prof. art. Konstantin Krasnitski

Posted on

PROF. ART. KONSTANTIN KRASNITSKI

Konzultacije: srijedom od 17:00 do 18:00 sati ili po dogovoru s profesorom
Adresa: Trg Sv. Trojstva 3 (zgrada Rektorata)
Kabinet: broj 31 (II. kat)
Kontakt:
e-pošta: konstantin.krasnitski@uaos.com
mobitel: 099/600-3638

Konstantin Krasnitski dobitnik je prve nagrade i posebne nagrade publike na I. Međunarodnom pijanističkom natjecanju EPTA “Svetislav Stančič” u Zagrebu 1999. godine te četvrte nagrade na III. Međunarodnom pijanističkom natjecanju “S. Rahmanjinov” u Moskvi 2002. Dobitnik je i nagrade posebnog fonda Predsjednika Republike Bjelorusije 2002. Rođen u Minsku u obitelji profesionalnih glazbenika, prvu poduku iz klavira primio je od majke pijanistice. U dobi od pet godina primljen je u Srednju specijalnu glazbenu školu za talentiranu djecu u razred profesora J. Puksta. Nakon uspješnog završetka nastavio se školovati na Bjeloruskoj državnoj muzičkoj akademiji u razredu prof. Vladimira Nehaenka. Veliki utjecaj na mladog Konstantina imalo je njegovo poznanstvo s ruskim pijanistom Viktorom Meržanovom, kod kojeg se usavršavao tijekom sedam godina. Na Bjeloruskoj državnoj akademiji stekao je naziv “magistra umjetnosti”, gdje je od 1999. nastavio djelovati kao pedagog. Ubrzo je postao gostujući profesora Umjetničke akademije Anyang Normal University u Kini, docent Bjeloruske državne akademije te docent Umjetničke akademije Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Krasnitski se bavi pedagoškim radom i aktivno koncertira. Nastupao je u Bjelorusiji, Rusiji, Ukrajini, SAD-u, Kini, Tadžikistanu, Njemačkoj, Turskoj, Austriji, Italiji, Norveškoj, Danskoj, Hrvatskoj, Srbiji, BiH te s vodećim orkestrima u Bjelorusiji i inozemnim orkestrima (Moskovski simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Hrvatske RTV, Hrvatski komorni orkestar, Varaždinski komorni orkestar). Surađivao je s istaknutim glazbenicima kao što su Pavle Dešpalj, Berislav Šipuš, Vladimir Ziva, Yevgeny Xaviereff, Genadij Provatorov i dr. Nastupao je u Konzerthausu u Berlinu, Velikoj, (Plavoj) “Rahmanjinovskoj” i Maloj dvorani Moskovskog konzervatorija, Queen Elisabeth Hallu u Londonu, KD Vatroslav Lisinski i HGZ u Zagrebu, Palači Republike u Minsku, Steinway Chamber Hallu u Kopenhagenu itd. Nastupao je na brojnim festivalima klavirske glazbe u Bjelorusiji (Minsku, Brestu, Mogilevu i Grodnom); na festivalu “Minsko proljeće”, “Umjetnost – djeci i mladeži”, na koncertima dobitnika prvih nagrada s Bjeloruskom državnom filharmonijom, kao i na brojnim festivalima u Hrvatskoj: “Piano-Fortissimo” u Zagrebu, “Varaždinske barokne večeri”, “Senjske koncertne večeri”, “Dani Milka Kelemena”. “Dubrovačke ljetne igre”, Osječka muzejska glazbena srijeda” i dr. Praizveo je nekoliko skadbi hrvatskih skladatelja D. Bobića, J.Š. Slavenskog i S. Drakulić, a kada je izveo Kelemenov Tango na festivalu “Dani Milka Kelemena”, sam skladatelj je bio toliko ushićen, da je zamolio Krasnitskog da odmah ponovi izvedbu! Snimao je i za radio te gostovao u TV emisijama u Bjelorusiji, Hrvatskoj i BiH. Član je EPTA i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika.

Izbor iz kritika: Dobroćudni div, on čak pomalo i liči na mladog Rahmanjinova… Krasnitski ima zvuk čiste ljepote – bogat i mekan kojeg postiže zadivljujuće odmjerenim sredstvima (25.4.2002., “U potrazi za novim zvijezdama”, “The Independent”, London).

Program mladog bjeloruskog pijanista sadržavao je cijeli niz djela Rahmanjinova, uključujući njegovu Drugu sonatu, a upravo ta izvedba je bila jednom od najdojmljivijih od svih koje sam ikada slušao (5.6.2004., iz pisma, Dmitrij Baškirov, Minneapolis, S.A.D.).

1999. Bjeloruska državna akademija glazbe u Minsku, predavač.
2000. Bjeloruska državna akademija glazbe u Minsku, viši predavač.
2008. Bjeloruska državna akademija glazbe u Minsku, docent.
2010. Umjetnička akademija u Osijeku, docent.
2012. Pedagoški institut Anjan u Anjanu, Kina, počasni profesor.
2018. Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, izvanredni profesor.
2019./2020. Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, zimski semestar.

BIOGRAFIJA Konstantin Krasnitski

Bibliografija umjetnika