2025.
Suvremeni talijanski zvuci u Osijeku (27. 5. 2025.)
U utorak, 27. svibnja, u Svečanoj dvorani Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku održan je još jedan koncert u sklopu simpozija Glazba s adresom, ovoga puta posvećen suvremenoj talijanskoj glazbi. Posebnost večeri bila je u odabiru repertoara, koji je obuhvaćao isključivo djela živućih skladatelja.
Glavni izvođač bio je talijanski skladatelj i pijanist Rodolfo Saraco, voditelj Katedre za kompoziciju na Glazbenom konzervatoriju u Cosenzi. Saraco je koncert oblikovao kao interaktivno glazbeno putovanje – svako djelo popratio je uvodnim komentarom, približavajući publici kontekst i karakteristike pojedine skladbe.
Koncert je otvoren njegovom autorskom skladbom Stylus iz 2013. godine, trodijelnim djelom u kojem se ističu pentatonski elementi i bogatstvo septakorada. Slijedila je praizvedba skladbe Dream skladatelja L. Capuana. Nakon toga uslijedio je ciklus Five Easy Pieces skladatelja L. Ferrera: New Age Clouds, Pizza Party, Melanie on my Piano, A Serious One i New Romantic – komadi koji su oduševili raznolikošću karaktera, izražajnim dinamikama i glazbenim bojama. Posebno su se istaknuli Pizza Party svojom ritmičnošću te New Romantic dramatičnim ugođajem.
U nastavku programa izvedena su tri notturna – Notturno br. 3 i br. 4 V. Palerma, Saracova profesora kompozicije, te Notturno L. Malettea, kolege sa studija, koje je također doživjelo svoju praizvedbu. Slijedio je ciklus Viaggio nella memoria: Tre pezzi per pianoforte L. Luke, koji je s autorom dijelio istog mentora. Publika je potom imala priliku čuti jedinu skladbu s proširenim tehnikama – Diabasis F. Conocchiellea, koja eksperimentira sa zvukovima nastalim trzanjem i prekrivanjem žica klavira, stvarajući dojam igre s akustikom i alikvotama.
Koncert je zaključen ciklusom Tre intermezzi alla notte skladatelja C. Galantea: La lingua di ferro della mezzanotte batte dodici volte, Recitativo con cielo stellato i Danza dell’inquieto plenilunio.
Nakon koncerta uslijedio je razgovor s umjetnikom. Saraco je izrazio zahvalnost na gostoprimstvu i prilici da predstavi svoj rad kroz Erasmus mobilnost. Ispričao je kako je još kao dijete počeo učiti klavir te je vrlo rano počeo improvizirati i skladati. Iako su ga u mladosti privlačili jazz i blues, profesionalno se posvetio skladanju tek za vrijeme studija.
Kao glavne uzore istaknuo je ruske skladatelje s početka 20. stoljeća, a među suvremenicima posebno cijeni Johna Adamsa. Govoreći o talijanskom glazbenom obrazovanju, istaknuo je sustav privatnih i državnih škola, kao i pripremne programe za konzervatorij koji osiguravaju kvalitetan temelj za profesionalnu karijeru.
Zanimljiv je podatak da mu je omiljeni album The Dark Side of the Moon grupe Pink Floyd. Ne skriva skepsu prema umjetnoj inteligenciji u glazbi – smatra da ona ne može zamijeniti ljudsku interpretaciju i emocionalnu dubinu.
Na kraju je mladim skladateljima poručio: da slijede svoje snove. Ako su glazba i skladanje izvor njihove sreće i ako ih ispunjavaju mirom, tada se za njih trebaju boriti i ne odustati.
Ines Hustić
Glazba s adresom: Island (21. 5. 2025.)
Glazbena kultura Islanda predstavljena u sklopu simpozija Glazba s adresom (21. 5. 2025.)
U srijedu, 21. svibnja, u svečanoj dvorani Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, u sklopu simpozija Glazba s adresom, održani su izlaganje, predavanje i koncert na temu islandske glazbe.
Kristijan Granić održao je izlaganje pod nazivom Glazbena kultura na Islandu, u kojem je predstavio povezanost Islanda s prirodom i mitologijom, prenesenom kroz bogatu usmenu predaju. Ukratko je opisao tradicionalnu glazbu s nordijskim korijenima te suvremenu glazbu kao spoj različitih žanrova.
Peter Máté, profesor klavira na Glazbenom fakultetu u Reykjavíku, održao je predavanje koje je ujedno bilo i uvod u koncert. Govorio je o razvoju glazbenog obrazovanja na Islandu, istaknuvši godinu 1930. kao početak institucionalnog glazbenog školovanja, kada je otvorena prva glazbena škola. Poseban naglasak stavio je na zborsko pjevanje, koje zauzima važno mjesto u islandskoj glazbenoj kulturi – danas Island broji oko 200 zborova.
Koncert je otvoren izvedbom islandske himne Ó, Guð vors lands, koju je skladao Sveinbjörn Sveinbjörnsson, prvi islandski skladatelj. Máté je s dozom humora istaknuo da je upravo za ovu prigodu odjenuo crnu košulju s crvenim rubom. Slijedila je izvedba Sveinbjörnssonove skladbe Impromptu Nocturne, uz kratko predstavljanje skladateljeva opusa, nadahnutog djelima Mendelssohna i ranih romantičara.
Potom su izvedena dva djela Jóna Leifsa, Isländisches Präludium “Ísland farsælda frón” i Isländisches Scherzo (Rímnakviða), iz ciklusa Četiri klavirska komada, op. 2. Leifs je poznat po spajanju elemenata islandske tradicijske glazbe s europskom skladateljskom tradicijom. Präludium je inspirirano vokalnom tradicijom i karakteristično je po kretanju u paralelnim kvintama, dok je Scherzo ritmički izraženije i uključuje četiri narodne melodije – dvije u duru i dvije u molu.
John Speight, jedan je od skladatelja čijem se djelu Máté rado vraća – mnoge je njegove klavirske skladbe izveo premijerno, a nedavno je objavio i CD s njegovim djelima. Publici su ovom prigodom predstavljene skladbe Manhattan Moments i Kvöldljóð (Nocturne) – prva evocira ugođaj velegrada, dok druga odiše misterijem od početka do kraja.
Slijedila su dva djela Snorrija Sigfúsa Birgissona, iz ciklusa 23 islandske folklorne pjesme: Nú er Ísafoldin frjáls i Gilsbakkaþula, oba temeljena na tradicijskim napjevima. Posljednji skladatelj na programu bio je Hjálmar H. Ragnarsson, prvi rektor Islandskog sveučilišta umjetnosti, čije je stvaralaštvo predstavljeno izvedbom Prelude No. 2.
U drugom dijelu koncerta Mátéu se pridružila Laura Varga, mađarska flautistica i profesorica flaute na Fakultetu umjetnosti Béla Bartók pri Sveučilištu u Szegedu. Izveli su djela Að vornóttum – II. Andante flessibile Þorkella Sigurbjörnssona, treći stavak sonate Jóna Nordala (Allegretto) te Intermezzo Atlija Heimira Sveinssona. Máté i Varga pokazali su visoku razinu glazbene i scenske usklađenosti, a njihova međusobna glazbena komunikacija bila je jasno prepoznatljiva.
Nakon koncerta uslijedio je kratak razgovor s umjetnicima. Saznali smo da su se Máté i Varga upoznali upravo na Islandu, zahvaljujući programu Erasmus+, u sklopu kojega je Varga održala masterclass. Oboje su pohvalili Erasmus kao izvrstan program za mobilnost i razmjenu iskustava, kako za studente, tako i za profesore.
U razgovoru se dotaknulo i sličnosti između islandske i mađarske glazbene obrazovne strukture – obje zemlje imaju državne osnovne i srednje glazbene škole te akademije. Máté je naveo da na Islandu djeluje oko 65 glazbenih škola, što jasno pokazuje koliko je glazbena kultura tamo cijenjena i njegovana.
Osobne crtice dodatno su obogatile ovaj susret – Máté je podijelio kako je, iako rođen u bivšoj Čehoslovačkoj, porijeklom Mađar, te je zahvaljujući mađarskim prijateljima preselio na Island, gdje je izgradio uspješnu glazbenu i pedagošku karijeru. Varga je opisala kako je njezin glazbeni put započeo uz blok-flautu, a ljubav prema flauti razvila se zahvaljujući inspirativnoj učiteljici.
Na pitanje o ulozi umjetne inteligencije u klasičnoj glazbi, Máté je jasno izrazio neslaganje, smatrajući da AI ne može zamijeniti ljudski dodir i emociju, ključne u glazbenom izražavanju. Varga je budućim glazbenicima poručila da je najvažnije voljeti ono što rade, jer istinska ljubav prema glazbi uvijek donosi rezultate. Máté je istaknuo važnost slušanja raznolike glazbe i stalnog otkrivanja novih partitura kako bi se proširili glazbeni vidici i dublje razumjelo glazbeno djelo.
Ines Hustić
2024.
Glazba s adresom: Crna Gora (10. – 11. 12. 2024.)
Pozivamo vas na koncert – simpozij Glazba s adresom – Crna Gora koji će se održati od 10. do 11. prosinca 2024. na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Ciklus koncerata – simpozija Glazba s adresom doprinosi razumijevanju fenomena geografije glazbe. Geografsko podrijetlo i geografske veze, u sprezi s razvojem modernih kreativnih industrija, sve su važniji čimbenici u razumijevanju glazbenih procesa.
PROGRAM:
10. 12. (P 20, AUK, Trg Svetog Trojstva 3)
17:00
Radionica kompozicije
prof. art. Senad Gačević
18:00
Predavanje: Sve o harmonici
prof. Safet Drljan (Bar)
11. 12. (Salon, AUK, Trg Sv. Trojstva 3)
16:00
Simpozij o crnogorskoj glazbi
Marko Sesar, viši umjetnički suradnik: Tambure u Crnoj Gori
Kristijan Granić (Teorija glazbe, 1. g.): Gusle
Lucija Starek (Gitara, 3. g.): Crnogorski gitaristi
Nika Kovačić (Gitara, 3. g.): Gitarska pedagogija u Crnoj Gori
dr. sc. Marina Ban: Glazbeno nasljeđe Crne Gore
17:00
Autoportret skladatelja
Senad Gačević
19:00
Koncert: Muzika sa Knjaževog dvora / Glazba iz Kneževa dvora
Safet Drljan, harmonika
FOTOGRAFIJE I IZVJEŠĆE:
Crnogorski glazbenici i geografija glazbe
Koncert-simpozij „Glazba s adresom: Crna Gora“ održan je 10. i 11. prosinca u Salonu osječke Akademije za umjetnost i kulturu. Skladatelj Senad Gačević i harmonikaš Safet Drljan predstavili su crnogorsku glazbu iz prve ruke, a svoje viđenje specifičnosti i zanimljivosti vezanih uz crnogorsku glazbu izlagali su domaćini. Ispred Zajednice Crnogoraca Osječko-baranjske županije, nazočila je Petra Sekulić, također studentica Akademije. Uime projektnog time prisutnima se obratila Sanja Drakulić.
10. prosinca Senad Gačević održao je masterclass iz kompozicije, a Safet Drljan predavanje o harmonici. 11. prosinca je simpozij otvorio viši umjetnički suradnik Marko Sesar, koji je i sam u više navrata gostovao u Crnoj Gori s tamburaškim ansamblima. Opširno je govorio o tamburaškoj praksi u Crnoj Gori komparativno analizirajući hrvatska i crnogorska tamburaška kretanja kroz povijest i danas. Specifičnost tamburaškog umijeća kao zanimanja iziskuje poseban pristup u obrazovanju mladih tamburaša u Crnoj Gori, baš kao što je to i (bio) slučaj u Hrvatskoj. Izlaganje studenta teorije glazbe Kristijana Granića o guslama prikazalo je ne samo gusle kao crnogorski instrument, već i dinarski, odnosno hrvatski. Pokazao je glazbene geografske veze sa sličnostima i razlikama. Gitaristice Lucija Starek i Nika Kovačić proučile su i predstavile gitarsku pedagogiju u Crnoj Gori i svjetski poznate crnogorske gitariste. Simpozij je zaokružila dr.sc. Marina Ban dugogodišnja radio urednica iscrpnim izlaganjem o crnogorskom glazbenom nasljeđu, i to u svim glazbenim sferama – od tradicijske, preko umjetničke ozbiljne glazbe, pa do najmodernijih žanrova, čak i pjesama za Eurosong.
Komentari gostujućeg skladatelja Senada Gačevića (1962.) pokazali su se vrlo umjesnim, jer on nije samo svjedok vremena i događanja u crnogorskoj glazbenoj kulturi unazad 30 godina, već je po svemu sudeći, i njezin glavni protagonist i avangardist. Kao dekan tamošnje Muzičke akademije tijekom četiri mandata, unaprijedio je studije te afirmirao brojne mlade umjetnike. Odmjerenost i ozbiljnost koju je pokazao pred osječkom publikom odnosi se kako na njegovu govornu tako i na glazbenu komunikaciju. Crnogorski elementi poput intonacijske i ritmičke odrešitosti te oslobođenih melodija koje odjekuju u prirodi, polifona protkanost, suvremeni izričaj koji međutim nikad nije odbojan, mudro baratanje glazbenim sredstvima, sve to je kod Gačevića ujedinjeno u znalačkoj instrumentaciji. Djelo koje je skladatelj u svom autoportretu posebno izdvojio bilo je „RE – mi – ni – scencije“, za gudački orkestar, udaraljke i celestu. Gačević je diplomirao kompoziciju kod Željka Brkanovića u Podgorici, a poslijediplomski studij je završio kod Nikolaja Sideljnikova na Konzervatoriju „Petar Iljič Čajkovski“ u Moskvi. Autor je solističke, komorne, orkestralne, zborske glazbe te glazbe za kazalište i film. Autor je i koautor više radova i knjiga iz područja etnomuzikologije i muzikologije. Djela su mu izvođena diljem Europe (Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Francuska, Rusija, Ukrajina, Italija, Turska) te u SAD-u. Ovom prigodom Gačević je poklonio izabrane autorske radove biblioteci Akademije za umjetnost i kulturu.
Nakon Autoportreta skladatelja Gačevića, 11. prosinca u 19 sati uslijedio je koncert briljantnog harmonikaša Safeta Drljana (1981.). Diplomirao je kod Radomira Tomića u Kragujevcu, a usavršavao se kod legendarnih harmonikaša kao što su Juri Šiškin, Vječeslav Semjonov, Peter Gerter, Mika Vairinen, Vojin Vasović i drugi. Drljan uspješno koncertira u Crnoj Gori i inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Albanija, Srbija, Makedonija, Turska, Cipar). Osim izvođenja klasičnih skladbi, bavi se obradama izvornih narodnih pjesama, unoseći svoj osobni pečat u obrade na koje publika ne ostaje ravnodušna. Koncertni program atraktivnog naziva „Glazba iz kneževa dvora“ premijerno je izveden u okviru IV selekcije „bARS“ ovogodišnjeg „Barskog godišnjaka“. Na početku osječkog koncerta Drljan je svirao četiri skladbe – R.Slepinger: „Marš Kralja Nikole“, L. Tabakča: „Gloria al Montenegro“, L.Minkus: „Roksana“ i Š.Ognjenović: „Crnogorka“. koje su izvođene na dvoru crnogorskog princa Nikole. Izvorno su to tri klavirske skladbe, dok je „Roksana“ preuzeta iz istoimenog baleta, a za harmoniku ih je priredio i obradio Senad Gačević. Drljanova obrada crnogorske narodne pjesme “Još ne sviće rujna zora” je izazvala gromoglasan aplauz. Naime, vrlo rijetko se čuje kako izvođač izvodi vlastitu skladbu. U slučaju Safeta Drljana skladateljski talent nimalo ne zaostaje za sviračkim. Publika je od tada pa do kraja koncerta nakon svake skladbe i uzvikivala uz pljesak. Drljan je virtuozno i s lakoćom širio glazbenu lepezu efektnih komada: “Romance” F. Angelisa, “Asturias” I. Albéniza, “Tango pour Claude” R. Galliana s krunom na kraju i najopsežnijim djelom te večeri “Introduction et Rondo capriccioso” op. 28 C. Saint-Saënsa. Dugotrajni pljesak se pretvorio u ovacije. Maestro je odsvirao Valcer br.2 D. Šostakoviča za bis i zahvalio publici.
Koncert-simpozij Glazba s adresom: Crna Gora uvelike je doprinio razumijevanju fenomena geografije glazbe. Nameće se zaključak da crnogorska glazba itekako ima svoj prepoznatljiv geografski identitet. Crnogorci se time ponose i s pravom ističu.
(K. N.)
Glazba s adresom – Bugarska (9. – 10. 4. 2024.)
Pozivamo vas na koncert-simpozij Glazba s adresom – Bugarska, koji će se održati od 9. do 10. travnja 2024. u Svečanoj dvorani i Salonu naše Akademije.
Ciklus koncerata-simpozija Glazba s adresom pridonosi razumijevanju fenomena geografije glazbe. Geografsko podrijetlo i geografske veze, u sprezi s razvojem modernih kreativnih industrija, sve su važniji čimbenici u razumijevanju glazbenih procesa.
PROGRAM:
9. 4. (Svečana dvorana, K. P. Svačića 1/G)
9:00 Simpozij o bugarskoj glazbi
11:30 Autoportret skladatelja: V. Zaimov (Sofija)
18:00 Koncert s predavanjem: Klavirski duo Shtereva & Simeonova (Sofija): P. Vladigerov
10. 4. (Salon, Trg Sv. Trojstva 3)
9:00 Masterclass iz korepeticije za studente klavira: G. Apostolova (Sofija)
14:00 Masterclass iz čitanja partitura, kompozicije i priređivanja: V. Zaimov (Sofija)
