Ivana Đurđević Babić, Natalija Bošnjaković: INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA I IGRIFIKACIJA U OBRAZOVANJU UČENIKA S TEŠKOĆAMA – STAJALIŠTE BUDUĆIH UČITELJA
Izvorni znanstveni rad
Ivana Đurđević Babić, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Natalija Bošnjaković, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
DOI: https://doi.org/10.59014/WYAL4184
UDK: 37.091.33-027.44
Ključne riječi:
igrifikacija, informacijsko-komunikacijska tehnologija, inkluzija, neuronske mreže, učenici s teškoćama
Sažetak
Model inkluzivnog obrazovanja temelji se na jednakom pravu svih učenika da u
okviru svojih sposobnosti, mogućnosti i interesa sudjeluju u odgojno-obrazovnom
procesu, ali i da surađuju sa svojim vršnjacima. Kako bi se inkluzija uspješno integrirala
u hrvatski odgojno-obrazovni sustav, potrebna je promjena paradigme poučavanja,
što podrazumijeva usmjerenost na potrebe učenika umjesto na njihovu
kategorizaciju. Paradigma inkluzivnog poučavanja uključuje uklanjanje prepreka
izradom profila učenika te diferencijaciju provedenu uporabom primjerenih zadataka,
izradom kvalitetnog kurikuluma, fleksibilnim grupiranjem učenika, kontinuiranim
vrednovanjem i uporabom odgovarajućih strategija poučavanja. U tom je procesu
značajna uloga igrifikacije i uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija
(IKT). Brojna istraživanja pokazuju da korištenje IKT-a u nastavi poboljšava proces
učenja i povećava uključenost učenika u aktivno učenje, a značajno utječe i na motivaciju
učenika. Za rad u inkluzivnom okruženju ključne su kompetencije i stavovi
sadašnjih, ali i budućih učitelja. U svrhu omogućavanja učinkovitog poučavanja i
stjecanja ishoda učenja u ovom se radu analiziraju stavovi budućih učitelja (n = 123) o
uporabi IKT-a i igrifikacije u obrazovanju učenika s teškoćama te njihovo dosadašnje
iskustvo s igrifikacijom u obrazovanju. Željelo se također vidjeti može li se oblikovati
model neuronskih mreža koji će sa stopom klasifikacije većom od 50% klasificirati
buduće učitelje ovisno o stavu prema tehnologiji. Rezultati Fisher-Freeman-Halton
dvostranog egzaktnog testa na razini značajnosti od 5% upućuju na to da postoji statistički
značajna povezanost između njihova stava o posjedovanju dobre informacijske informatičke
pismenosti kao preduvjeta za uspješnu primjenu elemenata igrifikacije
u obrazovanju te nekih izjava koje se tiču uporabe igrifikacije u obrazovanju učenika
s teškoćama. Kreirani model neuronske mreže s višeslojnim perceptronom (MLP)
postigao je ukupnu točnost klasifikacije od 83,33%.
Autorska prava
Copyright (c) 2024 Osobe s invaliditetom u umjetnosti, znanosti, odgoju i obrazovanju: Inkluzivne politike i prakse
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.