Marita Grubišić Čabo, Filip Fila, Marko Kovačić: PREMOĆNI U (NE)MOĆNIMA: ANALIZA DISPERZIJE MOĆI PREMA RAZLIČITIM GRUPAMA MLADIH
Izvorni znanstveni rad
Marita Grubišić Čabo, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Filip Fila, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Marko Kovačić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
DOI: https://doi.org/10.59014/VHAB4055
Ključne riječi:
mladi i politika, mladi u Hrvatskoj, moć, stavovi mladih
Sažetak
Empirijska istraživanja mladih u Hrvatskoj provode se od sredine 20. stoljeća te se
od tada u brojnim publikacijama navodi da su mladi marginalna društvena skupina
s obzirom na količinu društvene, ekonomske i političke moći. Zajednički nazivnik
svih navedenih istraživanja jest zaključak da društveni i politički sustav hrvatskog
društva ne stvara poticajno okruženje za kvalitetan razvoj mladih, to jest da postoje
strukturne prepreke za ostvarenje osobnog, društvenog i političkog potencijala te
dobne kohorte. Gotovo je aksiomatska tvrdnja sociologije mladih da su mladi heterogena
društvena skupina koja se razlikuje ne samo po svojim demografskim već i
socijalnim karakteristikama. No ako je tomu tako, potrebno je vidjeti koje društvene
skupine mladih imaju više ili manje moći, u cilju minucioznijeg uvida u socio-politički
portret hrvatske omladine.
Međutim, predmetna istraživanja ne analiziraju u dovoljnoj mjeri razlike između
skupina mladih s obzirom na percepciju vlastitog utjecaja. Temeljni je cilj ovog rada
dekonstruirati mlade kao monolitnu društvenu skupinu te ih pokušati kategorizirati
u relevantne socijalne kategorije. Za potrebe istraživanja odabrane su različite varijable
radi utvrđivanja razlika između grupa s obzirom na zavisnu varijablu percepcije
moći vlastite grupe koju su mladi iskazali u upitniku provedenom 2018. godine.
Uzorak mladih obuhvatio je 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz Hrvatske.
Korištenjem linearne regresije utvrđeno je koje varijable imaju statističku povezanost
s percepcijom moći vlastite grupe: rizična ponašanja, alternativna politička participacija,
povjerenje u političku sferu, zainteresiranost za politiku i autoritarnost. Uz to, u regresijsku analizu uvrštene su i sociodemografske varijable koje se nisu pokazale kao
povezane, uz iznimku spola. Uz linearnu regresiju, korišteni su t-testovi i ANOVA-e
u cilju uvida u razlike u grupama na statistički povezanim varijablama.
Autorska prava
Copyright (c) 2023 Europski realiteti – Moć
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License