Politike identiteta i hrvatska drama od 1990. do 2016. (PoIHDrama)
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Planirano trajanje projekta: 48 mjeseci (1. travnja 2017. – 31. ožujka 2021.)
Istraživački projekt IP-2016-06-4316 financira Hrvatska zaklada za znanost.
Budući da se hrvatskoj drami nastaloj od 1990. do 2016. zasad pristupalo parcijalno i većinom iz vizure jedne istraživačke osobnosti, projektnim prijedlogom Politike identiteta i hrvatska drama od 1990. do 2016. obuhvatit će se cjelovit dramski korpus navedenog razdoblja, a predmet istraživanja proširit će se analizom teksta nastalog tijekom rada na predstavi ili na samoj izvedbi u okviru samostalnih autorskih ili kolektivnih kazališnih predstava. Projektni prijedlog teorijsko-metodološki počiva na rodnim studijima i antiesencijalističkim teorijama nacije, a termin politike identiteta preuzet je iz recentnih proučavanja identiteta utemeljenih na izvođenju pojma razlike u poststrukturalizmu i dekonstruiranju esencijalističkog pristupa pojmu u kojem je identitet reprezentiran kao nedjeljiv, neproblematičan i prirodan.
Strossmayerana u engleskim izvorima: epistolografska analiza, 1860. – 1892. (voditelj: doc. dr. sc. Tihomir Živić)
Vrsta projekta: znanstveni projekt (interni projekt Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)
Trajanje projekta: 12 mjeseci (travanj 2016. – travanj 2017.)
U suradnji s gošćom-istraživačicom doc. dr. sc. Tatianom Kuzmic s Odjela za slavistiku i euroazijske studije Filozofskog fakulteta Teksaškog sveučilišta u Austinu te s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Đakovu, projekt se interdisciplinarno bavi interpretativnom nadgradnjom dosadašnjih znanstvenih spoznaja o J. J. Strossmayeru, donoseći suvremeni, računalno potpomognuti istraživačko-kritički uvid u dosad slabije poznatu, parcijalno prevedenu ili u cijelosti neprevedenu korespondentnu filološku (epistolografsku) građu iz angloameričkih izvora (William Ewart Gladstone, John Emerich Edward Dalberg-Acton i dr.) i/ili hrvatskih vrela na engleskom jeziku. Namjera projekta jest objava radova o britanskom i američkom motrištu na neodmjenjivu teološku, mecensku, političku i edukativnu Strossmayerovu ulogu, u svjetlu devetnaestostoljetnog preporoda hrvatske kulture, kojoj je u Habsburškoj Monarhiji bio jedan od promotora.
Digitization of Heritage Librarian Funds: Our Necessity and Obligation (koordinator: doc. dr. sc. Tihomir Živić)
Vrsta projekta: znanstveni projekt (Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities as a European Research Consortium, DARIAH ERIC)
Trajanje projekta: 12 mjeseci (kolovoz 2016. – kolovoz 2017.)
Projekt sistematizacije, neinvazivne digitalizacije i metalingvističke obrade selektiranih djela iz knjižničnog fundusa subotičkog Franjevačkog samostana sv. Mihovila odvija se u partnerstvu s osječkim Zavodom za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Umjetničkom akademijom, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom i Muzejom Slavonije, zagrebačkim servisom ACOS te subotičkim Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. Rezultati interdisciplinarnog istraživanja bit će prezentirani na međunarodnoj konferenciji s tematikom javne (digitalne) humanistike u Osijeku (svibanj 2017.) te na sastanku konzorcija DARIAH-EU u danskom Aarhusu (Europska prijestolnica kulture, studeni 2017.).
http://www.zkvh.org.rs/index.php/digi-knjige
Popularna kultura kao politička strategija (voditelj prof. dr. sc. Zlatko Kramarić)
Vrsta projekta:znanstveni projekt (interni projekt Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)
Trajanje projekta: 12 mjeseci (travanj 2016.- travanj 2017.)
Projekt primjenjuje postmodernu metodologiju, pridružujući se najrecentnijim istraživanjima balkanskog kulturološkog i literarno-filozofskog konteksta. Polazište je činjenica da je jugoslavenska ideja obilježila oblikovanje kulturno-političkih identiteta na (post)jugoslavenskim prostorima. Stoga definira ideju (jugo)nostalgije kao jedan od zakašnjelih derivata imaginarija utopijskog jugoslavenstva. Budući da je ta ideja i dalje prisutna i u hrvatskoj postsocijalističkoj javnoj sferi i da su pogrešne sve one političko-kulturne strategije koje ju pokušavaju na bilo koji način stigmatizirati, projekt sagledava sav njezin sadašnji, postsocijalistički i emancipativni politički potencijal u kontekstu narativa o socijalističkom iskustvu i sjećanja na (Titov) socijalizam, svjestan „male povijesti zaborava“ te svih heterogenosti i unutrašnjih kontradiktornosti.
Transfiguracija vizualne poezije u animirani film (voditelj doc. art. Anđelko Mrkonjić)
Vrsta projekta:znanstveni projekt (interni projekt Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)
Trajanje projekta: 12 mjeseci (travanj 2015.- travanj 2016.)
Projekt se bavi mogućnošću transfiguracije iz medija vizualne poezije u medij animiranog filma. U širem smislu istražuju se intermedijalni odnosi književne, likovne i filmske umjetnosti u dodirima vizualne poezije i animiranog filma. Pritom se vizualna poezija shvaća kao vizualna znakovna struktura analogna ideografskom pismu koje je u cijelosti plod individualnog autorskog poetskog koncepta. Taj koncept isključuje model «carmine figurate» (da slova, slogovi, riječi i stihovi oponošaju zbiljske oblike), a podrazumijeva hipervizualizaciju sasvim individualizirane morfologije/oblikotvorja. U užem smislu projekt preispituje mogućnost univerzalne recepcije slike u okviru slikovnog obrata. Dovođenjem u pitanje jednoznačne i konačne recepcije ili čitljivosti vizualnog/grafičkog znaka, projekt konzumaciju ove vrsta teksta promatra kao njegovu produljenu izvedbu. Konzumacija takvog kulturološkog teksta je nastavak njegove produkcije.
Odnos oka i jezičnog opisa pri promatranju umjetničkog djela (voditelj doc. dr. sc. Vladimir Rismondo)
Vrsta projekta:znanstveni projekt (interni projekt Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)
Trajanje projekta: 12 mjeseci (travanj 2015.- travanj 2016.)
Tijekom promatranja vizualne pojave oko izvodi radnje na osnovi kojih se stvaraju podaci o viđenom. Primijećeno je kako rad oka varira, ovisno o generacijskim, odnosno kulturnim pretpostavkama promatrača. Te su razlike uočljivije pri suočavanju s umjetničkim djelima koja predstavljaju kondenzate vizualnih podražaja, te slijedom toga dolazi i do različitih jezično posredovanih opisa viđenoga djela. Dosad nisu znnstveno objektivizirani parametri prema kojima dolazi do razlika u viđenju, te posljedičnom jezičnom opisivanju. Cilj istraživanja svodi se na istraživanje odnosa između kulturnih, odnosno generacijskih pretpostavki ispitanika, a posebno na odnos između (računalno zabilježenog) skeniranja umjetnine koje izvodi oko, s jezičnim opisom iste umjetnine.
Creative Danube: “Places to See, Places to be!”
Vrsta projekta:suradnja s gospodarstvom/nevladinim sektorom (Baden-Württemberg Stiftung GmbH )
Trajanje projekta: lipanj 2015.- veljača 2016.
Projekt se provodi u suradnji Hochschule der Medien iz Stuttgarta (Stuttgart Media University), multidiscplinarne i multikulturalne platforme Mikser House iz Beograda i Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a financira se iz sredstava Baden-Württemberg Stiftung GmbH i Hochschule der Medien iz Stuttgarta (ukupna vrijednost oko 50.000 eura). Predviđeno trajanje projekta je od lipnja 2015. do veljače 2016. godine. U provedbi projekta ukupno sudjeluju 22 studenta iz Stuttgarta (Hochschule der Medien iz Stuttgarta) i Osijeka (Odjel za kulturologiju). Cilj projekta je identificirati i predstaviti kreativna mjesta izabranih gradova dunavske regije i to: Osijek, Ulm, Regensburg, Beč, Linz, Maribor, Bratislavu, Budimpeštu, Beograd, Zagreb, Novi Sad, Pečuh i Temišvar. Kao rezultat ove suradnje bit će objavljen multimedijalni turistički vodič dunavske regije u tiskanom i digitalnom obliku te aplikacija za mobilne uređaje.
Hrvatske glumice u suvremenom hrvatskom kazalištu i društvu (voditeljica dr. sc. Lucija Ljubić, docentica)
Vrsta projekta:znanstveni projekt (interni projekt Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)
Trajanje projekta: 12 mjeseci (rujan 2013.- rujan 2014.)
Opći cilj i svrha ovog znanstvenog istraživanja usmjereni su na problem reprezentacije statusa, glumačkog i kulturološkog, hrvatskih glumica u posljednja dva desetljeća kako u glumačkim biografijama, kazališnim repertoarima, kazališnoj građi (programskim knjižicama, fotografijama, skicama, audiozapisima, videozapisima, izvješćima o festivalskim nagradama) tako i dnevnim novinama i internetskim portalima. Budući da taj problem nije dovoljno istražen u okviru područja hrvatskog glumišta, istraživanjem Hrvatske glumice u suvremenom hrvatskom kazalištu i društvu pridonijet će rasvjetljavanju uloge i mijenjanju položaja hrvatskih glumica u okviru povijesti hrvatskog kazališta ali i u širem hrvatskom kulturnom prostoru. Postupci i metode istraživanja utemeljeni su u suvremenoj teatrološkoj teoriji (P. Pavis, H.-Th. Lehman, R. Möhrmann, G. G. Cima, L. Čale-Feldman) te feminističkim studijima, teoriji medija i kulturnoj teoriji u najširem smislu.
Kulturni kapital i obrazovni uspjeh (voditelj dr. sc. Željko Pavić, docent)
Vrsta projekta:znanstveni projekt (interni projekt Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)
Trajanje projekta: 12 mjeseci (rujan 2013.- rujan 2014.)
Projekt je fokusiran na uspostavljanje kulturalne mape Hrvatske, i to u svrhu ukazivanja nepostojanja čvrste granice između konzumiranja elitne i popularne kulture kao i s ciljem obrane teze da sudjelovanje u kulturi nije nužno vezano za socioekonomski status. Istraživanje polazi od pretpostavke da je bourdieovski kulturni kapital danas poznavanje stranih jezika, zagovaranje multikulturalizma i tolerancije, sklonost timskom radu, zaineresiranost za društvena i politička pitanja, informatička pismenost te da oni u mnogo većoj mjeri stvaraju prednost u obrazovanju učenika u hrvatskom školskom sustavu od poznavanja onoga što obično podrazumijeva tradicionalno definiranje pojma kulturni kapital (klasično humanističko obrazovanje). Metodologijski istraživanje se oslanja na francuskog sociologa Pierrea Bourdieua i njegovu tzv. multiple korespondencijsku analize kao i na druga sociološka istraživanja (R. Bowe, S. Ball, S. Gewirtz, P. M. De Graaf, P. DiMaggio, B. H. Erickson, A. Lareau, E. B. Wininger, R. A. Peterson, G. Veenstra).
Nacija i književnost (voditeljica doc. dr. sc. Ivana Žužul)
Vrsta projekta:znanstveni projekt (interni projekt Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku)
Trajanje projekta: 12 mjeseci (rujan 2013.- rujan 2014.)
Opći cilj i svrha znanstveno-istraživačkog projekta Nacija i književnost docentice dr. sc. Ivane Žužul analitička je obrada književnih, programatskih i publicističkih tekstova hrvatskog narodnog preporoda u obzoru postavki modernističkih i postmodernističkih teoretičara nacije. Metode istraživanja temelje se ponajprije na modernističkim i postmodernističkim teorijama nacije nastalim 80-ih godina 20. st. (Anderson, Gellner, Hobsbawm, Smith, Bhabha, Balibar i dr.) ali i na drugim različitim disciplinarnim i metodološkim pristupima od poststrukturalizma, postkolonijalne kritike do rodnih studija.