2024.
Glazba s adresom: Crna Gora (10. – 11. 12. 2024.)
Pozivamo vas na koncert – simpozij Glazba s adresom – Crna Gora koji će se održati od 10. do 11. prosinca 2024. na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Ciklus koncerata – simpozija Glazba s adresom doprinosi razumijevanju fenomena geografije glazbe. Geografsko podrijetlo i geografske veze, u sprezi s razvojem modernih kreativnih industrija, sve su važniji čimbenici u razumijevanju glazbenih procesa.
PROGRAM:
10. 12. (P 20, AUK, Trg Svetog Trojstva 3)
17:00
Radionica kompozicije
prof. art. Senad Gačević
18:00
Predavanje: Sve o harmonici
prof. Safet Drljan (Bar)
11. 12. (Salon, AUK, Trg Sv. Trojstva 3)
16:00
Simpozij o crnogorskoj glazbi
Marko Sesar, viši umjetnički suradnik: Tambure u Crnoj Gori
Kristijan Granić (Teorija glazbe, 1. g.): Gusle
Lucija Starek (Gitara, 3. g.): Crnogorski gitaristi
Nika Kovačić (Gitara, 3. g.): Gitarska pedagogija u Crnoj Gori
dr. sc. Marina Ban: Glazbeno nasljeđe Crne Gore
17:00
Autoportret skladatelja
Senad Gačević
19:00
Koncert: Muzika sa Knjaževog dvora / Glazba iz Kneževa dvora
Safet Drljan, harmonika
FOTOGRAFIJE I IZVJEŠĆE:
Crnogorski glazbenici i geografija glazbe
Koncert-simpozij „Glazba s adresom: Crna Gora“ održan je 10. i 11. prosinca u Salonu osječke Akademije za umjetnost i kulturu. Skladatelj Senad Gačević i harmonikaš Safet Drljan predstavili su crnogorsku glazbu iz prve ruke, a svoje viđenje specifičnosti i zanimljivosti vezanih uz crnogorsku glazbu izlagali su domaćini. Ispred Zajednice Crnogoraca Osječko-baranjske županije, nazočila je Petra Sekulić, također studentica Akademije. Uime projektnog time prisutnima se obratila Sanja Drakulić.
10. prosinca Senad Gačević održao je masterclass iz kompozicije, a Safet Drljan predavanje o harmonici. 11. prosinca je simpozij otvorio viši umjetnički suradnik Marko Sesar, koji je i sam u više navrata gostovao u Crnoj Gori s tamburaškim ansamblima. Opširno je govorio o tamburaškoj praksi u Crnoj Gori komparativno analizirajući hrvatska i crnogorska tamburaška kretanja kroz povijest i danas. Specifičnost tamburaškog umijeća kao zanimanja iziskuje poseban pristup u obrazovanju mladih tamburaša u Crnoj Gori, baš kao što je to i (bio) slučaj u Hrvatskoj. Izlaganje studenta teorije glazbe Kristijana Granića o guslama prikazalo je ne samo gusle kao crnogorski instrument, već i dinarski, odnosno hrvatski. Pokazao je glazbene geografske veze sa sličnostima i razlikama. Gitaristice Lucija Starek i Nika Kovačić proučile su i predstavile gitarsku pedagogiju u Crnoj Gori i svjetski poznate crnogorske gitariste. Simpozij je zaokružila dr.sc. Marina Ban dugogodišnja radio urednica iscrpnim izlaganjem o crnogorskom glazbenom nasljeđu, i to u svim glazbenim sferama – od tradicijske, preko umjetničke ozbiljne glazbe, pa do najmodernijih žanrova, čak i pjesama za Eurosong.
Komentari gostujućeg skladatelja Senada Gačevića (1962.) pokazali su se vrlo umjesnim, jer on nije samo svjedok vremena i događanja u crnogorskoj glazbenoj kulturi unazad 30 godina, već je po svemu sudeći, i njezin glavni protagonist i avangardist. Kao dekan tamošnje Muzičke akademije tijekom četiri mandata, unaprijedio je studije te afirmirao brojne mlade umjetnike. Odmjerenost i ozbiljnost koju je pokazao pred osječkom publikom odnosi se kako na njegovu govornu tako i na glazbenu komunikaciju. Crnogorski elementi poput intonacijske i ritmičke odrešitosti te oslobođenih melodija koje odjekuju u prirodi, polifona protkanost, suvremeni izričaj koji međutim nikad nije odbojan, mudro baratanje glazbenim sredstvima, sve to je kod Gačevića ujedinjeno u znalačkoj instrumentaciji. Djelo koje je skladatelj u svom autoportretu posebno izdvojio bilo je „RE – mi – ni – scencije“, za gudački orkestar, udaraljke i celestu. Gačević je diplomirao kompoziciju kod Željka Brkanovića u Podgorici, a poslijediplomski studij je završio kod Nikolaja Sideljnikova na Konzervatoriju „Petar Iljič Čajkovski“ u Moskvi. Autor je solističke, komorne, orkestralne, zborske glazbe te glazbe za kazalište i film. Autor je i koautor više radova i knjiga iz područja etnomuzikologije i muzikologije. Djela su mu izvođena diljem Europe (Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Francuska, Rusija, Ukrajina, Italija, Turska) te u SAD-u. Ovom prigodom Gačević je poklonio izabrane autorske radove biblioteci Akademije za umjetnost i kulturu.
Nakon Autoportreta skladatelja Gačevića, 11. prosinca u 19 sati uslijedio je koncert briljantnog harmonikaša Safeta Drljana (1981.). Diplomirao je kod Radomira Tomića u Kragujevcu, a usavršavao se kod legendarnih harmonikaša kao što su Juri Šiškin, Vječeslav Semjonov, Peter Gerter, Mika Vairinen, Vojin Vasović i drugi. Drljan uspješno koncertira u Crnoj Gori i inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Albanija, Srbija, Makedonija, Turska, Cipar). Osim izvođenja klasičnih skladbi, bavi se obradama izvornih narodnih pjesama, unoseći svoj osobni pečat u obrade na koje publika ne ostaje ravnodušna. Koncertni program atraktivnog naziva „Glazba iz kneževa dvora“ premijerno je izveden u okviru IV selekcije „bARS“ ovogodišnjeg „Barskog godišnjaka“. Na početku osječkog koncerta Drljan je svirao četiri skladbe – R.Slepinger: „Marš Kralja Nikole“, L. Tabakča: „Gloria al Montenegro“, L.Minkus: „Roksana“ i Š.Ognjenović: „Crnogorka“. koje su izvođene na dvoru crnogorskog princa Nikole. Izvorno su to tri klavirske skladbe, dok je „Roksana“ preuzeta iz istoimenog baleta, a za harmoniku ih je priredio i obradio Senad Gačević. Drljanova obrada crnogorske narodne pjesme “Još ne sviće rujna zora” je izazvala gromoglasan aplauz. Naime, vrlo rijetko se čuje kako izvođač izvodi vlastitu skladbu. U slučaju Safeta Drljana skladateljski talent nimalo ne zaostaje za sviračkim. Publika je od tada pa do kraja koncerta nakon svake skladbe i uzvikivala uz pljesak. Drljan je virtuozno i s lakoćom širio glazbenu lepezu efektnih komada: “Romance” F. Angelisa, “Asturias” I. Albéniza, “Tango pour Claude” R. Galliana s krunom na kraju i najopsežnijim djelom te večeri “Introduction et Rondo capriccioso” op. 28 C. Saint-Saënsa. Dugotrajni pljesak se pretvorio u ovacije. Maestro je odsvirao Valcer br.2 D. Šostakoviča za bis i zahvalio publici.
Koncert-simpozij Glazba s adresom: Crna Gora uvelike je doprinio razumijevanju fenomena geografije glazbe. Nameće se zaključak da crnogorska glazba itekako ima svoj prepoznatljiv geografski identitet. Crnogorci se time ponose i s pravom ističu.
(K. N.)
Glazba s adresom – Bugarska (9. – 10. 4. 2024.)
Pozivamo vas na koncert-simpozij Glazba s adresom – Bugarska, koji će se održati od 9. do 10. travnja 2024. u Svečanoj dvorani i Salonu naše Akademije.
Ciklus koncerata-simpozija Glazba s adresom pridonosi razumijevanju fenomena geografije glazbe. Geografsko podrijetlo i geografske veze, u sprezi s razvojem modernih kreativnih industrija, sve su važniji čimbenici u razumijevanju glazbenih procesa.
PROGRAM:
9. 4. (Svečana dvorana, K. P. Svačića 1/G)
9:00 Simpozij o bugarskoj glazbi
11:30 Autoportret skladatelja: V. Zaimov (Sofija)
18:00 Koncert s predavanjem: Klavirski duo Shtereva & Simeonova (Sofija): P. Vladigerov
10. 4. (Salon, Trg Sv. Trojstva 3)
9:00 Masterclass iz korepeticije za studente klavira: G. Apostolova (Sofija)
14:00 Masterclass iz čitanja partitura, kompozicije i priređivanja: V. Zaimov (Sofija)
