Od srijede 31. svibnja do subote 4. lipnja u Osijeku će se održati 29. Susret lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske – SLUK, na kojemu sudjeluje veliki broj naših studenata, profesora i Alumnija. U nastavku donosimo vodič kroz festival.
Srijeda, 31. svibnja 2023.
11:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića
Hrvatsko kazalište Pečuh, Mađarska, NEOBIČAN PRIJATELJ
Tekst i režija: Maja Lučić
Scenografija i oblikovanje lutaka: Alena Pavlović
Oblikovanje rasvjete: Attila Specht
Igraju: Matea Bublić, Selena Andrić, Toni Leaković, Andrija Krištof i Nikola Radoš
O predstavi: Ovo je priča o jednom dječaku. O jednom sasvim običnom dječaku. Usamljenom dječaku. Neshvaćenom dječaku. I o njegovom novom, neobičnom prijatelju. O njihovom prijateljstvu. Iznenadnom. Nenadanom. Neočekivanom. I o tome kako nam se stvari u životu događaju baš onda kada se trebaju dogoditi. Kao i prijateljstva. Ona obična pa tako i ona neobična. I o tome da su čuda moguća. Da čarolija postoji. Često upravo ovdje, nama pod nosom. Ako si ju, naravno, dopustimo vidjeti. Ovo je priča o jednom prijateljstvu.
Popratni program
5+
Kulturni centar Osijek
16:00, Mala scena, Zagreb, VELIKA TVORNICA RIJEČI – Fileasova priča
Tekst Agnes de Lestrade, Bruno Margetić
Dramatizacija: Bruno Margetić
Režija: Morana Dolenc
Scenografija: Morana i Drago Dolenc
Kostimografija: Dubravka Skvrce
Oblikovanje lutaka: Morana Dolenc
Oblikovanje rasvjete: Domagoj Klasić i Marinko Radočaj
Glazba: Borna Erceg
Sve izvedbe na klaviru prati Ana Dadić
Igraju (Fileasova priča) Nikola Radoš i Josipa Bilić / Buga Marija Šimić; (Silvina priča) Katarina Arbanas i Matic Zakonjšek; (Oskarova priča) Nikola Radoš i Buga Marija Šimić / Josipa Bilić
O predstavi: Dječak Fileas živi u zemlji u kojoj se riječi kupuju. Ponekad se love mrežicama za leptire, bacaju se po smetlištu pa tamo ponekad možeš naići i na neku lijepu, odbačenu riječ. Fileas je zaljubljen u Silvu i htio bi joj iskazati svoju ljubav, no za takve posebne, velike i lijepe riječi, on nema novaca. Takve riječi mogu koristiti samo bogati, a oni se pak njima razbacuju. Ostali svoje osjećaje pokazuju pogledom, djelima, smiješkom. Ili nekim običnim riječima, ali jako posebno i pažljivo izgovorenima. Hoće li Silva prepoznati njegovu namjeru ili će odabrati dječaka koji za sve velike riječi ima novaca? Ovo je kratka radnja slikovnice ‘Velika tvornica riječi’ na temelju koje nastaje predstava kazališta Mala scena! Naša predstava spaja glazbenu, lutkarsku i dramsku umjetnost te je zapravo trilogija. Ista priča može se pogledati iz perspektive Fileasa, Oskara ili Silve te na taj način vidjeti kako svaka priča ima više strana i kako je važno u svakoj situaciji uzeti u obzir i onu drugu osobu i njihovu priču! Na festivalu može sudjelovati jedna predstava ili se može odigrati integralna izvedba trilogije.
U konkurenciji
4+
17:00, Mala scena, VELIKA TVORNICA RIJEČI – Oskarova priča
Popratni program
4+
18:00 Mala scena, VELIKA TVORNICA RIJEČI – Silvina priča
Popratni program
4+
19:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku – predvorje
Izložba odsjeka za Kreativne tehnologije Akademije za umjetnost i kulturu
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku
19:30, SVEČANO OTVORENJE 29. SLUK-a
20:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, TRI MEDVJEDA I GITARA
Tekst i dramatizacija: Ludwig Bauer
Režija: Morana Dolenc
Scenografija, kostimi i oblikovanje lutaka: Ria Trdin
Glazba: Vlatko Panić
Oblikovanje rasvjete: Igor Elek
Igraju: Đorđe Dukić, Tena Milić Ljubić, Areta Ćurković i Gordan Marijanović
O predstavi: Tri brata medvjeda Bukalo, Mrgud i Bero i njihov otac medvjed Bruno skladno i veselo žive u Bukovoj šumi. Dolazi dan kada zaigrani medvjedi moraju preuzeti dio odgovornosti i postati odrasli, odgovorni medvjedi. Srećom svaki od njih je dobar u nečemu i sjajno se nadopunjavaju! Bukalo je ribolovac, Mrgud je sakupljač meda, a Bero je umjetnik. Najvažniji je zadatak svakog medvjeda pošteno se udebljati prije zime i zimskog sna. Jer zimi se samo spava, govorio im je Bruno pripremajući ih za taj dan. Tu nije bilo problema dok god je bilo meda i ribe… ali kada hrane nestane, kako se udebljati od umjetnosti? I koji je onda najvažniji zadatak svakog medvjeda umjetnika ako se ne tiče hrane? Kako je Bero nahranio medvjede i zašto je umjetnost važna možete saznati duboko u Bukovoj šumi u jednom medvjeđem brlogu, u kojem miriši na ljubav i međusobno poštivanje, samo ga prvo morate nanjušiti!
U konkurenciji
5+
Četvrtak, 1. lipnja 2023.
10:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića
Kazalište lutaka Mostar, OBLAKOVIĆ MALI
Tekst i režija Maja Lučić
Scenografija, kostimi i oblikovanje lutaka: Mario Tomašević
Glazba: Petar Eldan
Oblikovanje rasvjete: Arian Knezović
Igraju: Jadranka Popović Miljko, Marta Haubrich, Dino Gluhović, Ana Ljubić, Ivan Nevjestić i Tibor Oreč
O predstavi: „Ja sam Mali. Ali sam i mali. Stalno mi se u glavi pojavljuje pitanje jesam li premali? Može li se za nešto biti premali? Tko je taj koji mi smije reći da sam za nešto premali? Ako ja, mali Mali, vjerujem da sam za nešto premali hoću li to uopće uspjeti? Vjerujem li u tog malog sebe? Vjeruju li i drugi u tog malog mene? Mene malog Malog? Može li se vjerovati u nekoga i kad je taj netko mali? Mogu li ja vjerovati u sebe iako sam mali? Naravno da da!“
Popratni program
3+
11:30, Akademija za umjetnost i kulturu
GKL Rijeka, OH LA LA
Tekst: Bernard Friot i Hervé Tullet
Režija i dramaturgija: Mateja Bizjak Petit
Prijevod: Maša Jazbec, Ksenija Mravlja i Mateja Bizjak Petit
Asistent redateljice i dramaturginje: Anže Virant
Likovno oblikovanje: Hervé Tullet
Scenografija i autorica lutaka: Véronique Canevet
Skadatelj: Damien Félix
Scenski pokret: Barbara Kanjc
Oblikovanje rasvjete: Mateja Bizjak Petit i Sanjin Seršić
Igra: Petra Šarac
O predstavi: Koncept Hervé Tulleta „Ideal Expo” poslužio je kao polazna točka za inscenaciju stihova Bernarda Friota koje je on spjevao baš za predstavu Oh la la! Snaga Tulletovog koncepta neleži samo u estetici već i u samom kreativnom procesu: pruža obilje raznolikih prijedloga za igru i stvaranje. Bernard Friot u ovom pjesničkom monologu, kojeg je nesumnjivo napisao dječačić koji još uvijek živi u njemu, uvlači i nas u stvarnost našeg društva gdje materijalni uspjeh prečesto i prebrzo ima prednost nad čovječanstvom i osjetljivošću bića. U nekoliko situacija svakodnevnog života, u nekoliko „običnih” trenutaka, vodi nas do dubokog promišljanja o razmišljanju djeteta, a posebno o određenim ljudskim odnosima unutar obitelji i šire.
Popratni program
3+
13:00, HNK u Osijeku
KD Pinklec, DRVLJACI
Tekst: Vanja Jovanović i Patrik Gregurec
Dramatizacija: Patrik Gregurec
Režija: Vanja Jovanović
Scenografija, kostimi i oblikovanje lutaka: Alena Pavlović
Glazba: Šimun Matišić
Oblikovanje rasvjete: Vanja Jovanović
O predstavi: Djetetu je najprije potrebna briga i njega. Zatim se javlja potreba za pričom. Potreba za pričom ostaje do kraja čovjekova života. Putem pričanja priča se razumijemo, učimo, spoznajemo sreću i podnosimo nesreću. Priče nam omogućuju da izađemo iz svojih okvira i sagledamo naš život iz drugog kuta. Jedna od tih priča je priča o Drvljacima, malim bićima koja žive na, naravno – drvetu, odnosno stablu. Priču o Drvljacima sigurno još niste čuli, a prvi je put sluša i jedan Sin jednog Oca. Taj Sin i taj Otac nalaze se u jednom kazalištu, točnije u skladištu za kostime, još točnije – u bunkeru. Otac, u maniri najslavnije pripovjedačice Šeherezade, pripovijeda Sinu priču o Drvljacima ne bi li mu smetnuo s uma nadolazeću životnu opasnost. Hoće li Otac, kao i Šeherezada, uspjeti u svojoj namjeri da spasi Sina pričom? Hoće li Otac Sinu uspjeti smetnuti s uma nezamislivo stanje, ratno stanje u kojem se nalaze? Hoće li čak i u takvom okruženju uspjeti objasniti važnost pacifizma u suprotnosti s nasiljem? I, je li pacifizam uvijek pravi izbor?
U konkurenciji
12+
16:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku
Dom kulture Kristalna kocka vedrine – GK Sisak, DOKTOR SVELJEČIĆ
Tekst: Petra Cicvarić
Dramatizacija i režija: Peđa Gvozdić
Scenografija i oblikovanje lutaka: Ivana Živković i Sheron Pimpi – Steiner
Kostimografija: Danijela Gotal Grgurač
Glazba: Saša Tadić
Oblikovanje rasvjete: Aleksandar Franjić
Igraju Dunja Fajdić, Katarina Šestić i Lino Brozić
O predstavi: Dr. Svelječić topla je, duhovita i poučna priča o doktoru koji ima lijek za sve. Svakoga dana u njegovu ordinaciju dolaze baloni sa željama i molbama razne djece koja imaju određeni problem. U slučaju da se bojite paukova tu je dr. Svelječić, u slučaju da ste sramežljivi tu je dr. Svelječić, ako još piškite u krevet i to će naš doktor izliječiti svojim čarobnim napitkom. U spravljanju napitaka pomažu mu njegovi pomoćnici Vedra, Mrgud, Mudri i Straško koji se brinu da napitak ima sve sastojke i da dođu u prave ruke. No jednoga dana pojavi se djevojčica Mia koja želi postati zločesta kako bi se svidjela svojem društvu. Naš doktor našao se pred najtežim zadatkom u njegovoj dugogodišnjoj karijeri jer za loše stvari on ne spravlja napitke, ali također ne zna kako riješiti neobičan problem.
U konkurenciji
6+
19:00, HNK u Osijeku
HNK Varaždin, KROKODIL MARKO
Tekst: Ivana Guljašević i Vesna Kosec Torjanac
Dramaturgija: Vesna Kosec Torjanac
Režija: Dubravko Torjanac
Scenografija, kostimografija i oblikovanje lutaka i video projekcije: Ivan Duić
Glazba: Vid Novak Kralj
Oblikovanje rasvjete: Dubravko Torjanac i Ivan Duić
Igraju: Marko Cindrić, Filip Eldan i Nikša Eldan
O predstavi: Tekst je napisan po motivima slikovnice Ivane Guljašević Kako je krokodil Marko pronašao svoj dom. Publika će, zajedno s Markom, proputovati svijet, upoznati geografske raznolikosti i njihove specifičnosti, kao i stanovnike koji tamo žive: devu, orla, kita, pingvina…, sve kako bi pronašao najljepše mjesto na svijetu koje će mu biti dom. Treba poštovati tuđe, ali voljeti svoje, slušati druge, ali uvijek imati svoje mišljenje, tražimo ljepotu drugdje, a ne vidimo je u svojoj sredini, samo su neke od poruka predstave koja na duhovit način prikazuje likove u šarolikosti njihovih karaktera uvjetovanih mjestom u kojem žive i jezikom koji govore.
U konkurenciji
3+
20:00, Državni arhiv u Osijeku
OSJEČKI SLUK-ovi
Izložba iz arhiva Dječjeg kazališta i Državnog arhiva u Osijeku
Petak, 2. lipnja 2023.
10:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića
GKL Split, KAKO SU LJILJO I KOSJENKA POBIJEDILI ZLU NESLOGU
Tekst: Ivana Vuković prema motivima pripovjetke „Regoč“ Ivane Brlić Mažuranić
Prilagodba teksta i režija: Branimir Rakić
Scenografija, kostimografija i oblikovanje lutaka: Danira Matošić
Glazba: Matija Antolić
Oblikovanje rasvjete: Lucijan Roki
Igraju: Sanja Vidan, Stipe Gugić, Ivan Medić, Alin Antunović, Milena Blažanović, Milana Buzolić, Justina Vojaković Fingler
O predstavi: Dječak Ljiljo, vila Kosjenka i div Regoč glavni su protagonisti ove priče u kojoj je razornoj sili nesloge i razjedinjenosti suprotstavljena graditeljska snaga zajedništva i pravog prijateljstva kojoj ne smetaju postavljene granice, različitosti, nečija veličina a ni drugačiji način razmišljanja. Iako dramatizacija “Regoča” Ivane Brlić Mažuranić nije imala namjeru osuvremeniti i aktualizirati tekst više od onoga što ga već čini svevremenskim, odluka da protagonisti više nisu fantastična bića došla je organski. U vremenima hiperprodukcije superheroja, inflacije bajkovitog sadržaja i svemoćnog individualizma, činilo se važnim iskoristiti potencijal dječaka Lilje da postane punokrvni protagonist koji će inzistirati na pravdi, a da Kosjenkine vilinske čarolije preselimo u sferu realne čarolije koju osjetimo svaki put kad nastupi ljudska sloga.
U konkurenciji
5+
12:00, Kulturni centar Osijek
KD „Ivana Brlić Mažuranić“, Slavonski Brod, TUNJA
Tekst prema pjesmi „Kako živi Antuntun“ Grigora Viteza
Dramatizacija: Matej Safundžić i Andrija Krištof
Režija: Matej Safundžić
Scenografija, kostimografija i lutke: Sara Baričević
Oblikovanje rasvjete: Ivan Barišić
Igra: Andrija Krištof
O predstavi: Dječak Tunja, pomalo neobičan, živi sa svojim još neobičnijim prijateljima. Kako provode dane? Kakve veze prasac ima s kukurikanjem? Kako popraviti razbijeno jaje? Kako biti prijatelj sa Suncem? I kako steći nove prijatelje? Zašto je dobro biti malo drugačiji od drugih? Sve to, a i ponešto još, ispričat će nam i pokazati nasmijani protagonist ove predstave jednostavnog naziva Tunja. Tunja nam pokazuje na koje načine je beskonačna dječja mašta. Predstava se dramaturški oslanja na poznatu Vitezovu pjesmu, ali će se koristiti i druge kreativne ideje i maštarije. Riječ je o didaktičnoj predstavi koja kroz igru uči djecu o kazališnoj umjetnosti.
U konkurenciji
3+
17h, HNK u Osijeku
ZKL, POSTOLAR I VRAG
Tekst: August Šenoa
Dramatizacija: Petra Mrduljaš
Režija: Zoran Mužić
Scenografija i oblikovanje lutaka: Gordana Krebelj
Glazba: Mate Matišić
Oblikovanje rasvjete: Vilim Sever
Igraju: Anđelko Petric, Borna Galinović, Ivan Bošnjak, Daniela Čolić Prižmić, Matilda Sorić, pripovjedač Mladen Čutura
O predstavi: Anegdota o nasamarenome vragu česta je među narodnim predajama, a veliki hrvatski književnik 19. stoljeća, August Šenoa pretvorio ju je u povjesticu u stihu o Postolaru koji od svojega mukotrpnoga rada jednostavno ne može prehraniti djecu, sve dok mu jednoga dana ne prekipi pa poželi pomoć makar i od samoga vraga. Ako pošten, stari postolar ne može preživjeti čak ni ako šije cijele noći, a ruke su mu „ižuljene od zle muke“, kakva je to strašna nepravda i nema li se čovjek pravo pobuniti protiv tako uređena svijeta?
U konkurenciji
4+
18:30, Dječje kazalište Branka Mihaljevića
SUVREMENO LUTKARSTSVO I KRITIKA – predstavljanje knjige
Glavni urednik: Igor Tretinjak
Sudjeluju: Anđela Vidović i Igor Tretinjak
O knjizi: Suvremeno lutkarstvo već desetljećima kontinuirano ruši vlastite granice, šireći se i bogateći. Na tom putu aktivni gledatelji i kritičari predstavljaju nužne sugovornike i završne suautore izvedbenog čina – oko ovih nekoliko karakteristika oblikovana je knjiga Suvremeno lutkarstvo i kritika. U prvom dijelu knjige autori tom izrazu u Hrvatskoj, Sloveniji, Škotskoj i Litvi pristupaju teorijski i povijesno, da bi se u drugom dijelu okrenuli kritici i kritičaru. Kako ne bi ostala tek na teorijskim idejama, knjigu zaokružuju primjeri kritika nastalih na radionicama u sklopu projekta Kreativne Europe ‘Kritička platforma suvremenog lutkarstva EU’. Rezultat projekta je i ova knjiga koja predstavlja mogući temelj za daljnje dijaloge i preplitanja suvremenog lutkarskog izraza i teorije, odnosno kritike.
Subota, 3. lipnja 2023.
10:00 i 12:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića
GKL Rijeka, MRLJEK I PRLJEK
Tekst: Jelena Pervan
Dramatizacija i režija: David Petrović
Scenografija, kostimografija i oblikovanje lutaka (prema ilustracijama Jelene Brezovec): Luči Vidanović
Glazba: Krešimir Kunda
Oblikovanje rasvjete: Sanjin Seršić
Igraju: Alex Đaković, Karin Fröhlich, Andrea Špindel, Petra Šarac i Damir Orlić
O predstavi: Serijal Mrljek i Prljek Jelene Pervan i Jelene Brezovec, sastoji se od tri slikovnice koje su ujedno poučne priče za djecu o higijeni. Glavne uloge u njima imaju Mrljek i Prljek, dvije zloćkaste bakterije koje obožavaju sve što je „mrljavo, prljavo, bljakasto, fujkasto, sluzavo i smrdljivo“. Uz to ova dva šašavca su i trapavi, zbunjeni, nestašni i nespretni, rade ono što ih veseli, ali uvijek pretjeruju i sami sebi zakuhaju neku kašu, pa tako brzo i lako osvajaju naše simpatije jer na kraju nisu nikakvi „bauci“ kojih se djeca trebaju bojati. Kao što će na kraju priče djeca naučiti da bauk nije niti oprati kosu, zube ili ruke. A to će sve saznati prateći lude avanture kroz koje su prolazili Mrljek i Prljek, dok su obitavali na neopranim kosama, pokvarenim zubićima i prljavim ručicama.
U konkurenciji
3+
11:30, HNK u Osijeku
KL Zadar, ZLATNO SRCE NIKOLINO
Tekst: Zlatko Krilić
Dramatizacija i režija: Rene Medvešek
Scenografija: Rene Medvešek i Robert Košta
Kostimografija i oblikovanje lutaka: Milena i Rene Medvešek
Glazba: Matija Antolić
Oblikovanje rasvjete: Frane Papić
Igraju: Irena Bausović Tomljanović, Dominik Karakašić, Gabrijela Meštrović Maštruko, Josip Mihatov, Tamara Šoletić i Dragan Veselić
O predstavi: Malo znamo o svetome Nikoli. Kroz stoljeća nakon njegove smrti nastajale su i razvijale se legende kojima su ljudi pokušavali opisati njegov život i djela koja su ga obilježila. U ovoj inačici tih legendi na jednom od dalmatinskih otoka Nikola pokušava spasiti otočju djecu i otkupiti ih od gusara dajući u zamjenu za njih sve blago i relikvije iz mjesne crkve. Međutim, kada se pokaže da to nije dovoljno, da pohlepom osakaćeni um zlikovaca u svojoj slijepoj bjesomučnoj potrazi za zlatom od njega traži da im preda i svoje „zlatno srce“, o kojemu su čuli da se govori kao o najvrjednijoj stvari koju se na otoku može naći.
U konkurenciji
5+
16:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića
AUK, ASDFDFGGGGG
Tekst, koncept i režija: Ivana Vukićević
Scenografija, oblikovanje lutaka i rasvjete: Ivana Vukićević
Mentori: Tamara Kučinović, Ivan Štrok, Alena Pavlović
Igraju: Grgur Grgić, Davor Tarbuk, Lorenco Tolić, Dominik Karaula
O predstavi: Predstava je nastala kao ispitna produkcija 2. godine MA studenata glume, lutkarske animacije i lutkarske režije. Na (tragi)komičan način propitkuje čovjekovu poziciju (ne)moći da stvori nešto te izrazi svoju kreativnost. Naš glavni i jedini junak, Zvone, u svoja četiri zida svim silama pokušava pronaći inspiraciju za pisanje u svemu što ga okružuje. Koliko daleko Zvone odlazi u svojoj grčevitoj potrebi da se inspirira i stvori malo umjetničko djelo, te uspije li uopće u svom naumu, možete vidjeti u ovoj 40 minuta dugoj lutkarskoj predstavi.
Popratni program
14+
18:00, Dječje kazalište Branka Mihaljevića
Dječje kazalište Branka Mihaljevića, DJEDOVA PRIČA
Tekst i režija: Maja Lučić
Scenografija i kostimografija: Alena Pavlović
Glazba: Petar Eldan
Oblikovanje rasvjete: Igor Elek
Tekstovi pjesmica posuđeni iz knjige Preko crvenog ni za živu glavu Ivice Lučića – Jutromlata
Igra: Ivica Lučić
O predstavi iz Djedovih usta: Ovo je priča o Kikiju. Mom Kikiju. Mom malom prijatelju Kikiju. Mom unuku Kikiju. O našim druženjima i pričama. O našim zajedničkim avanturama. O tome kako sam ga učio da nikada ne smije odrasti. I, kako to obično biva, ovo je priča o tome kako je ipak na kraju moj Kiki mene naučio da ostanem dijete upravo onda kada sam jako poželio odrasti. A ovo je priča o neodrastanju. O našem zajedničkom neodrasta–nju. Jer biti odrastao sigurno nije najvažnija stvar na svijetu. I, iako to nikako nisam htio, ovo je usput i priča o jednom prijateljstvu. Tako neobičnom, a zapravo vrlo običnom. O imaginarnom prijateljstvu koje i nije bilo imaginarno. Koje je postalo vrlo stvarno. I koje je odvelo mog Kikija daleko. Dalje nego što sam to ikada mogao zamisliti. Dalje i od mjeseca na koji smo putovali. Ali opet ne tako daleko. Jer Kikija i mene nemoguće je odvojiti. Drže nas zajedno naše zajedničke igre i naše zajedničke priče. I naša želja za neodrastanjem. Jer biti odrastao sigurno nije najvažnija stvar na svijetu.
Popratni program
7+
20,00 Dječje kazalište Branka Mihaljevića
DODJELA NAGRADA I SVEČANO ZATVARANJE 29. SLUK-a