Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku 3. FORUMOM JULIJA KNIFERA obilježava 100 GODINA OD ROĐENJA JULIJA KNIFERA, 23. 4. 2024., sa središnjom temom: ZNAMO LI ZAŠTO JE KNIFER VELIKI UMJETNIK? Forum je u organizaciji Doktorske škole Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Centara za istraživanje u umjetnosti i kulturi Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, a u sklopu obljetnice gostuju:
- izv.prof.dr.sc. Katarina Rukavina, Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka
Knifer kao antiumjetnik ili samoukinuće umjetnosti u filozofiji
- izv.prof.dr.sc. Blaženka Perica, Umjetnička akademija, Split
Graničnost stanja – postmoderna obilježja meandra
- dr. sc. Dario Vuger, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek
Ponavljanje kao metoda – meandar i filozofija slike
- prof.dr.sc. Krešimir Purgar, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Je li značenje imanentno djelu? Odnos forme i sadržaja kod Julija Knifera
Akademija za umjetnost i kulturu osim 3. Foruma Julija Knifera organizira Osječki meandar – 8. utrku studenata i građana, 27. travnja 2024. u 10 h, ispred Vodenih vrata u Tvrđi, a inicijator je i preimenovanja ulice, u kojoj je sjedište Akademije, u ULICU JULIJA KNIFERA.
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Trg sv. Trojstva 3, Osijek
Salon 33 (prvi kat)
23. travnja u 10.30 sati
Ovo izdanje Foruma posvećeno je obilježavanju stote godišnjice rođenja Julija Knifera
Središnja tema Foruma: Znamo li zašto je Knifer veliki umjetnik?
10.30
Uvodna riječ: dekanica Akademije prof.dr.sc. Helena Sablić Tomić
Kratko predstavljanje 3. Foruma: prof.dr.sc. Krešimir Purgar
10.45
izv.prof.dr.sc. Katarina Rukavina, Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka
Knifer kao antiumjetnik ili samoukinuće umjetnosti u filozofiji
Kniferovi meandri predstavljaju amblematski primjer modernističkog slikarskog postupka te se čini samo po sebi razumljivim pristupiti im oslanjanjem na tekstove modernističkih teorija umjetnosti, poput teorije modernističkog slikarstva Clementa Greenberga kao najutjecajnije među njima. Međutim, Kniferovi meandri ne mogu se sagledati samo na temelju njihovih specifičnih zamjedbenih svojstava, odnosno kao isključivo autonomne morfološke entitete s nultim stupnjem reprezentacije. Ovo predavanje se oslanja na tzv. nezamjedbena svojstva umjetnosti koja uvodi Arthur Danto smatrajući Greenbergovu teoriju nedostatnom za prosuđivanje umjetničke prakse nakon modernizma. Cilj izlaganja je predstaviti nezamjedbena svojstva umjetnosti kao jedan od mogućih teorijskih pristupa Kniferovom umjetničkom činu koji će se tek kasnije, kod nekih drugih umjetnika, osloboditi proizvodne funkcije, proširiti umjetnost u egzistencijalna područja i područja duhovnih i teorijskih učenja te negirati razliku
između umjetnosti i života.
11.30
izv.prof.dr.sc. Blaženka Perica, Umjetnička akademija, Split
Graničnost stanja – postmoderna obilježja meandra
Redukcijom svog stvaralaštva na konfiguraciju meandra, tu geometrijski ritmičnu formu zasnovanu na ponavljanju u izvjesnoj monotoniji, Knifer od samog početka omogućava najraznovrsnije interpretacije svog djela u raznim kontekstima i pojavama poslijeratne europske i američke umjetnosti tijekom čitavih 40 godina u kojima motiv meandra postaje identifikacijsko sredstvo autorove umjetnosti i života. Nakon post-konstruktivizma, njegovo stvaralaštvo dovodi se u vezu s akromijama Piera Manzonija i s monokromija Yvesa Kleina, kao i s „crnim slikama“ Ada Reinhardta, s analitičkim slikarstvom, minimalizmom, konceptima estetsko-formalističke dekonstrukcije i imanentne kritike, pa sve do postmodernih neo-geo pojava. Usprkos dodirnim točkama s tim diskurzima, bitno je uočiti da Knifer svojim slikarstvom meandra neprestano dotiče i ono rubno medija, naime slikarstva uopće, koliko i ekscesnu poziciju osobnog fokusa na jedan motiv. Tautološko i objektivacija stanja slike i slikarstva tako se neprestano podudaranju s autorovom opservacijom subjektivnog stanja te svijesti o onome što u određenom trenutku čini.
12.15 – 12.30
pauza
12.30-13.15
dr.sc. Dario Vuger, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek
Ponavljanje kao metoda – meandar i filozofija slike
U izlaganju ćemo sagledati ulogu metode ponavljanja u kritici, problematiziranju i dekonstrukciji suvremene vizualne kulture. Radikalnost Kniferova opusa u kontekstu
suvremenih estetika u provenijenciji kritike tehno-znanosti očituje se upravo u uspostavi svojevrsnog anti-horizonta u suvremenom društvu na razmeđi umjetnosti i popularne kulture. Pri formuliranju ove teze potrebno je objasniti prije svega pojam anti-horizonta u kontekstu anti-slike kao idiomatske tehničke slike prefigurirane u totalnosti Kniferovog projekta, a potom iz perspektive vizualnih studija formulirati odgovore na neka implicitna pitanja povezana sa Kniferovim opusom: Postoji li u Knifera filozofija slike? Afirmira li ona neku estetiku i potencira li u praksi ona neko specifično razumijevanje vizualnog?
13.15-14.00
prof.dr.sc. Krešimir Purgar, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Je li značenje imanentno djelu? Odnos forme i sadržaja kod Julija Knifera
Kniferova ikonoklastična, nepojmovna, konceptualno ekstremna i umjetnički radikalna pozicija, a koja je takva ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim okvirima, ima kao posljedicu svojevrsnu imploziju umjetničkog djela ‒ njegovo rastvaranje u sebi samome – kada ono zapravo dokida vlastitu artefaktualnost kao proizvoda umjetnikova duha, i otvara se uvijek novim interpretacijama. Na taj način umjetničko djelo postaje navlastito komunikacijsko sredstvo, nešto poput novog jezika ili proto-medija koji tek treba biti ispunjen stvarnim sadržajem, a ne djelom koje uvijek već utjelovljuje sadržaj što ga emanira umjetnikova ruka ili intelekt. Na ovome mjestu dolazi do temeljne točke prijepora i (ne)razumijevanja Kniferova rada: naime, otvorenost interpretacijama ne znači da će svako tumačenje biti jednako vrijedno nego znači da će svako ‒ pa i najnekonvencionalnije promišljanje ‒ biti samo onoliko uvjerljivo koliko je uvjerljiva metoda koju se u argumentaciji pritom koristi.
14.00
Predstavljanje rada studenta druge godine diplomskog studija Vizualna umjetnost Lea Pavlovića
Organizatori:
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Doktorska škola Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
Centar za istraživanje u umjetnosti i kulturi Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku