15. travnja 2020.g.

Posted on Posted in Karantena

Ovoga jutra ni psi ne laju, izv. prof. art. dr. sc. Saša Došen, Odsjek za kreativne tehnologije

 

Mediji kao čovjekovi produžetci, Snježana Barić-Šelmić, Odsjek za kulturu, medije i menadžment

Danas se više no ikada obistinjuju Mcluhanove sintagme, od kojih ponajviše ona o tehnologiji (a za McLuhana su mediji tehnologija) kao čovjekovim ekstenzijama, produžetcima. Oni su nam u ovoj izolaciji puno više od uha, oka i ruke ….. Kaže McLuhan da smo svoja tijela produžili u prostoru. Čak i naš središnji živčani sustav sudjeluje u globalnom zagrljaju, a prostor i vrijeme više ne postoje.

Čudno je zapravo koliko smo ‘umočeni’ u medijski posredovanu zbilju. Dok sjedim za svojim prijenosnim računalnom i odrađujem nastavu na daljinu, prema rasporedu za nastavu na daljinu, krajičkom oka promatram svoga sina za drugim radnim stolom, kako putem tableta prati nastavu na daljinu i priprema se pisati svoj prvi ispit na daljinu. Uzbuđen je. S gornjega kata dopiru zvuci novoga Weeknda, kojega sa svog pametnog telefona pušta stariji sin, koji će poslijepodne imati nastavu na daljinu ….. I dok moje fizičko, offline ja sjedi u kutku radne sobe, moje virtualno online jastvo plovi nepoznatim bespućima Baudrillardove hiperzbilje.

Već je podne, kad prije? Vrijeme se zgusnulo. Upravo dok iz dnevne sobe s radija dopire egzotični zvuk Lambade, kao da je sunce granulo, na pametnom telefonu mi se pojavljuje vijest s fotografijom o tome kako su Brazilci osvijetlili Isusa Otkupitelja kao liječnika …. Zgusnuo se  i prostor.

 

Različito je ujedninjeno, studentica Nikolina Vidaković, Odsjek za kulturu, medije i menadžment

 

Nastava dirigiranja na daljinu, profesor Mladen Tutavac, Odsjek za instrumentalne studije

 

Uobičajeno jutro u karanteni, student Domagoj Perković, Odsjek za kulturu, medije i menadžment

Podijeli...