Anamarija Lukić, Ivana Jurčević: HRVATSKI LIST: LOKALNO GLASILO KAO KLJUČ POLITIČKE MOĆI

Posted on Posted in Europski realiteti - Moć

Anamarija Lukić, Ivana Jurčević: HRVATSKI LIST: LOKALNO GLASILO KAO KLJUČ POLITIČKE MOĆI

Pregledni rad

 

Anamarija Lukić,Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Osijek

Ivana Jurčević, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Osijek

 

DOI: https://doi.org/10.59014/RFFJ4054

Rad u PDF-u        

 

Ključne riječi: 

Hrvatski list, Osijek, 1920-e, politički pritisak, gradski kredit

Sažetak

Rad istražuje ulogu koju su novine Hrvatski list odigrale tijekom 1927. te 1928. godine
na osječkoj političkoj sceni. Hrvatski list, lokalni politički organ stranke Hrvatska
zajednica, do 1927. godine razvio se u daleko najčitaniji osječki informativni list. U
isto je vrijeme bio glavni kanal putem kojega je osječka Hrvatska zajednica držala
na okupu svoje birače i uvelike pomagala da ova stranka zadrži vodstvo u politički
heterogenoj gradskoj samoupravi. Politička moć Hrvatskog lista najviše se pokazala
tijekom 1927. i 1928. godine. Tada je središnja vlast, prema političkom predznaku
glavni oponent Hrvatske zajednice, nedemokratskim potezom ukinula osječku
gradsku samoupravu te na čelo grada postavila namjesnika, osobu iz svojih redova.
Cilj ovoga poteza bio je upravljanje novcem osječkih poreznih obveznika. Gradski
je namjesnik, uz podršku iz Beograda, osječke gradske prihode silom htio usmjeriti
prema plaćanju izrazito nepovoljnoga kredita. Uvjete toga kredita nastojao je što više
držati u tajnosti jer nije imao drugu svrhu osim isisavanja gradskoga novca. Kako su
informacije o dogovaranju kredita ipak procurile, svrgnuti gradonačelnik i njegovi
stranački kolege plasirali su ih u javnost preko Hrvatskog lista i uporno nastojali
uzbuniti osječko stanovništvo. Na taj su način provodili pritisak na namjesnika i
pregovore o kreditu što je rezultiralo njegovim povlačenjem. Tako je Osijek izbjegao
veliku materijalnu štetu, a prohrvatske političke snage uspješno su se afirmirale.
Glavninu gradiva ovoga istraživanja čine Hrvatski list te arhivski izvori koji potječu
iz fonda Gradskog poglavarstva, ali i osobnoga fonda bivšega gradonačelnika (V.
Hengl), koji su analizirani i uspoređeni. Rad je koncipiran tako da prvenstveno prati
seriju novinskih tekstova o vladavini namjesnika u osječkom samoupravnom interregnumu.
Tako pruža predodžbu što je osječki porezni obveznik mogao doznati iz
Hrvatskog lista o tome kako se troši njegov novac i koja politička opcija stoji iza toga.

 

Autorska prava

Copyright (c) 2023 Europski realiteti – Moć

Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License

Podijeli...