konzultacije: nakon svakog predavanja
kabinet: broj 6, zgrada Odsjeka za kreativne tehnologije, Cara Hadrijana 8/c
kontakt e-pošta: das@uaos.hr, telefon: 031/253-333

Davor Šarić rođen je 19. prosinca 1961. u Šibeniku. U Splitu završava srednju školu za primijenjenu umjetnost (Odjel fotografije). Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu diplomira 1986. godine (Odsjek filmskog snimanja). Aktivno se bavi snimanjem dokumentarnih filmova, fotografijom i primijenjenom grafikom. Za Velike brodolome Jadrana dobio je 2007. godine nagradu “Večernjakov ekran” za najbolji dokumentarni serijal. Na Photodaysu u Rovinju 2009. dobio je “Kvadrat” za najbolju fotografiju u kategoriji slobodna tema. Član je ULUPUH-a i HDLU.

BIOGRAFIJA

Bibliografija umjetnika  

BIOGRAFIJA

Bibliografija umjetnika

konzultacije: ponedjeljak / 10 — 12 sati
kabinet: prodekanska soba Trg Sv. Trojstva 3 (zgrada Rektorata), I kat,
kontakt e-mail: jasmina.pacek@aukos.hr,  telefon: 099 264 0684

Prof.dr.art. Jasmina Pacek, univ.spec.art.therap., rođena je u Osijeku. Diplomski studij dizajna završila je na Nacionalnoj akademiji za umjetnost i dizajn u Dublinu, Irska, magistrirala na University of California u Sjedinjenim Američkim Državama, a doktorirala na Sveučilištu J.J. Strossmayer u suradnji s Rider University iz Princetona, SAD. Kvalifikaciju sveučilišnog specijaliste art terapije stekla je na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju kreativne terapije, smjer art terapije u izvođenju Akademije za umjetnost i kulturu i Medicinskog fakulteta u Osijeku u suradnji s George Washington University, SAD. Radila kao dizajner, art direktor i direktor dizajna, u domaćim i međunarodnim korporacijama, najvećim djelom u SAD-u. Za svoj rad odnosi brojne nagrade , a rezultate njena rada pratile su pozitivne kritike u časopisima kao što su „Washington Post“, i „International Textiles“. Vodila službe vizualnog identiteta, koordinirala sve vizualne aspekte televizijskih mega projekata, uređivala i vodila modne i stilističke tv priloge, producirala modna snimanja i editorijale, obavljala funkcije modnog urednika, te objavljivala u znanstvenim tekstilnim časopisima. Kao aktivni član američke asocijacije American Association for Arts and Crafts održala je niz predavanja i umjetničkih radionica u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2009. godine predaje na Akademiji za umjetnost i kuluturu u Osijeku, gdje je danas i prodekanica za studijske programe, te je razvila na desetke novih studijskih programa i unaprijedila postojeće. Do danas je kreirala likovnost (kostime i scenografiju) preko 50 kazališnih dramskih i opernih predstava, a 2013. godine dobitnica je nagrade Hrvatskog glumišta za najbolju kostimografiju koju dodjeljuje Hrvatsko društvo dramskih umjetnika za zajedničku kategoriju opera, drama i balet, za kostime u operi „Norma“ Vincenza Bellinija, u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. 2016.godine dobitnica je ASSITEJ nagrada za najbolju scenografiju u predstavi „2:14“ Davida Pacquet-a, režija Robert Raponja u izvedbi Gradskog kazališta Virovitica. Za svoju inovaciju „Neutralni kazališni kostim“ dobila je međunarodnu AGEPI medalju. Na međunarodnom sajmu inovacija INOVA 39. osvaja glavnu nagradu Grand Prix Nikola Tesla i zlatnu medalju za najbolju hrvatsku inovaciju u 2014. godini, kao prva inovacija s primjenom u umjetnosti ikad nagrađena tom nagradom. U Art terapiji ima svestrano iskustvo u radu s prijestupničkom tinejdžerskom populacijom, veteranima oboljelim od PTSP-a, članovima njihovih obitelji i ostalim korisnicima koji su preživjeli traume, djeci s posebnim potrebama i obiteljskom terapijom. Dr. Pacek također primjenjuje protokole art terapije u radu s profesionalnim umjetnicima i istražuje primjenu art terapije u akademskom obrazovanju umjetnika.

BIOGRAFIJA

Nastavni materijali – Kostimografija 1. 

Nastavni materijali – Kostimografija 3. 

Bibliografija umjetnika

BIOGRAFIJA

http://matasic.com/

https://www.instagram.com/deamatasic/?hl=hr

Bibliografija umjetnika

konzultacije: ponedjeljak, 12 -13 h
kabinet: nastavnički kabinet #6, zgrada Odsjeka za kreativne tehnologije, Cara Hadrijana 8/c
kontakt e-mail: ria.trdin@uaos.hr,  telefon:099 67 00 889

Ria Trdin rođena je u Našicama 1972. U Zagrebu je završila Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn. Od 1998.-2004. radi u Restauratorskom zavodu u Osijeku na restauraciji zidnog slikarstva, štafelajnog slikarastva i polikromije te stječe zvanje restauratoratehničara. Na odsjeku slikarstva Umjetničke akademije u Osijeku diplomirala je 2008.g. Doktorirala je 2013. godine na VŠMU, Bratislava, Slovačka, na odsjeku lutkarske tehnologije pod mentorstvom prof. Hanne Cigánové. Od 2008. zaposlena je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku gdje radi na kolegijima vezanim za lutkarsku tehnologiju i scenografiju. Kao autorica scenografskih i lutkarskih rješenja surađivala je s HNK u Osijeku, HNK u Zadru, Kazalištem mladih u Splitu, Gradskim kazalištem Požega, Gradskim kazalištem Zorin dom u Karlovcu, Gradskim kazalištem Joza Ivakić u Vinkovcima, Hrvatskim kazalištem u Pečuhu, Binocular teatrom u Zagrebu, Zagrebačkim kazalištem lutaka, Dječjim kazalištem Branko Mihaljević u Osijeku, Gradskim kazalištem lutaka Split, festivalom Mali BOK u Bjelovaru i Blues festivalom u Osijeku. Osim scenografijom i restauracijom, bavi se slikarstvom i kiparstvom. Samostalno je izlagala u Galeriji Ciraki u Požegi, Osječkom ljetu kulture i Gradskoj galeriji „Joza Ivakić“ u Vinkovcima a sudjelovala na brojnim skupnim izložbama. Autorica je biste Stjepana Grubera postavljene ispred muzeja u Županji. Članica je HDLU-a Osijek.

BIOGRAFIJA

Bibliografija umjetnika

konzultacije: utorak: 14:00 – 16:00 h
kabinet: broj Trg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek
kontakt e-mail: vrismond@gmail.com,  telefon: 091 40 44 333

Vladimir Rismondo (Zagreb, 1966.) diplomirao je studijsku grupu Povijest umjetnosti – Povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Poslijediplomski doktorski studij „Književnost i kulturni identitet“ završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku gdje 2010. obranio doktorski rad pod naslovom „Prostor teksta – prostor slike“. Time je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polja filologije, grane teorije i povijesti književnosti.
Bio je samostalni izbornik internacionalnih i nacionalnih umjetničkih selekcija s kataloškim tekstovima, izloženih u okviru djelatnosti splitske Hrvatske udruge likovnih umjetnika: Splitski salon (1992), dva Salona sakralne umjetnosti u Splitu (1993, 1994), Biennale malog formata (1994), autorska selekcija hrvatske sakralne umjetnosti („Prostor sakralnog“, HDLU, Split, 1998). Također je bio izbornikom ULUPUH-ovih izložbenih selekcija na nacionalnoj razini (1999, 2000, 2002, 2006, 2008, 2009, 2013), te autor retrospektivnog postava crteža akademika Josipa Vanište s uvodnim kataloškim tekstom (Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Split, 1996). Bio je i autor monografskog postava slikarskog stvaralaštva Mladena Veže s monografskim tekstom (Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Split, 1995).
U razdoblju od 1992. do 2000. godine bio je stalni likovni kritičar u listovima „Slobodna Dalmacija“, „Privredni vjesnik“ i „Hrvatsko slovo“. Od 1992. do danas. obradio je i s pratećim kataloškim tekstovima prezentirao oko dvije stotine samostalnih ili grupnih izložbi hrvatskih i stranih umjetnika. U znanstvenom radu bavi se problemima vezanim uz ontologiju slike, odnosom slike i jezika, te, u posljednje vrijeme, epistemološkim i jezičnim problemima u kontekstu novih medija. Autor je više izvornih znanstvenih radova, a kao autor ili koautor potpisuje pet knjiga.

BIOGRAFIJA 

konzultacije: srijeda / 9 — 10 sati
kabinet: broj 41, adresa: Trg Sv. Trojstva 3
kontakt e-mail: kzeravica@aukos.hr

Izv. prof. dr. sc. Katarina Žeravica (1982., Đakovo) diplomirala je engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2006. godine, gdje upisuje poslijediplomski doktorski studij Književnost i kulturni identitet. U svibnju 2014. obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Ironija i satira u dramskim djelima Maxa Frischa“ pod mentorstvom izv.prof.dr.sc. Borisa Dudaša (Filozofski fakultet u Rijeci). Od akademske godine 2007./2008. zaposlena je na Umjetničkoj akademiji u Osijeku kao asistent za teatrologiju, od 2014. kao poslijedoktorandica, a od srpnja 2017. zaposlena je na Odsjeku za primijenjenu umjetnost pri Umjetničkoj akademiji u Osijeku (od travnja 2018. preimenovanu u Akademija za umjetnost i kulturu) u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz teatrologije i dramatologije gdje predaje obavezne kolegije „Povijest i teorija scenografije 1, 2, 3, i 4“ te „Povijest i teorija kostimografije 1, 2, 3 i 4“. Dobitnica je jednogodišnje stipendije za izradu doktorske disertacije na Wirth Institutu, Sveučilište Alberta, Edmonton, Kanada u godini 2011-2012. Tri puta je bila dobitnica Erasmus+ stipendije za stručno usavršavanje u inozemstvu 2011., 2015. i 2017. (Leeds – Manchester, Engleska). Kao studentica boravila je na kraćim stipendijama (dvotjednim i mjesečnim) u Njemačkoj (Bamberg) i Austriji (Beč i Graz). Također je boravila u Berlinu (siječanj 2017.; sufinanciranje Hrvatski centar ITI) te u Beču (22.7.2018.-4.8.2018.; stipendija Österreichische Gesellschaft für Literatur) na istraživačkim stipendijama.
Objavljuje stručne i znanstvene radove, sudjeluje u znanstvenostručnim projektima, festivalima kazališne umjetnosti i izvedbenih umjetnosti te na raznim stipendijama, znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Pedagoški i znanstveno-istraživački interesi: povijest i teorija drame i kazališta, dramska književnost, povijest i teorija kazališne scenografije i kostimografije te europska plesna umjetnost 20. stoljeća.

BIOGRAFIJA

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Google Znalac

konzultacije: srijeda / 12 — 13 sati
kabinet: broj 29, Trg Sv.Trojstva 3
kontakt e-mail: a_mrkonjic@net.hr,  telefon: +385914494201

Anđelko Mrkonjić (Cerna, 1961.) na hrvatskoj je književnoj i umjetničkoj sceni prisutan od 1980-ih godina kao autor recepcijski zapaženih knjiga te proznih i poetskih tekstova koji su zastupljeni u nekolicini nacionalnih i međunarodnih antologija, panorama i časopisnih izbora. Do sada je objavio pjesničko-grafičku mapu Molitva ili od obloga ljepote (Osijek – Zagreb, 1997., predgovor: D. Rešicki), zbirku poezije Od praznine (Osijek, 2001., predgovor: G. Rem), zbirku kratkih priča Priče iz Supera (Osijek, 2009., predgovor: H. Sablić Tomić), sveučilišni udžbenik Slika, riječ, kultura: rasprave, eseji i kritike (Osijek, 2011., recenzenti: C. Milanja i J. Alebić). Slijedi dvojezična, hrvatsko-mađarska, zbirka poezije Zbirka pjesama/Versek (Osijek – Pečuh, 2014., pogovor: S. Jukić i V. Radoš) te zbirka hipervizualnih pjesama Alta i Mira (Zagreb, 2016., pogovor: I. Gajin i S. Marjanić). Godine 2017. objavljena mu je u Osijeku druga grafičko-pjesnička mapa Alta bez mira uz predgovor akademika Tonka Maroevića. Dok mu je zbirka kratkih priča Super, bez priče objavljena 2018. godine u izdanju osječkog Oksimorona. Napisao je i niz radova vezanih uz likovnu umjetnost, predgovore za kataloge likovnih izložbi akademskih slikara te je sudjelovao u predstavljanju i otvaranju likovnih izložbi u Osijeku, Đakovu, Đurđenovcu, Vinkovcima…
Imao je pet samostalnih likovnih izložbi (Osijek, Vinkovci, Belišće, Cerna) te je sudjelovao na velikom broju skupnih izložbi 142 Anđelko Mrkonjić SLIKOTEKST eseji (XII., XIII., XIV., XVI., XVII i XVIII. i XXIII. Biennale Slavonaca, Galerija likovnih umjetnosti Osijek; Zagreb, 1993. godine, Galerija Karas, Hamburg, 1993. godine, Stiftung „Kardinal Alozije Stepinac“: Slawoinine 92. Kunsteler im Schatten des Krieges. Široki Brijeg, 1996. godine, Galerija Franjevačkog samostana: Osječki slikari u Čapljini. Haarlem, Nederland 1999. godine, Baptistička crkvaizložbena galerija Doopsgezinde geneente: Samouka osječka umjetnost). Osijek, 2016. godine, ”Sjećanja”/ Povodom 25. obljetnice Domovinskog rata, galerija Waldinger. Bio je sudionikom više slikarskih kolonija.
Diplomirao je 1986. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku s temom Likovnost u putopisima Matka Peića. Nakon završenog studija radio je u osnovnim školama u Hodošanu i Cerni, a od 1993. godine u srednjoj Ekonomskoj i upravnoj školi Osijek. Od 1993. godine objavljivao je književne tekstove („Revija“, „Kolo“), a likovne kritike i eseje u „Glasu Slavonije“. Godine 2008. zaposlen je na Umjetničkoj akademiji u Osijeku u nastavnom zvanju predavača iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja filologija, znanstvene grane kroatistika.
Od 2010. godine zaposlen je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno od 2018. Akademiji za umjetnost i kulturu, gdje predaje nekoliko kolegija iz područja umjetnosti/književnosti, kao docent.art. (izbor 2013.), a potom kao izvanredni prof.art. (izbor 2018.). Na odjelu za Kulturologiju. obnašao je dužnost zamjenika pročelnika za nastavu i studente (2013.2018.) Od 2018. obnaša dužnost prodekana za razvoj kulturne i kreativne industrije na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.

BIOGRAFIJA

Bibliografija umjetnika

konzultacije: petak — 12 sati
kabinet: nastavnički kabinet #6, zgrada Odsjeka za kreativne tehnologije, Cara Hadrijana 8/c
kontakt e-mail: zdenka.lacina@gmail.com,  telefon: 0915449944

Zdenka Lacina rođena je 13. ožujka 1981. Završila je srednju Tekstilno-tehničku školu za odjevnog tehničara 1999. godine, potom Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, smjer dizajna tekstila i odjeće kao diplomirani viši modni dizajner 2004. godine. Magistrirala je 2013. godine, također na Sveučilištu u Zagrebu, na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, Sveučilišni diplomski studij i stekla zvanje magistra struke, inženjerka tekstilnog i modnog dizajna, smjer: kostimografija. Radno iskustvo konstrukcije, modeliranja i dizajna stekla je radeći u radionici HNK u Zagrebu pod vodstvom Jelice Ozimec, gdje je sudjelovala u izradi brojnih opernih, dramskih i baletnih produkcija. Kao dizajner, konstruktor i modelar radila je i u modnoj industriji: Varteks Pro d.o.o. Varaždin, Sloga IMK d.o.o. Požega, Smoda d.o.o. Požega, bavila se poslom stilista i vizažista, organizirala je brojne skupne i samostalne modne revije, izložbe te je pisala vlastitu modnu kolumnu. Od 2009. surađuje s Umjetničkom akademijom u Osijeku kroz kazališne projekte kao kostimograf, te 2013. počinje raditi kao vanjski suradnik, a danas nosi zvanje docentica umjetnosti. U međuvremenu surađuje s raznim kazalištima diljem Hrvatske kao kostimograf i scenograf.

BIOGRAFIJA

Bibliografija umjetnika

konzultacije: petak / 12 — 13 sati
kabinet: nastavnički kabinet #6, zgrada Odsjeka za kreativne tehnologije, Cara Hadrijana 8/c
kontakt e-mail: s.p.steiner6@gmail.com, telefon: 091 193 46 06

Sheron Pimpi-Steiner rođena je 1990. godine u Osijeku. Diplomirala je Likovnu kulturu na Umjetničkoj akademiji u Osijeku 2015. godine s temom praktičnog dijela diplomskog rada „Lutka u odgoju i obrazovanju: Znameniti Osječani“. Tijekom i nakon studija izlagala je na nekoliko skupnih izložbi te sudjelovala u akademskim projektima. Ostvarila je više kazališnih projekata u vidu lutkarskog oblikovanja i tehnologije, scenografije i kostimografije. Zaposlena je na Umjetničkoj akademiji u Osijeku od 2016. godine u zvanju asistenta na Odsjeku za kreativne tehnologije. U realizaciji nastave sudjeluje na kolegijima vezanim uz oblikovanje i tehnologiju lutaka i scenografiju. Redovita je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Osijeku. U suradnji s profesionalnim kulturnim ustanovama te samostalno, svoj je umjetnički rad predstavila na kulturnim manifestacijama, festivalima i smotrama nacionalnog i međunarodnog karaktera te se aktivno bavi umjetničkim djeluje mna području kazališne likovnosti. Doktorandica je na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Kulturologija pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

BIOGRAFIJA 

Bibliografija umjetnika

konzultacije: srijeda 12-14 h
kabinet: broj 10, Trg Sv. Trojstva 3 (zgrada Rektorata) II kat
kontakt e-mail: kristinakumric@gmail.com, telefon: 098423245

Kristina Kumrić (Split 1975.) diplomirala je Projektiranje i dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, te Filmsku i TV režiju na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Između dvaju studija radila je kao kontrolor kvalitete izrade u Calzedoniji (Segusino, Italija). Od 2008. surađivala je kao scenarist i redatelj na emisijama Parlaonica (HRT/program za djecu i mlade), Mijenjam svijet (produkcija Hulahop za HRT), te Noćna kavana (HRT/program za kulturu). Kao scenarist i pisac dijaloga radila je na serijama Ruža vjetrova i Tajne (RTL), te Na granici (NovaTV). Autorica je nekoliko kratkih igranih, eksperimentalnih i dokumentarnih filmova. Dokumentarni film Welcome to Igrane nagrađen je na više festivala, dok je kratki igrani film Po čovika, premijerno prikazan na međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, obišao četrdesetak festivala i osvojio desetak nagrada.

BIOGRAFIJA 

Home

Bibliografija umjetnika

konzultacije: petak / 12 — 13 sati
kabinet: nastavnički kabinet #6, zgrada Odsjeka za kreativne tehnologije, Cara Hadrijana 8/c
kontakt e-mail: zivkovicivana4@gmail.com, telefon: 091 521 05 91

Rođena je 1988. godine u Vinkovcima. Diplomirala je Likovnu kulturu na Umjetničkoj akademiji u Osijeku 2012. s temom praktičnog dijela diplomskog rada: Scenografija i kostimografija za predstavu Trenk cabaret. Tijekom i nakon studija izlagala je na skupnim izložbama te sudjelovala u akademskim projektima. Ostvarila je više kazališnih projekata u vidu scenografije, kostimografije i lutkarskog oblikovanja i tehnologije. Redovita je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Osijeku. U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku bila je zaposlena od 2013. te je od iste godine bila izabrana i u naslovno suradničko zvanje asistenta na Odsjeku za likovnu kulturu Umjetničke akademije u Osijeku, a od 2017. zaposlena je na Odsjeku za kreativne tehnologije u zvanju asistenta na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku gdje sudjeluje u realizaciji nastave na kolegijima vezanim uz kazališno oblikovanje. Aktivno se bavi umjetničkim radom na području kazališne likovnosti kao autorica lutaka te scenografije i kostima u produkciji kazališta i profesionalnih kulturnih ustanova. Također je sudjelovala u likovnoj realizaciji predstava predstavljenih na festivalima i smotrama nacionalnog i međunarodnog karaktera. Doktorandica je na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Kultirologija pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

BIOGRAFIJA 

Bibliografija umjetnika

konzultacije: četvrtak / 17 — 18 sati
kabinet: broj 29 / Zgrada Odsjeka za vizualne umjetnosti, K.P. Svačića 1/F
kontakt e-mail: tomislav.marijanovic@aukos.hr, telefon: 098 312 6191

Tomislav Marijanović rođen je u Osijeku 5. kolovoza 1982. godine. Srednju školu, opću gimnaziju, završio je u Osijeku. Na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku 2005. godine upisuje Cisco akademiju mrežnih tehnologija koju je završio 2007. godine. Radno iskustvo stječe od 2008. godine do 2009. godine kao grafički dizajner, paralelno predaje Grafički dizajn na informatičkom učilištu Algebra. Od 2009. godine zaposlen na Umjetničkoj akademiji u Osijeku kao informatički referent i koordinator Informacijskog sustava visokog učilišta (ISVU) te upisuje Elektrotehnički fakultet u Osijeku, smjer informatika i stječe zvanje inženjera elektrotehnike i informatike. Od 2012. godine tehnički suradnik u nastavi na Odsjeku za vizualne komunikacije, od 2015. viši tehničar na Odsjeku za kreativne tehnologije.

BIOGRAFIJA 

Naslovna

/

/

konzultacije: ponedjeljkom / 18 — 19 sati
kabinet: ured dekanice, Kralja Petra Svačića 1/F
kontakt e-pošta: hsablict@aukos.hr,  telefon: 031/253-333

Helena Sablić Tomić rođena je 18. kolovoza 1968. godine u Osijeku gdje je pohađala osnovnu i srednju školu te diplomirala na Pedagoškom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997. godine magistrirala s temom “Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa Quorum”, a 2001. je obranila doktorsku disertaciju naslovljenu “Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze”.

Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku predaje u statusu redovitog profesora u trajnom zvanju kolegije iz područja književnosti i kulture. Dekanica je od 2006. Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Prva je ambasadorica (2018) Deska Kreativna Europa Ministarstva kulture i medija RH.

 Objavila je sljedeće knjige:

1. „Montaža citatnih atrakcija – u obzoru quorumaške proze“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 1998.;
2. „Intimno i javno – ogledi o suvremenoj autobiografskoj prozi“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.;
3. „Slavonski tekst hrvatske književnosti“, Matica hrvatska, Zagreb, 2003. (koautorstvo s Goranom Remom);
4. “Gola u snu-o ženskom književnom identitetu“,  Znanje, Zagreb, 2005.;
5.  „Dnevnik nevidljivoga – moja godina 2007.“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008. (fotografija Davor Šarić)
6.   „Hrvatska autobiografska proza“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.;
7. „Kortars horvat irodalom-költeszet es rövidtörtenet 1968-tol najpjainking“ (Hrvatska suvremena književnost – pjesništvo i kratka priča od 1968), Jelenkor, Pečuh, 2009.  (koautorstvo s Goranom Remom);
8. „Bogdan Mesinger – esej“, Oksimoron, Osijek, 2010. (fotografija Davor Šarić)
9. „Pannonius, Vrančić; pretapanja“, Oksimoron, Osijek, 2010. (fotografija  Davor Šarić)
10. „Grad koji šarmira“, DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Požega, 2011.
11. „O strasti, čitanju, dokolici“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
12. „Uvod u hrvatsku kratku priču“, Leykam international d. o.o., Zagreb, 2012.
13. „ЗА СТРАСТИТЕ, ЧИТАЊЕТО, БЕЗДЕЛНИЧЕЊЕТО – oдбрани есеи“ („O strasti, čitanju, dokolici“), Медитеранска Академија „Браќа Миладиновци‘‘, СТРУГА, 2013.
14. „Meandar – književna panorama Europe“, Mediteranska Akademija, Struga 2013. (koautorstvo s Radomirom Andrićem i Razme Kumbaroskim)
15. „Vera Erl – prostor i žena“, Oksimoron, Osijek, 2015. (fotografija Davor Šarić)
16. „Dodir teksta“, MeandarMedia, Zagreb, 2015.
17. „Skriveno u oku“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2015.
18. „ U osječkom Nutarnjem gradu“, HAZU/UAOS, Osijek, 2017.
19. „Kroćenje unutarnjeg nemira/Taming of restkessness: I, woman, space“, Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek, 2018.
20. „Kartografija ljubavi – Dunavom“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2021.
21. „ U osječkom Nutarnjem gradu“, drugo prošireno izdanje, HAZU/AUK,  Osijek, 2022.

 Priredila je sljedeće knjige:

1. „Osječka čitanka – Sretne ulice“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 2000, (koautorstvo s Goranom Remom)
2. „Đakovačka čitanka – Puut nebeski“, Matica hrvatska ogranak Đakovo, Đakovo, 2000,  (koautorstvo s Goranom Remom)
3. „Nebo nad Osijekom – intimistički zapisi“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 2003.
4. Franjo pl. Ciraki „Bilježke / Zapisci“, Grad Požega, Ogranak DHK slavonsko-baranjsko- srijemski, Osijek/Požega, 2004.
5. „Slavonska krv-izbor iz djela Josipa i Ivana Kozarca“, Znanje, Zagreb, 2005;
6. „Ës a Dräva csak folyot – Szlavöniai horvät rövidtorozak“ (Tekla rijeka Drava- izbor iz kratke priče slavonskog teksta hrvatske književnosti), Jenekor, Pečuh, 2005;
7. „Šokačka čitanka“, Matica hrvatska ogranak Osijek/Šokačka grana, Osijek, 2007..
8. Zdenka Marković „Njegov posljednji san – iz ostavštine“, Grad Požega/Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek/Požega, 2007.

Napisala je scenarije za sljedeće dokumentarne filmove:

1. „Irena Vrkljan: samo albumi, knjige i plehnata kutija“
2. „Božidar Violić: u znaku blizanaca“
3. „Brane Crlenjak: umjesto fotografija, kotlić“
4. „Bogdan Mesinger: traganje za obiteljskim vrijednostima“
5. „Jasna Melvinger: dok se budem dvoumila“
6. „Igor Mandić: nježno srce i sloboda lajanja“
7. „Željko Senečić: unutra sam JA“
8. „Borivoj Dovniković Bordo: e to mi je važno!“
9. „Marija Sekelez: mi od pljeska živimo“
10. „Vera Erl: u slavonskom prostoru“
11. „Tomislav Sabljak: priče i susretanja“
12. „Dubravka Oraić Tolić: u retrovizoru“
13. „Andrija Mutnjaković: kuća kao tratinčica“

Dobila je sljedeće nagrade:

1997. „Josip i Ivan Kozarac“ za najbolje znanstveno djelo („Montaža citatnih atrakcija“)
1998. „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike (u suradnji s Goranom Remom za „Osječku čitanku“)
1999. Pečat grada Osijeka za kulturu.
2000. „Julije Benešić“ za najuspješnije književno-kritičarsko djelo („Gola u snu“).
2001. Godišnja nagrada grada Požege za kulturu.
2002. Zlatna plaketa «Grb Grada Osijeka» za znanost
2003. „Ars longa, vita brevis“ za najbolju prevedenu knjigu eseja u Makedoniji („O strasti, čitanju, dokolici“).
2004. „Akademija Mediterana“ za ukupni stvaralački i književni opus, Struga, Makedonija
2005. „Josip i Ivan Kozarac“, nagrada za knjigu godine („U osječkom Nutarnjem gradu“)
2006. Književna nagrada Stipana Bilića-Prcića, Zaklada HAZU, Zagreb („U osječkom Nutarnjem gradu“)

Predsjednica je  Matice hrvatske ogranak Osijek u razdoblju 2003-2007.

U uredništvu časopisa Kolo od 1998-2009.  Članica je Pen-a, DHK i HDP. U uredništvu je časopisa Forum od 2022.

Pisala je književne kritike za Vjesnik (u kolumni Dodir teksta), a piše ih za Hrvatski radio 1. program (emisija Kutiju slova) i za časopis Forum.

BIOGRAFIJA 

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Google Znalac