konzultacije: ponedjeljkom od 17 sati
kabinet: ured dekanice, Kralja Petra Svačića 1/F
kontakt e-pošta: hsablict@aukos.hr,  telefon: 031/253-333

U rodnom gradu Osijeku pohađala je osnovnu i srednju školu te diplomirala na Filozofskom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997. godine magistrirala s temom Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa Quorum, a 2001. je obranila doktorsku disertaciju naslovljenu Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze. Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku predaje u statusu redovitog profesora u trajnome zvanju kolegije iz područja književnosti i kulture. Prva je ambasadorica Deska Kreativna Europa Ministarstva kulture RH. Autorica je 19 knjiga i preko stotinu znanstvenih radova.

Objavila je sljedeće knjige:

1. „Montaža citatnih atrakcija – quorumova kratka priča“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 1998, 196.str.;
2. „Intimno i javno – ogledi o suvremenoj autobiografskoj prozi“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002., 227. str.;
3. „Slavonski tekst hrvatske književnosti“, Matica hrvatska, Zagreb, 2003., 643.str. (koautorstvo s Goranom Remom);
4. „Gola u snu-o ženskom književnom identitetu“,  Znanje, Zagreb, 2005., 221. str.;
5. „Dnevnik nevidljivoga – moja godina 2007.“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008., str. 378. (fotografija Davor Šarić)
6. „Hrvatska autobiografska proza“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008., 250.str.;
7. „Kortars horvat irodalom-költeszet es rövidtörtenet 1968-tol najpjainking“ (Hrvatska suvremena književnost – pjesništvo i kratka priča od 1968), Jelenkor, Pečuh, 2009, 321.str. (koautorstvo s Goranom Remom);
8. „Bogdan Mesinger – esej“, Oksimoron, Osijek, 2010., str. 203 (fotografija Davor Šarić)
9. „Pannonius, Vrančić; pretapanja“, Oksimoron, Osijek, 2010, str. 246 (fotografija  Davor Šarić)
10. „Grad koji šarmira“, DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Požega, 2011. str 297
11. „O strasti, čitanju, dokolici“, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011., str.213
12. „Uvod u hrvatsku kratku priču“, Leykam international d. o.o., Zagreb, 2012., str. 248
13. „ЗА СТРАСТИТЕ, ЧИТАЊЕТО, БЕЗДЕЛНИЧЕЊЕТО, Одбрани есеи, („O strasti, čitanju, dokolici“) Медитеранска Академија „Браќа Миладиновци‘‘, СТРУГА, 2013., str. 207
14. „Meandar – književna panorama Europe“, Mediteranska Akademija, Struga 2013., str 276 (koautorstvo s Radomirom Andrićem i Razme Kumbaroskim)
15. „Dodir teksta“, MeandarMedia, Zagreb, 2015
16. “Skriveno u oku”, Naklada Ljevak, Zagreb., 2015.
17. “U osječkom Nutarnjem gradu”, HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Zagreb/Osijek, 2017.
18. Kroćenje unutarnjeg nemira; ja, žena, prostor / Taming of restlessness: I, woman, space, Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek, 2018.
19. “Kartografija ljubavi; Dunavom”, Naklada Ljevak, Zagreb, 2021.

Priredila je sljedeće knjige:

1. „Osječka čitanka – Sretne ulice“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 2000, 231.str; (koautorstvo s Goranom Remom)
2. „Đakovačka čitanka – Puut nebeski“, Matica hrvatska ogranak Đakovo, Đakovo, 2000, 201.str; (koautorstvo s Goranom Remom)
3. „Nebo nad Osijekom – intimistički zapisi“, Matica hrvatska ogranak Osijek, Osijek, 2003., 378.str;
4. Franjo pl. Ciraki „Bilježke / Zapisci“, Grad Požega, Ogranak DHK slavonsko-baranjsko- srijemski, Osijek/Požega, 2004; 780. str;
5. „Slavonska krv-izbor iz djela Josipa i Ivana Kozarca“, Znanje, Zagreb, 2005, 150 str.;
6. „Ës a Dräva csak folyot – Szlavöniai horvät rövidtorozak“ (Tekla rijeka Drava- izbor iz kratke priče slavonskog teksta hrvatske književnosti), Jenekor, Pečuh, 2005, 234.str;
7. „Šokačka čitanka“, Matica hrvatska ogranak Osijek/Šokačka grana, Osijek, 2007., 345.str.
8. Zdenka Marković „Njegov posljednji san – iz ostavštine“, Grad Požega/Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek/Požega, 2007; 380. str.

Dobila je sljedeće nagrade:

1997. „Josip i Ivan Kozarac“ za najbolje znanstveno djelo („Montaža citatnih atrakcija“)
2000. „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike (u suradnji s Goranom Remom za „Osječku čitanku“)
2003. Pečat grada Osijeka za kulturu
2005. „Julije Benešić“ za najuspješnije književno-kritičarsko djelo („Gola u snu“).
2007. Godišnja nagrada grada Požege za kulturu
2009. Zlatna plaketa Grb Grada Osijeka za znanost
2013. „Ars longa, vita brevis“ za najbolju prevedenu knjigu eseja u Makedoniji („O strasti, čitanju, dokolici“).
2014. „Akademija Mediterana“ za ukupni stvaralački i književni opus, Struga, Makedonija
2017. nagrada “Josip i Ivan Kozarac” za znanstvenu knjigu godine (“U osječkom Nutarnjem gradu”)
2018. književna nagrada Stipan Bilić-Prcić, Zaklade HAZU za knjigu “U osječkom Nutarnjem gradu”

Predsjednica je  Matice hrvatske ogranak Osijek u razdoblju 2003-2007.
U uredništvu časopisa Kolo od 1998-2009. Članica je Pen-a, DHK i HDP.
Pisala je književne kritike za Vjesnik (u kolumni Dodir teksta), a piše ih za Hrvatski radio 1. program (emisija Kutiju slova).
Napisala je scenarij za dokumentarni film Irena Vrkljan Samo albumi, knjige i plehnata kutija, Božidar Violić: u znaku blizanaca, Brane Crlenjak: umjesto fotografija, kotlić, Jasna Melvinger: Dok se budem dvoumila, Bogdan Mesinger: traganje za obiteljskim vrijednostima, Igor Mandić: nježno srce i sloboda lajanja, Željko Senečić: unutra sam JA.

BIOGRAFIJA 

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Google Znalac

konzultacije: utorkom od 10 do 12 sati
kabinet: Ured prodekana br. 26, Trg Sv. Trojstva 3 (Tvrđa), II. kat
kontakt e-mail: antoaneta.radocaj-jerkovic@aukos.hr
telefon: +38598776736

Dr. sc. Antoaneta Radočaj-Jerković rođena je 24. srpnja 1976. godine u Osijeku. Diplomirala je solo-pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i glazbenu kulturu na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Magistrirala je zborsko dirigiranje na Fakultetu za glazbenu i vizualnu umjetnost, Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska) i glazbenu pedagogiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Doktorirala je pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dirigentski se usavršavala u inozemstvu – u Mađarskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, na prestižnim glazbenim akademijama kao što su Eastman School of Music i Westminster Choir College. Ostvarila je brojna koncertna gostovanja u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Kanadi, Kini, Švedskoj, Francuskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji. Posebno značajan uspjeh postigla je s Vokalnim ansamblom Brevis, s kojim je 2013. godine održala koncert s djelima hrvatskih skladatelja u dvorani
Carnegie Hall u New Yorku (SAD), a 2017. godine u Sydney Opera House u Sydneyju (Australija). Za svoj umjetnički rad primila je preko trideset nagrada na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima pjevačkih zborova. Nagrađivana je posebnim nagradama za najbolje mlade dirigente na natjecanjima u Švedskoj i Italiji. Dobitnica je javnog priznanja Grada Osijeka Grb Grada Osijeka za osobit doprinos glazbenoj kulturi i umjetnosti.
Snimala je za radio i televiziju te izdala više nosača zvuka (12). Njene snimke nalaze se i na više kompilacijskih izdanja te su neke od njih (B. Bjelinski: ciklus Kapljice) postale sastavnim dijelom slušnog repertoara Nastavnog plana i programa Glazbene kulture za osnovnu školu. Pripremala je zborove za opere, operete i mjuzikle te ostvarila nekoliko solističkih uloga u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Osijeku. Objavljuje i izlaže radove iz područja glazbene pedagogije i zborskoga pjevanja u zemlji i inozemstvu. Pokrenula je Međunarodni znanstveni i umjetnički simpozij o pedagogiji u umjetnosti, 2014. godine. Do sada je objavila dvije knjige: Pjevanje u nastavi glazbe i Zborsko pjevanje u odgoju i obrazovanju. Članica je nacionalnih i međunarodnih žirija na natjecanjima zborske glazbe te redovito održava seminare, predavanja i radionice za voditelje pjevačkih zborova.

BIOGRAFIJA 

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Google Znalac

Academia.edu

http://www.brevis-osijek.com

BIOGRAFIJA

konzultacije: srijeda / 12—13 sati
kabinet: broj 30,  Trg Sv. Trojstva 3 II. kat
kontakt e-mail: alen.biskupovic@aukos.hr; alenbiskupovic@gmail.com, telefon: +385915133772

Alen Biskupović rođen je 1978. godine u Osijeku, gdje je na Filozofskom fakultetu 2006. i diplomirao te 2014. godine stekao titulu doktora znanosti na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju Književnost i kulturni identitet. Izvanredan je profesor i doktor humanističkih znanosti u znanstvenom polju znanost o umjetnosti, znanstvena grana teatrologija i dramatologija. Predaje različite kolegije vezane uz povijest drame i kazališta na Akademiji za umjetnost ikulturu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 2009. godine sudjeluje na brojnimmeđunarodnim i hrvatskim znanstvenostručnim skupovima te je objavio preko dvadeset radova. Djeluje i kao kazališni kritičar u različitim međunarodnim i hrvatskim časopisima i web stranicama poput Kazalište.hr, Hrvatsko glumište, Vijenac, Republika u sklopu kojih je objavio i preko stotinu članaka. Bio je urednik različitih teatroloških izdanja te glavni urednik časopisa za znanost, umjetnost i kulturu Artos. Aktivan je u različitim međunarodnim i hrvatskim profesionalnim udrugama poput Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa gdje obnaša dužnost tajnika od 2014. do 2019., IATC, HUAmS, MH i volontira u društvu Naša djeca, ogranak Osijek.

BIOGRAFIJA 

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Academia.edu

Google Znalac

ResearchGate

Wikipedia

konzultacije: četvrtkom uz prethodnu najavu e-mailom, 11 – 12 sati
kabinet: br. 36, Trg Sv. Trojstva 3
kontakt e-mail: jnajcersabljak@uaos.hr,  telefon: 098 / 897-103

dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, izvanredna profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, diplomirala je povijest umjetnosti i povijest, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku kao viša kustosica i voditeljica Zbirki slikarstva, crteža i grafike 18. i 19. stoljeća. Bavi se istraživanjem kulturne baštine istočne Hrvatske, posebno istraživanjem provenijencije te povijesti umjetničkih zbirki i kolekcionarstva, nabave umjetnina domaćih i stranih plemićkih obitelji, u razdoblju 18. i 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća. Objavila je niz knjiga, stručnih i znanstvenih radova na tu temu od kojih se izdvajaju Likovna baština obitelji Pejačević (MLU, 2013.) i Likovna baština kneževa Odescalchi – od Lombardije i Rima do Iloka (MLU, DPUH, MGI, 2015.). Usavršavala se u Dresdenu, Grazu, Londonu. Suradnica je na znanstvenom projektu HZZZ „Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas“ IP-2018-01-9364.

BIOGRAFIJA 

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Academia.edu

Konzultacije: četvrtkom od 9 do 11 sati u Uredu prodekana br. 26, Trg Sv. Trojstva 3 (Tvrđa), II. kat

kontakt: e-mail: tatjana.iles@aukos.hr; telefon: 098 811 909

Doc. dr. sc. Tatjana Ileš (r. 1978.) osnovnu školu i Opću gimnaziju završila je u Orahovici, a na Pedagoškom je fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku diplomirala 2002. smjer Hrvatski jezik i književnost. Doktorirala je u ožujku 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku temom Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi. Od studenoga 2014. godine radi na Odjelu za kulturologiju (danas na Akademiji za umjetnost i kulturu). Redovito sudjeluje na tuzemnim i inozemnim znanstvenim i stručnim skupovima. Članica je Matice hrvatske Ogranka Osijek. Od 2019. godine glavna je i odgovorna urednica časopisa za književnost i kulturu Književna revija, te povremena urednica Matičinih izdanja. Predsjednica je i project managerica udruge Oksimoron iz Osijeka.

BIOGRAFIJA

CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija

Google Znalac