi drugo. Postoje ljudi s kojima se možemo dopisivati i koji tvrde da koronavirus nije ništa drugo nego medijska propaganda kojom nas obmanjuju, a postoje i oni koji govore da je riječ o pandemiji koja bi mogla pokoriti svijet ukoliko se ne budemo pridržavali propisanih mjera.
Sve to nas, u konačnici, može dovesti do psihičkog kolapsa i u tom smislu društvene mreže možda i mogu imati negativan predznak. Možemo sami sebe dovesti do toga da odustanemo od svega i počnemo se pitati što se zapravo događa i kada će sve ovo završiti.
Ipak, koliko društvene mreže mogu ubijati kreativnost i ostale kvalitetne osobine u nama, toliko ih mogu i razvijati. U posljednje je vrijeme osnovano toliko Facebook grupa koje promiču pozitivno razmišljanje i nude kvalitetno okruženje za sve one koji misle da iz ovoga nema izlaza. Poznati nas glazbenici na Instagramu odvraćaju od loših misli i zabavljaju objavljivanjem kratkih video isječaka u kojima sviraju ili pjevaju.
Ljudi šire dobre vibracije – preporučuju filmove koje možemo pogledati, knjige koje bismo trebali pročitati i aktivnosti kojima bismo se u ovo vrijeme mogli baviti. Mnoge web platforme omogućile su besplatni pristup svojim datotekama kako bi nam maksimalno olakšale nošenje s trenutnom situacijom.
Napokon, takve nas objave imaju snagu i cilj potaknuti da i sami krenemo stvarati određeni sadržaj. Možemo pronaći potpuno novi hobi koji ćemo dijeliti s prijateljima na svojim profilima. Možemo snimiti kreativni video. Napisati tekst. Fotografirati. Naslikati nešto što nas inspirira. Objaviti status koji će služiti motiviranju drugih, a ne širenju panike. Čuti se s poznanikom iz druge države ne da bismo mu se žalili i ispitivali ga kakvo je tamo stanje, nego kako bismo ga upitali koju je knjigu pročitao ili kako je proveo dan.
U konačnici, situaciju ionako ne možemo promijeniti. Sukladno tomu, ne bismo trebali previše preispitivati razloge zbog kojih se sve ovo događa, nego se okrenuti pozitivnijim stvarima. Isključivo je na nama kakve ćemo objave prenositi, ali i pratiti. Na pitanje, stoga, ubijaju li društvene mreže kreativnost u nama, samo mogu odgovoriti da je na svakomu od nas hoće li dozvoliti da se to događa ili pak učiniti da nas ovo stanje, pa i kroz online projekte poveže, osnaži i potakne na stvaranje nečeg korisnog.
Petak, doc. dr. sc. Tatjana Ileš, Odsjek za kulturu, medije i menadžment
opet petak / auto ne vozim već tjednima pa onda ne slušam ni radio uz koji se klanjamo petom danu i radosno ga pozdravljamo, skoro palminim grančicama / trebamo biti pozitivni u karantenama i negativni na testu / piše na fejsu / a M kaže da Nijemci imaju izreku da se petcima ništa ne započinje / projekt šaljemo u subotu / mejlom, puj-puj / javi se Profu, nazovi M, nazovi drugu M, pošalji mejl A, pošalji mejl J, izvadi ribu iz zamrzivača / petak je, jebote / i špinat / cure će naručiti iz Meka / ponestaje mi omiljene kave / ako netko ima propusnicu do Pečuha ponude u inbox / riba i špinat u mikrovalnoj, Profu ću se javit u pon, nazvala M, drugu neću, mejlove isto u pon, pa petak je/
t.i.
Ostanite doma, studetnica Jasminka Petek Krapljan, Odsjek za kreativne tehnologije
