konzultacije: ponedjeljkom u 17 sati
otvoreni sat: svaki prvi ponedjeljak u mjesecu od 19 sati (najaviti dolazak)
kabinet: ured dekanice, Kralja Petra Svačića 1/F
kontakt e-pošta: hsablict@aukos.hr,  telefon: 031/253-333

Helena Sablić Tomić rođena je 18. kolovoza 1968. godine u Osijeku gdje je pohađala osnovnu i srednju školu te diplomirala na Pedagoškom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997. godine magistrirala s temom “Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa Quorum”, a 2001. je obranila doktorsku disertaciju naslovljenu “Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze”.

Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku predaje u statusu redovitog profesora u trajnom zvanju kolegije iz područja književnosti i kulture. Dekanica je od 2006. Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Prva je ambasadorica (2018) Deska Kreativna Europa Ministarstva kulture i medija RH. Akademkinja od 2024. u Razredu za književnost HAZU.

Objavila je sljedeće knjige:

„Montaža citatnih atrakcija – u obzoru quorumaške proze“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 1998.;

„Intimno i javno – ogledi o suvremenoj autobiografskoj prozi“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.;

„Slavonski tekst hrvatske književnosti“, Matica hrvatska, Zagreb, 2003. (koautorstvo s Goranom Remom);

“Gola u snu-o ženskom književnom identitetu“,  Znanje, Zagreb, 2005.;

„Dnevnik nevidljivoga – moja godina 2007.“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008. (fotografija Davor Šarić)

„Hrvatska autobiografska proza“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.;

„Kortars horvat irodalom-költeszet es rövidtörtenet 1968-tol najpjainking“ (Hrvatska suvremena književnost – pjesništvo i kratka priča od 1968), Jelenkor, Pečuh, 2009.  (koautorstvo s Goranom Remom);

„Bogdan Mesinger – esej“, Oksimoron, Osijek, 2010. (fotografija Davor Šarić)

„Pannonius, Vrančić; pretapanja“, Oksimoron, Osijek, 2010. (fotografija  Davor Šarić)

„Grad koji šarmira“, DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Požega, 2011.

„O strasti, čitanju, dokolici“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.

„Uvod u hrvatsku kratku priču“, Leykam international d. o.o., Zagreb, 2012.

„ЗА СТРАСТИТЕ, ЧИТАЊЕТО, БЕЗДЕЛНИЧЕЊЕТО- oдбрани есеи“ („O strasti, čitanju, dokolici“), Медитеранска Академија „Браќа Миладиновци‘‘, СТРУГА, 2013.

„Meandar – književna panorama Europe“, Mediteranska Akademija, Struga 2013. (koautorstvo s Radomirom Andrićem i Razme Kumbaroskim)

„Vera Erl – prostor i žena“, Oksimoron, Osijek, 2015. (fotografija Davor Šarić)

„Dodir teksta“, MeandarMedia, Zagreb, 2015.

„Skriveno u oku“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2015.

„ U osječkom Nutarnjem gradu“, HAZU/UAOS, Osijek, 2017.

„Kroćenje unutarnjeg nemira/Taming of restkessness: I, woman, space“, Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek, 2018.

„Kartografija ljubavi – Dunavom“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2021.

„ U osječkom Nutarnjem gradu“, drugo prošireno izdanje, HAZU/AUK,  Osijek, 2022.

Priredila je sljedeće knjige:

„Osječka čitanka – Sretne ulice“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 2000, (koautorstvo s Goranom Remom)

„Đakovačka čitanka – Puut nebeski“, Matica hrvatska ogranak Đakovo, Đakovo, 2000,  (koautorstvo s Goranom Remom)

„Nebo nad Osijekom – intimistički zapisi“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 2003.

Franjo pl. Ciraki „Bilježke / Zapisci“, Grad Požega, Ogranak DHK slavonsko-baranjsko- srijemski, Osijek/Požega, 2004.

„Slavonska krv-izbor iz djela Josipa i Ivana Kozarca“, Znanje, Zagreb, 2005;

„Ës a Dräva csak folyot – Szlavöniai horvät rövidtorozak“ (Tekla rijeka Drava- izbor iz kratke priče slavonskog teksta hrvatske književnosti), Jenekor, Pečuh, 2005;

„Šokačka čitanka“, Matica hrvatska ogranak Osijek/Šokačka grana, Osijek, 2007..

Zdenka Marković „Njegov posljednji san – iz ostavštine“, Grad Požega/Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek/Požega, 2007.

Napisala je scenarije za sljedeće dokumentarne filmove:

„Irena Vrkljan: samo albumi, knjige i plehnata kutija“

„Božidar Violić: u znaku blizanaca“

„Brane Crlenjak: umjesto fotografija, kotlić“

„Bogdan Mesinger: traganje za obiteljskim vrijednostima“

„Jasna Melvinger: dok se budem dvoumila“

„Igor Mandić: nježno srce i sloboda lajanja“

„Željko Senečić: unutra sam JA“

„Borivoj Dovniković Bordo: e to mi je važno!“

„Marija Sekelez: mi od pljeska živimo“

„Vera Erl: u slavonskom prostoru“

„Tomislav Sabljak: priče i susretanja“

„Dubravka Oraić Tolić: u retrovizoru“

„Andrija Mutnjaković: kuća kao tratinčica“

Dobila je sljedeće nagrade:

1997. „Josip i Ivan Kozarac“ za najbolje znanstveno djelo („Montaža citatnih atrakcija“)
1998. „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike (u suradnji s Goranom Remom za „Osječku čitanku“)
1999. Pečat grada Osijeka za kulturu.
2000. „Julije Benešić“ za najuspješnije književno-kritičarsko djelo („Gola u snu“).
2001. Godišnja nagrada grada Požege za kulturu.
2002. Zlatna plaketa «Grb Grada Osijeka» za znanost
2003. „Ars longa, vita brevis“ za najbolju prevedenu knjigu eseja u Makedoniji („O strasti, čitanju, dokolici“).
2004. „Akademija Mediterana“ za ukupni stvaralački i književni opus, Struga, Makedonija
2005. „Josip i Ivan Kozarac“, nagrada za knjigu godine („U osječkom Nutarnjem gradu“)
2006. Književna nagrada Stipana Bilića-Prcića, Zaklada HAZU, Zagreb („U osječkom Nutarnjem gradu“)

Predsjednica je  Matice hrvatske ogranak Osijek u razdoblju 2003-2007.

U uredništvu časopisa Kolo od 1998-2009.  Članica je Pen-a, DHK i HDP. U uredništvu je časopisa Forum od 2022.

Pisala je književne kritike za Vjesnik (u kolumni Dodir teksta), a piše ih za Hrvatski radio 1. program (emisija Kutiju slova) i za časopis Forum.

BIOGRAFIJA 

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Google Znalac

konzultacije: srijedom od 9 do 13 sati u prodekanskom uredu (Kralja Petra Svačića 1/F, drugi kat) i četvrtkom od 9:30 do 10:00 u kabinetu br. 28 (Trg Svetog Trojstva 3, zgrada Rektorata)

e-pošta: bbaraban@aukos.hr; borkob@gmail.com

Borko Baraban rođen je 1984. u Osijeku u kojem je završio svoje osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje.

Studij Hrvatskoga jezika i književnosti upisao je 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a diplomirao je 2007. godine. Od 2007. do 2010. godine bio je zaposlen u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku na radnom mjestu profesora hrvatskoga jezika. Od 1. studenoga 2010. zaposlen je na Odjelu za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, isprva na radnom mjestu znanstvenoga asistenta, a od srpnja 2015. na radnom mjestu poslijedoktoranda. Od srpnja 2017. godine na radnom je mjestu docenta. Od 1. lipnja 2018. zaposlen je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment. Drži nastavu iz šest kolegija na prijediplomskim i diplomskim studijima: Hrvatska jezična kultura, Hrvatski jezik (naglasni sustav), Jezično savjetništvo i funkcionalni stilovi, Hrvatski jezični standard u javnoj komunikaciji, Fonetika i Regionalizam i hrvatski jezični identitet.

Od 1. ožujka 2021. izabran je za v. d. pročelnika Odsjeka za kulturu, medije i menadžment, a od 1. listopada 2021. za pročelnika istoga Odsjeka. U rujnu 2022. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednoga profesora. Od svibnja 2024. na radnom je mjestu prodekana za nastavu i studente.

Tijekom studiranja dobio je dvije prestižne nagrade i tri stipendije za nadarene studente: Podravkinu nagradu Zaklade prof. Zlate Bartl (2005.), Dekanovu nagradu (2005. – 2006.), Sveučilišnu stipendiju (2003. – 2004.), Županijsku stipendiju (2004. – 2006.) te Top stipendiju za top studente (2006. – 2007.).

Objavljivao je jezične savjete u Glasu Slavonije, na Radiju Osijek i Radiju Megaton, a trenutačno jezične savjete objavljuje na Hrvatskom katoličkom radiju.

U srpnju 2015. godine, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Pranjkovića, doktorirao je na temu Jezikoslovna i normativna uloga časopisa Hrvatski jezik (1938. – 1939.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Upisniku znanstvenih djelatnika RH nalazi se pod brojem 334391. Pročelnik je Odjela za školstvo Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

Središnje mu je stručno zanimanje usmjereno normativnim pitanjima suvremenoga hrvatskoga jezika, posebice medicinskom nazivlju, te hrvatskom jeziku u 19. i 20. stoljeću. Objavio je jednu znanstvenu monografiju, jednu stručnu suautorsku knjigu, 30-ak znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na više desetaka međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te na četirima znanstveno-stručnim projektima.

BIOGRAFIJA

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Google Znalac

konzultacije: srijeda / 12—13 sati
kabinet: broj 30,  Trg Sv. Trojstva 3 II. kat
kontakt e-mail: alen.biskupovic@aukos.hr; alenbiskupovic@gmail.com, telefon: +385915133772

Alen Biskupović rođen je 1978. godine u Osijeku, gdje je na Filozofskom fakultetu 2006. i diplomirao te 2014. godine stekao titulu doktora znanosti na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju Književnost i kulturni identitet. Izvanredan je profesor i doktor humanističkih znanosti u znanstvenom polju znanost o umjetnosti, znanstvena grana teatrologija i dramatologija. Predaje različite kolegije vezane uz povijest drame i kazališta na Akademiji za umjetnost ikulturu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 2009. godine sudjeluje na brojnimmeđunarodnim i hrvatskim znanstvenostručnim skupovima te je objavio preko dvadeset radova. Djeluje i kao kazališni kritičar u različitim međunarodnim i hrvatskim časopisima i web stranicama poput Kazalište.hr, Hrvatsko glumište, Vijenac, Republika u sklopu kojih je objavio i preko stotinu članaka. Bio je urednik različitih teatroloških izdanja te glavni urednik časopisa za znanost, umjetnost i kulturu Artos. Aktivan je u različitim međunarodnim i hrvatskim profesionalnim udrugama poput Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa gdje obnaša dužnost tajnika od 2014. do 2019., IATC, HUAmS, MH i volontira u društvu Naša djeca, ogranak Osijek.

BIOGRAFIJA 

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Academia.edu

Google Znalac

ResearchGate

Wikipedia

DOC. DR. SC. HRVOJE MESIĆ

Konzultacije:
ponedjeljkom od 18:00 do 19:00 sati (uz prethodnu najavu e-poštom)

Adresa:
Trg Sv. Trojstva 3 (zgrada Rektorata)

Kabinet:
broj 33 (II. kat)

Kontakt:
e-pošta: hmesic@aukos.hr; hrvoje.mesic35@gmail.com

Hrvoje Mesić završio je Isusovačku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Osijeku, a na Filozofskom fakultetu u Osijeku diplomirao je na studiju Knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti. Doktorski studij Književnost i kulturni identitet upisao je na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje je položio sve propisane ispite, a doktorirao je 2017. godine na Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić i sumentorstvom izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević. Od 2018. godine zaposlen je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u suradničkom zvanju poslijedoktoranda, a od 2020. godine u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Od svibnja 2024. godine obavlja dužnost prodekana za umjetnost, kvalitetu i strategiju. Usavršavao se u Grčkoj, Izraelu, Norveškoj, Italiji, Mađarskoj, Litvi, Bugarskoj, Turskoj i na Malti. Objavio je dvije znanstvene monografije (2019. Baštinska kultura u pamćenju grada; 2022. Baština, emocija, identitet), preko 50 znanstvenih radova te redovito sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima.

CroRIS

Google Znalac

konzultacije: četvrtkom uz prethodnu najavu e-mailom, 11 – 12 sati
kabinet: br. 36, Trg Sv. Trojstva 3
kontakt e-mail: jnajcersabljak@uaos.hr

dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak diplomirala je povijest umjetnosti i povijest, magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku kao viša kustosica i voditeljica zbirki slikarstva, crteža i grafika 18. i 19. stoljeća te je koncipirala i vodila brojne izložbe i manifestacije. Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku predaje kolegije iz povijesti umjetnosti i kulturne baštine na prijediplomskim i diplomskim studijima te na specijalističkom poslijediplomskom studiju Umjetničke terapije. Znanstvene i stručne aktivnosti usmjerene su joj na područje kulturne baštine Slavonije, Baranje i Srijema te na njezinu valorizaciju u nacionalnom i srednjoeuropskom kontekstu, posebice istraživanjem provenijencije i povijesti umjetničkih zbirki i kolekcionarstva, nabave umjetnina domaćih i stranih plemićkih obitelji, u razdoblju od 18. do sredine 20. stoljeća. Istovremeno popularizira struku povijesti umjetnosti izložbenim projektima i stalnim postavima na kojima je surađivala s brojnim hrvatskim i inozemnim muzejima. Autorica je i urednica nekoliko monografija i kataloga izložbi. Sudjelovala je s predavanjima ili izlaganjima na brojnim znanstvenim ili stručnim simpozijima, kongresima ili skupovima u zemlji i inozemstvu. Objavila je i niz znanstvenih i stručnih članaka u specijaliziranim časopisima, kao i niz predgovora u katalozima izložbi. Recenzentica je nekoliko knjiga te znanstvenih članaka u brojnim časopisima i zbornicima. Suradnica je Hrvatske zaklade za znanost na projektu Representation, Development, Education, Participation –  Art in Society in 19th – 21st Centuries, a surađivala je i na projektima Art and Politics in the Late Modern Period (1780 – 1945)  i Art and the State in Croatia from the Enlightenment to the Present. Dobitnica je Povelje „Radovan Ivančević“ Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za unaprjeđenje i promicanje povijesti umjetnosti, Godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva za koautorstvo u istraživačko-izložbenom projektu Likovna baština obitelji Pejačević te Godišnje nagrade Osječko-baranjske županije za kulturu (2014.). Bila je stipendistica Atthingham Trust-a u sklopu Royal Collection Studies 2019., London. Članica je Nadzornog odbora Hrvatskog muzejskog društva i Društva povjesničara umjetnosti.

BIOGRAFIJA 

CRORIS

ORCID

Academia.edu

Izv. prof. dr. sc. Tatjana Ileš (r. 1978.) osnovnu školu i Opću gimnaziju završila je u Orahovici, a na Pedagoškom je fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku diplomirala 2002. smjer Hrvatski jezik i književnost. Doktorirala je u ožujku 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku temom Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi. Od studenoga 2014. godine radi na Odjelu za kulturologiju (danas na Akademiji za umjetnost i kulturu). Redovito sudjeluje na tuzemnim i inozemnim znanstvenim i stručnim skupovima. Članica je Matice hrvatske Ogranka Osijek. Od 2019. godine glavna je i odgovorna urednica časopisa za književnost i kulturu Književna revija, te povremena urednica Matičinih izdanja. Predsjednica je i project managerica udruge Oksimoron iz Osijeka.

BIOGRAFIJA

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Google Znalac