Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
organizira i poziva vas na
6. Međunarodni znanstveni skup Europski realiteti
/ODRŽIVOST/
(Osijek, 11. i 12. travnja 2024.)
Suorganizatori
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima
Doktorska škola Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pozivamo vas na 6. Međunarodni znanstveni skup Europski realiteti koji se bavi interdisciplinarnim promišljanjem i analizom kulturnih, obrazovnih, umjetničkih i znanstvenih politika u europskom okružju kao i njihovim posljedicama na specifične aspekte suvremenoga društvenog i kulturnog okruženja.
Skup s različitim aktualnim temama održava se od 2013. godine. Prvi je skup tematizirao ulogu nacionalnog identiteta u okvirima Europske unije, a drugi je 2015. godine problematizirao kulturne, obrazovne, umjetničke i znanstvene politike u kontekstu 200. godišnjice rođenja Josipa Jurja Strossmayera. Treći skup, održan 2017. godine, fokus je stavio na suvremene medije i medijsku kulturu, a četvrti skup, održan 2019. godine, bio je vezan uz neizbježne prilagodbe kulture, menadžmenta, kreativnih industrija, medija i javne komunikacije digitalnom okruženju. Peti skup, održan 2022. godine, nakon pandemije COVID-19 i stanke, za krovnu je temu imao moć te je propitivao tko i na koji način definira, prenosi i stvara moć te osnažuje sinergiju između kulturnih, obrazovnih, umjetničkih i znanstvenih politika te javnih komunikacija suvremenoga doba.
Krovna tema skupa koji će se održati na Akademiji za umjetnost i kulturu u organizaciji Odsjeka za kulturu, medije i menadžment 2024. godine jest ODRŽIVOST u višedimenzionalnom značenju pojma.
Koncept održivog razvoja aktualan je u teorijskim promišljanjima različitih znanstvenih područja od šezdesetih godina prošloga stoljeća, a tijekom vremena je značajno evoluirao. U posljednjih dvadesetak godina pojam održivosti postao je sveprisutan u znanstvenoj i stručnoj literaturi, ali i u odabranim dokumentima razvojnih i drugih politika – od EU Strategije održivog razvoja 2001., pa do UN-ovih ciljeva održivog razvoja i Agende 2030. Dugo se pojam, zapravo, shvaćao izričito u svojem ekološkom značenju, stoga je bio sinonim za održivost okoliša. Danas, međutim, pojam održivosti, uz značajnu ekološku okupiranost, uključuje i ekonomsku i socijalnu dimenziju.
Tako Agenda 2030 Ujedinjenih naroda donosi 17 globalno postavljenih ciljeva održivog razvoja iz kojih je razvidno kako ekološka komponenta održivosti ne može biti jedina preokupacija suvremenih promišljanja ove teme. Veoma je važno kao dio održivosti razumijevati i: promicanje zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i suzbijanju spolne diskriminacije, zdravijeg životnog stila svih generacija, uključivosti i kvalitete obrazovanja te promocije mogućnosti cjeloživotnog učenja. Nadalje, lokalnu zajednicu umjetničkim i kulturnim praksama učiniti inkluzivnima, sigurnima, prilagodljivima i održivima, doprinositi promociji miroljubivog i inkluzivnog društva, posebice osoba s invaliditetom, nacionalnih i dr. manjina, doprinositi zelenoj i digitalnoj tranziciji. Osim na rečeni dokument, naslanjamo se i na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. u kojoj prepoznajemo odgovarajuće razvojne strategije te nacionalne i globalne smjernice održivog razvoja o kojima je također važno progovoriti i unutar tema na ovom znanstvenom skupu: razvoj znanstvenih područja koja proučavaju nacionalnu baštinu i teme bitne za nacionalni identitet; s obzirom na društvene promjene izazvane gospodarskim i tehnološkim postignućima, osiguravati veću potporu temeljnim, kao i interdisciplinarnim istraživanjima te digitalnoj transformaciji u znanosti; istraživanje, valorizacija i prezentacija kulturne i prirodne baštine, gastronomske i enološke ponude u sklopu održivog turizma i regionalnog razvoja; poticati istraživanja održivosti u području kulture i umjetničkog stvaralaštva; istraživanje, prezentacija i ekonomsko vrednovanje kulturne, povijesne i umjetničke baštine; ulaganje u odgovarajuće sektore kulturne i kreativne industrije te razvoj medija i medijske pismenosti.
Budući da naš Odsjek određuju pojmovi kultura, mediji i menadžment, baš ako i konferenciju Europski realiteti koja ih objedinjuje, skup će imati tri tematske cjeline: 1) kulturna (socijalna) održivost; 2) ekonomska (ekološka) održivost; 3) mediji i promocija agende održivosti.
1. Kulturna održivost
Treba reći i kako je, bez obzira na širok raspon razumijevanja i korištenja sintagme „održivog razvoja“, koncept kulturne održivosti i dalje nedovoljno istražen. U posljednjih nekoliko godina može se primijetiti veći broj radova koji kritički propituju koncept kulturne održivosti, održivosti za/u kulturi te pokušavaju odgovoriti na pitanje što nam sve zapravo ti koncepti (do)nose i koliko su, posljedično, korisni u sadašnjem kulturnopolitičkom kontekstu? Upravo je u trenutcima globalnih kriza, kada su umjetnost i kultura među prvima koji osjete njihove posljedice, potrebno preispitati što za nas danas znači kulturno (održivi) razvoj, kulturna održivost i održivost za/u kulturi. (Primorac, 2020)
Kulturna je održivost, među ostalim, i ideja zaštite i održavanja svjetske kulturne baštine. Kulturni resursi uključuju, ali nisu ograničeni, na, primjerice, arheološka nalazišta, zgrade, krajolike, predmete, zbirke i dokumente. Oni su i važan dio našeg identiteta i doprinose našem osjećaju pripadnosti, odnosno ukorijenjenosti. Ti objekti, osim što su objekti izučavanja, brige i zaštite, mogu pružiti ekonomsku korist kroz održivi turizam, geoturizam i druge gospodarske aktivnosti održivog razvoja. Nematerijalna se kulturna održivost pak fokusira na nefizičke aspekte kulture kao što su jezik, znanje i tradicija i drugo. To također uključuje i prijenos tih elemenata s jednoga naraštaja na drugi. I materijalna i nematerijalna kulturna baština veoma su značajne za razvoj održivosti u kulturi i umjetnosti kako na lokalnoj i nacionalnoj, tako i na globalnoj razini.
2. Ekonomska (ekološka) održivost
Ekonomska održivost može se definirati kao sposobnost ekonomskog sustava da stvara trajan rast ekonomskih pokazatelja; sposobnost generiranja prihoda i rada za kvalitetu stanovništva. Unutar nekog teritorijalnog sustava ekonomska održivost znači sposobnost proizvodnje i održavanja maksimalne dodane vrijednosti unutar teritorija učinkovitim kombiniranjem resursa kako bi se poboljšala specifičnost lokalnih proizvoda i usluga.
Međutim, ekonomska je održivost samo temelj svakog koncepta održivosti pri čemu poticanje i očuvanje ekonomskog, ljudskog/društvenog kapitala ne treba ići na štetu prirodnog (ekološkog) kapitala. Ekonomski kapital predstavlja sve stvari koje su stvorili pojedinci, stoga ljudski/društveni kapital čine svi pojedinci društva, a prirodni kapital čine prirodni okoliš i prirodni resursi društva. Ako ekonomski razvoj i ljudski kapital ne vode računa o vlastitoj održivosti u kontekstu prirodnog kapitala (ekološkog), onda, slikovito rečeno, režu granu na kojoj sjede. Načelo cjelokupnog razvoja stoga mora biti jamčenje budućim naraštajima, na temelju načela pravednosti, da neće biti „pokradeni“ pri čemu se ekonomska i ekološka održivost promatraju kao dvije strane iste medalje.
3. Mediji i promocija agende održivosti
Sve se to ne može ostvariti bez procesa uključivanja građana, različitih aktera civilnog društva i sve većih segmenata javnog mnijenja. Ovdje nalazimo središnje mjesto informacija i komunikacije. Apsolutno je neophodno promicati stvaranje zajedničkog, svima razumljivog jezika, radi izgradnje i eksperimentiranja s novim putovima i alatima komuniciranja, razvijajući učinkovitu komunikaciju za širenje vizije budućnosti utemeljene na održivosti. Mediji su, kao krvotok društva, nužan preduvjet za širenje svijesti o pitanjima održivosti i alatima za njegovu provedbu, kao i za pomoć u jačanju odnosa i stvaranju prostora za suradnju među institucijama, za konsolidaciju i punu funkcionalnost upravljanja za održivost, i s civilnim društvom i s nedržavnim akterima (privatni sektor) kako bi se potaknulo njihovo aktivno uključivanje u procese donošenja odluka i provedbe politika te evaluacije.
Ovaj skup stoga propituje te osnažuje sinergiju među kulturnim, ekonomskim, znanstvenim politikama te javnim komunikacijama suvremenoga doba u kontekstu održivosti.
Neki su naslovi tema za raspravu u okviru navedenih tematskih cjelina skupa:
1. Kulturna održivost
- Globalizacija i lokalizacija. Problem homologizacije kulture
- Cancel kultura, odnos prema tradiciji i prošlosti. Brisati ili učiti?
- Migracije i promjene demografskih i kulturnih paradigmi
- Anglikanizacija/amerikanizacija i problem održivosti malih jezika i kultura
- Ne/održivost multikulturalizma. Kulture između sukoba i susreta/dijaloga
- Kulturna memorija i umjetna inteligencija
- Digitalni humanitet, digitalni domorodci i održivost tradicijske kulture
- Identiteti – jezični, spolni, medijski, virtualni
- Hrvatske kulturne politike
- Europske kulturne politike
- Književnost, kulturna baština, kulturni konzumerizam – potencijali razvoja
- Kulturni turizam i održivost
2. Ekonomska (ekološka) održivost
- Kreativna ekonomija: budućnost i trendovi održivog razvoja
- Antropocentrizam, animalizam, biocentrizam. Različiti pristupi ekološkoj tematici
- Europski Green deal, održivost četvrte industrijske revolucije
- Ekologija između imperativa održivog razvoja i ekološkog terorizma i fundamentalizma (ideologije)
- Održivost kao društvena odgovornost
- Održivi razvoj i pravna regulativa
- Klimatska tjeskoba kao javnozdravstveni problem
- Hrvatska i problem energetske, poljoprivredne – prehrambene samodostatnosti
- Laudato si’, prva ekološka enciklika. Religije i održivi razvoj
- Europski pravni okvir – zelene politike
- Hrvatski turizam, apartmanizacija i uništavanje krajolika
3. Mediji i promocija agende održivosti
- Velike tvrtke i odnosi s javnošću. Kako komuniciraju vlastiti prinos zelenim politikama i održivom kulturnom i ekonomskom razvoju
- Uloga medija u promociji kulturne, socijalne, ekonomske održivosti
- Senzacionalistički/apokaliptički medijski pristup u izvještavanju o klimatskim promjenama. Heuristika straha
- Ekološka održivost i osviještenost kao važan ekonomski čimbenik brendiranja proizvoda
- Zeleni marketing
- Prinos popularne kulture ekološkoj, socijalnoj i kulturnoj održivosti
Navedene odrednice nisu obvezujuće. One tek upućuju na višestrukost mogućih promatranja koncepta održivosti u njegovoj višeslojnosti i višedimenzionalnosti. U tom su smislu i sudionici 6. Međunarodnog znanstvenog skupa Europski realiteti – ODRŽIVOST pozvani na interdisciplinarno promišljanje o problemu održivosti, a načelna podjela na tri tematske cjeline samo je orijentacijske prirode.
Organizatori/suorganizatori:
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatska
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Doktorska škola J.J. Strossmayera u Osijeku
Grad Osijek
Hochschule der Medien, Njemačka
Politécnico do Porto, Portugal
Univerzita Sv Cyrila a Metoda Trnava, Fakulta masmediálnej komunikácie, Slovačka
Universidad Complutense Madrid, Facultad de Ciencias de la Información, Španjolska
Swiss School of Business and Management Geneva, Švicarska
Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina
Organizacijski odbor
doc. dr. sc. Luka Alebić, predsjednik
izv. prof. dr. sc. Tatjana Ileš, članica
doc. dr. sc. Marta Borić Cvenić, članica
doc. dr. sc. Damir Šebo, član
doc. dr. sc. Nebojša Lujanović, član
doc. dr. sc. Igor Mavrin, član
dr. sc. Snježana Barić-Šelmić, tajnica
dr. sc. Marina Jambrešić, članica
Tomislav Marijanović, član
Toni Podmanicki, član
Marija Tolušić, članica
dr. sc. Blanka Gigić, članica
Tomislav Levak, član
dr. sc Maja Haršanji, članica
Iris Tomić, članica
Paula Rem, članica
Saša Drinić, član
dr. sc. Igor Tretinjak, član
Ana Matišić, studentica
Filip Jurić, student
Antonio Sečak, student
Domagoj Sabo, student
Nataša Takač, studentica
Znanstveni i programski odbor
izv. prof. dr. sc. Iva Buljubašić (predsjednica), Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatska
izv. prof. dr. sc. Ivica Šola, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatska
izv. prof. dr. sc. Borko Baraban, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatska
izv. prof. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatska
izv. prof. dr. sc. Marija Šain, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatska
izv. prof. dr. sc. Marina Đukić, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatska Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Hrvatska
Prof. Dr. Martin Engstler, Hochschule der Medien, Njemačka
Prof. Dr. Uwe Eisenbeis, Hochschule der Medien, Njemačka
Prof. Dr. Burkard Michel, Hochschule der Medien, Njemačka
Prof. Dr. Christoph Kunz, Hochschule der Medien, Njemačka
Assoc. Prof. Dr. Ján Višňovský, PhD., Univerzita Sv Cyrila a Metoda Trnava, Fakulta masmediálnej komunikácie, Slovačka
Assoc. Prof. Dr. Daniela Kollárová, PhD., Univerzita Sv Cyrila a Metoda Trnava, Fakulta masmediálnej komunikácie, Slovačka
Assoc. Prof. Dr. Jana Radošinská, PhD., Univerzita Sv Cyrila a Metoda Trnava, Fakulta masmediálnej komunikácie, Slovačka
Mgr. Andrej Brník, PhD., Univerzita Sv Cyrila a Metoda Trnava, Fakulta masmediálnej komunikácie, Slovačka
Mgr. Peter Murár, PhD., Univerzita Sv Cyrila a Metoda Trnava, Fakulta masmediálnej komunikácie, Slovačka
Prof. Carmen Salgado Santamaría, Universidad Complutense Madrid, Facultad de Ciencias de la Información, Španjolska
Prof. Mercedes Zamarra López, Universidad Complutense Madrid, Facultad de Ciencias de la Información, Španjolska
Prof. María José Cavadas Gormaz, Universidad Complutense Madrid, Facultad de Ciencias de la Información, Španjolska
Prof. Miguel Ángel Ortiz Sobrino, Universidad Complutense Madrid, Facultad de Ciencias de la Información, Španjolska
Prof. Jacinto Gómez López, Universidad Complutense Madrid, Facultad de Ciencias de la Información, Španjolska
Prof. José Díaz Cuesta, Universidad Complutense Madrid, Facultad de Ciencias de la Información, Španjolska
Prof. Jesús Flores Vivar, Universidad Complutense Madrid, Facultad de Ciencias de la Información, Španjolska
prof. dr. sc. Maria Inês Ribeiro Basílio de Pinho, Politécnico do Porto, Portugal
izv. prof. dr. sc. Ivana Bestvina Bukvić, Ekonomski fakultet u Osijeku, Hrvatska
prof. v. š. dr. sc. Dario Silić, Swiss School of Business and Management Geneva, Švicarska
prof. dr. sc. Zoran Tomić, Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina
prof. dr. sc. Sanja Bijakšić, Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina
dr. sc. Damir Demonja, znanstveni savjetnik u trajnom izboru, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb (Hrvatska)
Prof.dr.sc. Dragan Čalović, Sveučilište Privredna akademija u Novom Sadu, Fakultet suvremenih umjetnosti u Beogradu, Srbija
Doc.dr.sc. Milica Popović Stijačić, Sveučilište u Novom Sadu, Fakultet za medije i komunikacije, Srbija
Partneri:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Centar za znanstveni rad u Vinkovcima
Doktorska škola J.J. Strossmayera u Osijeku
Grad Osijek
Projekcije važnih datuma
- Rok za slanje sažetka: 1. ožujka 2024.
- Obavijest o prihvaćanju sažetka: 15. ožujka 2024.
- Rok za plaćanje kotizacije: 15. ožujka 2024.
- Rok za slanje cjelovitog rada i dostavu izjave o originalnosti i autorstvu: 30. rujna 2024.
Kotizacija
Kotizacija – 150,00 € po radu
Studenti Doktorske škole J.J. Strossmayer u Osijeku i AUKOS specijalističkih studija (Odnosi s javnošću i komunikologija i Kreativne terapije) imaju 50 posto popusta.
Kotizacija uključuje sudjelovanje na konferenciji, nazočnost na svim događanjima, promotivne materijale konferencije, okrjepu tijekom konferencije, zbornik. Kotizaciju je potrebno uplatiti do 15. ožujka 2024.
Svaki sudionik u svojstvu autora ili koautora može sudjelovati samo s jednim člankom u konferenciji.
Kotizacije plaćati na:
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
P. Svačića 1f, Osijek
IBAN: HR7323600001102689236
OIB:60277424315
- s naznakom: kotizacija za sudjelovanje na znanstvenom skupu, ime i prezime osobe za koju se plaća kotizacija i OIB
Radovi koji nisu dostavljeni u okviru određenih datuma neće biti upućeni u recenzentski postupak niti će biti objavljeni u zborniku.
Conference proceedings in English will be submitted for evaluation to databases Web of Science and EBSCO (please note that the selected texts have to meet all requirements related to academic texts in English; the highest quality of professional translation is required).
Upute
>Obrazac za prijavu za sudjelovanje na konferenciji Europski realiteti 2024.
>Upute za autore_Europski realiteti 2024.
>Izjava o autorstvu i originalnosti rada
Elektronička adresa konferencije na koje se dostavljaju prijave: europskirealiteti@gmail.com
Kontakti za komunikaciju:
Dr. sc. Snježana Barić-Šelmić (snjezana.baric@gmail.com)
Tajnica konferencije
Dr. sc. Snježana Barić-Šelmić (snjezana.baric@gmail.com)
Službeni jezici konferencije: hrvatski / English
VAŽNE NAPOMENE:
Predviđeno je održavanje konferencije u kontaktnom obliku (uživo).
Svi prijavljeni sudionici bit će pravovremeno obaviješteni o mogućim promjenama, a obavijest će biti objavljena i na službenoj mrežnoj stranici Konferencije na mrežnoj stranici Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Predviđeni datumi dostavljanja radova i predviđeni rokovi publiciranja zbornika radova neće se mijenjati bez obzira na moguće promjene datuma i načina održavanja konferencije.
Prethodne konferencije i zbornici radova
Previous conferences and conference proceedings
Zbornik radova Europski realiteti – Moć (2021.)
Conference proceedings European Realities – Power 2021
Zbornik radova 4. Međunarodnog znanstvenog skupa Europski realiteti – Kretanja (2019.)
Conference proceedings European Realities – Movements 2019
Zbornik radova “Mediji i medijska kultura – Europski realiteti” 2017.
Zbornik radova “Znanstvene, kulturne, obrazovne i umjetničke politike – Europski realiteti” 2015.
Zbornik radova “Kultura, identitet, društvo- Europski realiteti” 2013.
