2. Međunarodna umjetnička i znanstvena konferencija Osobe s invaliditetom u umjetnosti, znanosti, odgoju i obrazovanju

Posted on Posted in Razno

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Akademija za umjetnost i kulturu

organizira i poziva Vas na

2. Međunarodnu umjetničku i znanstvenu konferenciju

Osobe s invaliditetom u umjetnosti, znanosti, odgoju i obrazovanju

Osijek, 2. i 3. prosinca 2021.g.

 

Pokrovitelji

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Ministarstvo kulture i medija

Osječko-baranjska županija

Suorganizatori (abecednim redom)

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Muzička akademija Univerziteta Crne Gore

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Učiteljski fakultet Univerziteta u Beogradu

Partneri

Agencija za odgoj i obrazovanje

UNIMA Education, Development and Therapy Commission

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

English

Program

Knjiga sažetaka 

Galerija fotografija

Pozivno pismo

Prijavnica 2. konferencije Osobe s invaliditetom u umjetnosti, znanosti, odgoju i obrazovanju

 

Inkluzivne politike i prakse

Inkluzija, promatrana u najširem značenju, odnosi se na procese kojima se podržava participacija osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicama u kojima obitavaju ili djeluju. Želimo potaknuti znanstvenike i umjetnike različitih područja na istraživanja, propitivanja i promišljanja kakve su eksplicitne i implicitne politike vezane uz inkluziju, koliko su ostvarive ili pak ostvarene te kako egzistiraju u praksi umjetničkih, kulturoloških, znanstvenih, odgojno-obrazovnih, ali i svih drugih područja i životnih situacija koje određuju aktivnosti i djelovanja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Fokusirajući se temom na politike i prakse inkluzije, potičemo na promišljanja o tome kamo se u budućnosti mogu usmjeravati, a s ciljem ostvarivanja veće ravnopravnosti i uključivosti osoba s invaliditetom u društvo na svim razinama i svim područjima. Iniciramo i pozivamo na istraživanja o odgojno-obrazovnoj stvarnosti kako općeg, tako i umjetničkog obrazovanja. Želimo stvoriti platformu za zajedničko sukreiranje ideja, proaktivno djelovati u poboljšanju statusa, uključivosti i izjednačavanju prava svih članova društva pod jednakim uvjetima. Očekujući znanstvene spoznaje i odgovore, a nadajući se i prikazima primjera dobrih praksi, nadamo se i konkretnim prijedlozima za buduće podržavajuće politike koje će i snažno utjecati na prakse s ciljem veće uključivosti osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u suvremeno društvo što će, nadamo se, pridonositi boljoj perspektivi, oblikovanju i organiziranju visoko inkluzivnog društva.

Podteme konferencije:

Implicitne i eksplicitne politike i prakse inkluzije

Politike i prakse inkluzije u umjetnosti

Politike i prakse inkluzije u kulturi

Politike i prakse inkluzije u umjetničkom obrazovanju

Politike i prakse inkluzije u općem odgoju i obrazovanju

Politike i prakse kreativnih terapijskih djelovanja

Politike i prakse inkluzije u digitalnim medijima

Politike i prakse inkluzije u različitim aspektima društva

 

Plenarni predavači:

 

Prof. dr. sc. Dejana Bouillet, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao resurs  socijalne inkluzije djece

„Obrazovanje je najmoćnije sredstvo za ostvarenje društvenih i gospodarskih promjena, osobito kada uključuje sve svoje građane jer svijet sutrašnjice pretpostavlja složene i dinamične promjene s podijeljenom odgovornošću. Obrazovanje je stoga društvena i gospodarska investicija s najvećim i najtrajnijim povratom….“

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine

Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) je u jedinstvenoj poziciji da djeci rane i predškolske dobi pruži odgovarajuću podršku putem pravovremenog uočavanja teškoća, osiguravanja uvjeta za prevenciju  njihovih neželjenih posljedica i pružanja neposredne podrške djeci i njihovim obiteljima. Zato Europska komisija u Preporukama za visokokvalitetni sustav RPOO (2019) naglašava da je sudjelovanje u RPOO ključno sredstvo za prevenciju socijalne isključenosti i za osiguravanje jednakih obrazovnih mogućnosti. Ostvarivanje ovog cilja moguće je ako je RPOO dio integriranih javnih politika usmjerenih prema zaštiti prava djece i ako osigurava mehanizme koji će poboljšati obrazovne ishode sve djece.

Međutim, s time su u vezi prisutni brojni izazovi. Prije svega, pristupačnost RPOO u mnogim zemljama još nije dosegla očekivanu razinu i njime mnoga djeca nisu obuhvaćena. Nadalje, dob u kojoj se djeca mogu uključiti u program RPOO u pravilu ne obuhvaća prvu godinu života koja je za razvoj i buduće ishode djece s teškoćama od presudnog značaja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje kvalitete programa RPOO i njegove usklađenosti s potrebama djece.

Ovo je izlaganje usmjereno na analizu hrvatskog sustava RPOO s obzirom na njegove kapacitete da primjereno doprinese socijalnoj inkluziji djece s teškoćama. Analiza je utemeljena na rezultatima znanstvenog projekta „Modeli odgovora na odgojno-obrazovne potrebe djece izložene riziku socijalne isključenosti u ustanovama RPOO“ kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Temeljem procjena odgojitelja i roditelja djece u 65 dječjih vrtića reprezentativnih za Republiku Hrvatsku utvrđen je udio djece s teškoćama u ovoj populaciji te načini na koje se u ustanovama RPOO odgovara na njihove potrebe.

Zaključno se argumentira potreba promjena na razini javnih politika koje bi osigurale pristupačnost RPOO s komponentama rane intervencije te njihovu povezanost s drugim sustavima zaštite djece s teškoćama.

 

Izv. prof. dr. sc. Jerneja HerzogPedagoški fakultet Sveučilišta u Mariboru, Slovenija

Analitički prikaz razvoja umjetničkih sposobnosti djece iz različitih skupina u inkluzivnim školama

Emancipacija djece s posebnim potrebama jedan je od ključnih ciljeva suvremenih škola s inkluzivnom školskom politikom. Takve škole usredotočene su na osiguravanje jednakih prava i mogućnosti  za svakog učenika kako bi se uspješno razvio, napredovao, surađivao i družio se s vršnjacima, bez obzira na njegove predispozicije. To, međutim, neophodno zahtijeva stalnu prilagodbu školskog okruženja, nastavnih i obrazovnih strategija. Prije svega, zahtijeva poznavanje specifičnosti djetetova razvoja, čak i kada je riječ o razvojnim deficitima. Umjetničko stvaralaštvo izražava osobine ličnosti, pri čemu svaki umjetnički proizvod odražava osobne misaone procese, iskustva i odgovore, a razlike mogu biti vrlo dobrodošle. Budući da likovna umjetnost obuhvaća nekoliko različitih smjerova i dopušta različite načine izražavanja, svako dijete oblikuje svoj vlastiti umjetnički izričaj. Likovna umjetnost stoga uspješno primjenjuje koncept inkluzije i može joj se pripisati uloga u emancipaciji djece s posebnim potrebama.

Predavanje će se baviti pitanjima vezanim za razinu individualnih čimbenika u umjetničkom razvoju i umjetničkom uvažavanju djece s posebnim potrebama i usporedit će ih se s postignućima djece normalnog razvoja. Odgovori će nam omogućiti istraživanje i proučavanje područja emancipacije djece s posebnim potrebama u inkluzivnim školama. U završnom dijelu istaknut će se uloga likovne umjetnosti u pružanju pedagoških dobrobiti i mogućnosti koju (likovna) umjetnost može imati kada se shvati kao čimbenik emancipacije, a ne samo kao čimbenik koji pozitivno utječe na umjetnički razvoj djece.

 

Prof. dr. sc. Aldona VilkelieneVytautas Magnus University, Obrazovna akademija (Litva)

Slobodno integrirana perspektiva inkluzivnog umjetničkog obrazovanja: vrijednosti i načela

Teorijska analiza promjene odgojno-obrazovnih paradigmi u različitim odgojno-obrazovnim okruženjima (posebna škola, poseban razred, učenje kod kuće, integracija i uspješna, a opet epizodična inkluzija u školu / razred), situacijska raznolikost sadržaja obrazovanja i metoda stvaraju preduvjete za poštivanje integralnih perspektiva obrazovne paradigme. Nakon osvrta na filozofije koje su pretpostavljale traganje za koherentnošću između paradigmi klasičnog i slobodnog obrazovanja i na njima utemeljenim temeljnim idejama obrazovne psihologije, povezanih s perspektivom specijalnog i inkluzivnog umjetničkog obrazovanja, moguće je osmisliti teorijsku osnovu posebnog umjetničkog obrazovanja utemeljenog na slobodno integralnoj interakciji umjetničkog obrazovanja (SIIUU) koja vodi ka inkluzivnom obrazovanju ilustrirano sljedećim idejama: u postmodernoj pedagogiji u uvjetima posebnog i inkluzivnog umjetničkog obrazovanja postoji pretpostavka o slobodnom izboru učitelja, usklađenom s učenikovim potrebama i obrazovnom situacijom, između klasične i slobodne obrazovne paradigme, kada nastavnik slobodno bira metode i sredstva koja su učeniku najprikladnija, prilagođava se situaciji i osmišljava obrazovne situacije i njihov slijed. Učenik je okružen prirodnim ili osmišljenim okruženjem za učenje koje je blisko njegovoj/njezinoj prirodi i najmanje restriktivnim okruženjem u pogledu osiguranja posebnih obrazovnih potreba. Može se percipirati kognitivno ili pomoću osjetila. Može se izraziti spontano, emocionalno ili planirano.

Ciljevi i načela inkluzivnog umjetničkog obrazovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama temelje se na ljudskim vrijednostima i društvenom značenju. Cjelovitost pedagoške interakcije umjetničkog odgoja učenika s posebnim obrazovnim potrebama očituje se emocionalnom, empatičnom i osobno značajnom vezom učenika i učitelja, koju prihvaćaju i cijene obitelj i društvo. Glavna načela inkluzivnog umjetničkog obrazovanja o kojima se raspravlja u istraživačkom radu su: emocionalna pozitivnost, humanistički moral, cjelovitost sadržaja umjetničkog odgoja, složene primijenjene metode, verbalne i neverbalne refleksije učenika, osobno i društveno značenje umjetničkog odgoja.

 

Dr. sc. Tihomir Žiljak,  Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Osijeku

Inkluzivna dimenzija cjeloživotnog učenja

Izlaganje se  bavi odnosom cjeloživotnog učenja i inkluzivnom politikom za osobe s invaliditetom. U prvom dijelu se analizira koncept cjeloživotnog učenja i primjena ovog koncepta u procesima obrazovnih politika. Naglasak je na obrazovnim preprekama koje imaju osobe s invaliditetom i mogućnostima koje ovaj koncept pruža za njihovo uključivanje u različite oblike obrazovanja i učenja. Pri tome se razlikuju dispozicijske, situacijske i institucionalne prepreke za osobe s invaliditetom te različita razumijevanja inkluzivnosti, pravičnosti i jednakosti unutar cjeloživotnog učenja. U ovom dijelu se ukratko analiziraju osnovni elementi inkluzivnih politika te važnost obrazovanja i učenja unutar tih politika. Različiti pristupi su prikazani kroz ključne hrvatske dokumente i dokumente međunarodnih organizacija (UNESCO, OECD, EU).

U drugom dijelu izlaganja se analizira valjanost ovog konceptualnog okvira za opis obrazovnog uključivanja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Prikaz se temelji na podacima iz dosadašnjih istraživanja, analiza koje autor provodi unutar mreže The Academic Network of European Disability Experts te prvim rezultatima nacionalnog istraživanja o preprekama za uključivanje odraslih u proces cjeloživotnog učenja. Prikazuju se recentni obrazovni ciljevi koji se odnose na osobe s invaliditetom i njihova veza s konceptom cjeloživotnog učenja te preprekama koje su do sada uočene u Hrvatskoj.

Zaključno se navode zanemarene prepreke i neiskorištene mogućnosti za cjeloživotno uključivanje osoba s invaliditetom u različite oblike učenja.

 

Organizacijski odbor:

prof. art. Tatjana Bertok-Zupković (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), doc. dr. sc. Tatjana Ileš (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), dr. sc. Snježana Barić-Šelmić, post.doc. (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), Dunja Keža, studentica (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), Snježana Lustig, dipl. učit. (Agencija za odgoj i obrazovanje), doc. dr. sc. Vedrana Marković (Muzička akademija Univerziteta Crne Gore), dr. sc. Antonija Matić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), izv. prof. dr. art. Ines Matijević Cakić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), mr. sc. Marta Nikolić (Učiteljski fakultet Univerziteta u Beogradu), Lucija Periš, ass. (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), doc. dr. sc. Ksenija Romstein (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek), Marko Sesar, umj. sur. (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), Mirela Skelac, univ. spec. act. soc. (Agencija za odgoj i obrazovanje), doc. dr. sc. Ivana Stanić (Osječko-baranjska županija), doc. dr. sc. Tihana Škojo (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), dr. sc. Mirna Sabljar, predsjednica (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku)

 

Umjetničko-znanstveni programski odbor:

izv. prof. dr. sc. Jasmina Bećirović-Karabegović (Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr.sc. Mirjana Baban (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek), doc. dr. sc. Amir Begić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), prof. dr. sc. Anica Bilić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), prof. dr. sc. Sanja Blagdanić (Učiteljski fakultet Univerziteta u Beogradu), prof. dr. sc. Dejana Bouillet (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. nasl. dr. sc. Davor Brđanović (Glazbena škola u Varaždinu), doc. nasl. dr. sc. Zlatko Bukvić (Centar za odgoj i obrazovanje T. Špoljar, Varaždin), prof. dr. sc. Silva Butković Soldo (Medicinski fakultet Osijek), doc. dr. sc. Biljana Činčurak Erceg (Pravni fakultet Osijek), prof. dr. sc. Ines Drenjančević (Medicinski fakultet Osijek), prof. dr. sc. Matjaž Duh (Sveučilište u Mariboru, Pedagoški fakultet), doc. art. Sanela Janković Marušić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), izv. prof. dr. sc. Jerneja Herzog (Sveučilište u Mariboru, Pedagoški fakultet), izv. prof. dr. art. Jelena Kovačević, univ. spec. art. therap. (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku), prof. dr. sc. Aksinja Kermauner (Pedagoški fakultet Univerza na Primorskem, Koper), izv. prof. dr. sc. Jasna Kudek Mirošević (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Dražan Kozak (Strojarski fakultet, Sveučilište u Slavonskom Brodu), prof. dr. sc. Livija Kroflin (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), izv. prof. dr. sc. Jelena Martinović Bogojević (Muzička akademija Univerziteta Crne Gore), prof. dr. sc. Haris Memišević (Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu), doc. dr. sc. Hrvoje Mesić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), izv. prof. art. Vuk Ognjenović (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), prof. dr. sc. Siniša Opić (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), izv. prof. dr. art. Jasmina Pacek, univ. spec. art. therap. (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), prof. art. Mira Perić (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku), izv. prof. dr.sc. Krešimir Purgar (Akademija za Umjetnost i kulturu u Osijeku), izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj – Jerković (Akademija za Umjetnost i kulturu u Osijeku), prof. dr. art. Robert Raponja (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku), prof. dr. sc. Branka Rešetar (Pravni fakultet Osijek), izv. prof. dr. sc. Ilija Rumenov (Pravni fakultet Iustinianus Primus Sveučilišta Ćirila i Metoda u Skopju), prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), doc. dr. sc. Ana Sarvanović (Učiteljski fakultet Univerziteta u Beogradu), izv. prof. dr. sc. Jasna Šulentić Begić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), prof. dr. sc. Kristina Urbanc (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

 

Oblici sudjelovanja na konferenciji:

  • usmena izlaganja (trajanje izlaganja 15 min i 5 min diskusije)
  • koncerti, izložbe
  • panel-diskusije
  • prikazi dobre prakse rada osoba s invaliditetom
  • pokazne radionice (trajanje radionice do 45 min)
  • poster prikazi

 

Službeni jezici konferencije: hrvatski i engleski

 

Kotizacija:

Sudionici s izlaganjem 500,00 kn / 70,00€

Studenti poslijediplomskih studija 400,00 kn / 60,00€

Sudionici bez izlaganja 300,00 kn / 40,00€ (broj je sudionika ograničen)

Osobe s invaliditetom ne plaćaju kotizaciju.

Kotizacija uključuje sudjelovanje na konferenciji, prisustvovanje na svim događanjima, promotivne materijale konferencije, okrjepu tijekom konferencije.

Uplatu kotizacije potrebno je izvršiti do 1. 11. 2021. na: Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, K. P. Svačića 1f, Osijek

IBAN: HR7323600001102689236 OIB:60277424315

U opisu plaćanja molimo navesti: Kotizacija za sudjelovanje na konferenciji, ime i prezime osobe za koju se plaća kotizacija i OIB.

Rok za slanje sažetka na hrvatskom i engleskom jeziku: do 31. 10. 2021.

Obavijest o prihvaćanju sažetaka: do 5. 11. 2021.

Rok za slanje cjelovitog rada: do 2. 2. 2022.

Radovi poslani izvan roka neće biti uzeti u obzir za recenziranje i objavu.

Pozitivno ocijenjeni radovi bit će objavljeni u zborniku radova koji će se izdati u rujnu 2022. Autori radova dobit će primjerak zbornika.

 

Kontakti za komunikaciju:

dr. sc. Mirna Sabljar (msabljar@aukos.hr; tel: 098 585 742)

izv. prof. art. Tatjana Bertok-Zupković (tatjanabz@email.t-com.hr; tel: 099 264 0682)

doc. dr. sc. Tatjana Ileš (tatjana.iles@gmail.com; tel: 098 811 909)

 

 

Elektroničke adrese konferencije na koje se dostavljaju prijave:

konferencija.osi@aukos.hr

konferencija.osi@gmail.com

 

VAŽNE NAPOMENE:

Predviđeno je održavanje konferencije u kontaktnom obliku.

U slučaju izrazito nepovoljne epidemiološke situacije organizatori zadržavaju pravo promjene načina održavanja konferencije.

U slučaju izrazito nepovoljne epidemiološke situacije organizatori zadržavaju i pravo promjene datuma održavanja konferencije.

Svi prijavljeni sudionici bit će pravovremeno obaviješteni o možebitnim promjenama, a obavijest će biti objavljena i na službenoj mrežnoj stranici Konferencije na mrežnoj stranici Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Predviđeni datumi dostavljanja radova i predviđeni rokovi publiciranja zbornika radova neće se mijenjati bez obzira na epidemiološku situaciju i možebitne promjene datuma i načina održavanja konferencije.

 

 

1. Međunarodna umjetnička i znanstvena konferencija Osobe s invaliditetom u umjetnosti, znanosti, odgoju i obrazovanju

Podijeli...